"Nedelja privatnosti": Nadležne institucije ne preduzimaju dovoljno da zaštite prava građana
Zaštita prava na privatnost je fundamentalno ljudsko pravo, no ovaj neotuđivi kutak slobode je i dalje veliki izazov za mnoge demokratije, pa i našu, jedna je od ključnih poruka sa centralnog događaja "Nedelje privatnosti 2025" kojim je obeležen Međunarodni dan zaštite podataka o ličnosti.
"Zaštita prava na privatnost je fundamentalno ljudsko pravo, no ovaj neotuđivi kutak slobode je i dalje veliki izazov za mnoge demokratije, pa i našu. Ugrožavanje prava na privatnost vodi ka ugrožavanju ravnopravnosti, pa i bezbednosti. Uprkos tome, svega dva od više od 50 medijskih portala u Srbiji poštuje pravila zaštite privatnosti. Već deceniju se koriste špijunski softveri, ali ne samo za slučajeve zaštite od terorizma i organizovanog kriminala, već i za praćenje istraživačkih novinara i aktivista", navedeno je u saopštenju nakon održanih panela "Nedelje privatnosti 2025".
U fokusu ovogodišnje Nedelje privatnosti, koju peti put organizuju Partneri Srbija, pod sloganom "Pravda za sve", su bila pitanja privatnosti i sve teže zaštite podataka o ličnosti. Ova značajna tema razmatrana je kroz diskusiju sa stručnjacima iz civilnog, privatnog i javnog sektora.
Serijom panela, okruglih stolova, radionica i prezentacija podstaknuta je diskusija ne samo o pravu na privatnost, zakonima i drugim mehanizmima zaštite, već i još brojnijim načinima zloupotrebe u eri vrtoglavog razvoja tehnologije, digitalnog praćenja korisnika, digitalne špijunaže i raznih oblika nadzora koje zarad profita ili političke koristi rade država, kompanije i mediji.
Na prvom panelu "Od zaštite podataka do zaštite pojedinaca: Sinergija borbe protiv diskriminacije i zaštite podataka", moderatorka Ana Toskić Cvetinović iz organizacije Partneri Srbija, Brankica Janković, poverenica za zaštitu ravnopravnosti Republike Srbije i Tobias Judin, šef odeljenja za međunarodnu saradnju iz Norveškog organa za zaštitu podataka, govorili su o pitanju zaštite privatnosti osetljivih grupa, vezi između povreda privatnosti i diskriminacije.
Prema rečima Ane Toskić Cvetinović, povrede privatnosti aktivista, branitelja ljudskih prava i novinara sve su učestalije, kako kroz tabloidno medijsko izveštavanje, tako i kroz softvere za prisluškivanje aktivista, nezakoniti digitalni nadzor, poput onog koji je utvrđen u nedavnom izveštaju organizacije Amnesty International.
"Krug aktera koji prepoznaju značaj zaštite prava na privatost sve je veći. Poslovna i IT zajednica sve više staje u njegovu zaštitu. Svedoci smo kolektivnog buđenja, koje je neophodno jer sve te povrede prava na privatnost na kraju mogu da ugroze bezbednost ljudi", poručila je Toskić Cvetinović.
Da je neraskidiva veza između prava na zaštitu podataka o ličnosti, prava na privatnost i prava na zaštitu od diskriminacije, podvukla je i Brankica Janković.
"Pravo na privatnost u srži je prava na ravnopravnost, a povreda tog prava uvod u diskriminaciju", poručila je ona i otvorila temu sistemske diskriminacije, rekavši da algoritam socialnih karti u Srbiji prema sadašnjim saznanima, to ipak nije.
"Protiv sistemske diskriminacije se borimo znanjem i kapacitetima, saradnjom sa međunarodnim i organizacijama civilnog društva, medijima, stvaranjem odgovornog društva u kom vladaju zakoni i pravda. Ne smemo da izostavimo i transparentnost i poverenje, kao i saradnju sa državnim institucijama, jer jedino tako možemo da zaštitimo najosetljivije grupe.”
Da nigde u svetu nije savršeno, kao i da se najrazvijenije zemlje sveta bore sa izazovima povrede prava na privatnost naglasio je i Tobias Judin, šef odeljenja za međunarodnu saradnju iz Norveškog organa za zaštitu podataka.
"Iako nismo deo EU, kao i Srbija primenjujemo opštu Uredbu Evropske unije o zaštiti podataka i privatnosti podataka (GDPR), ali smo svedoci mnogobrojnih primera povrede ovih prava protiv kojih se borimo. Podaci o ličnosti moraju da budu zaštićeni, jer zloupotrebom mogu dovesti do ozbiljnih kršenja prava na zaštitu od diskriminacije, bilo da je u pitanju seksualno opredelnje, verska pripadnost ili nešto treće. Insistiramo da se u zakonodavstvo uvedu sistemi zaštite od nesvesnih predrasuda."
Briselski efekat – pogled sa periferije
Nakon prezentacije dr Anđelka Zečević, sa Matematičkog instituta SANU "Da li veliki jezički modeli treba da prođu obuku o privatnosti?", održan je drugi panel - Briselski efekat – pogled sa periferije.
Moderatorka Danche Danilovska Bajdevska, programska direktorka, Fondacija Metamorfozis iz Severne Makedonije, Eliška Pirkova, viša analitičarka javnih politika i rukovoditeljka globalnog tima za slobodu izražavanja, Access Now iz Belgije, Maida Ćulahović, koordinatorka za javne politike i zagovaranje, "Zašto ne?" iz BiH, Feliks Mikolaš, pravnik za zaštitu podataka, NOYB iz Austrije i Zdravko Ilić, viši stručnjak za trgovinu i usluge, Sekretarijat CEFTA iz Belgije bavili su se temama kako se Evropska uredba za zaštitu privatnosti podataka GDPR i Evropski zakon o digitalnim uslugama DSA, mogu primenjivati izvan EU, poput zemalja Zapadnog Balkana.
Panelisti su naglasili spremnost regiona za uključivanje u evropski digitalni regulatorni prostor, ali i da je neophodna jača zaštita digitalnih prava građana zemalja Zapadnog Balkana, koji su preplavljeni lažnim sadržajem na internetu, govorom mržnje, narušavanjem privatnosti, ali i gotovo nikakve odgovornosti onih koji krše pravo na zaštitu privatnosti.
Prema rečima Mikolaša, mnogi nemački, austrijski, francuski portali kroz princip "pay or okay" korisnicima svojih sajtova omogućavaju izbor između dobrovoljnog deljenja podataka ili plaćanja pretplate. Sajtovi na taj način traže da prate svoje korisnike uglavnom zbog personalizovanog marketinga, ali se o ovom pitanju raspravlja u EU.
Sa druge strane, ova očigledno nepravedna ponuda, "ili praćenje ili plaćanje", prema rečima Danila Krivokapića direktora SHARE fondacije, u Srbiji ne postoji, ali se vrlo često domaćem online korisniku izbor i ne daje, a podaci koriste bez pitanja. Sudeći po poslednjem istraživanju ove Fondacije, na primer, od preko 50 upoređivanih medijskih portala, samo su dva ispunila sve zahteve zaštite privatnosti o ličnosti.
Najviše koristi od tih podataka na portalima imaju velike platforme poput Googla, Meta, TikToka koje upotrebljavaju podatake o ličnosti korisnika za razvoj novih modela veštačke inteligencije.
Povreda privatnosti aktivista i novinara
Sve učestalije povrede privatnosti aktivista, branitelja ljudskih prava i novinara, kako kroz tabloidno medijsko izveštavanje, tako i kroz nezakoniti digitalni nadzor bile su tema trećeg panela - Nadzor i cenzura na Zapadnom Balkanu.
Moderatorka Jelena Zorić, novinarka BIRN Srbija je rekla da su njene kolege, kao i Amnesty International otkrili više slučajeva i primera kako se manipuliše zakonom, ciljano nadziru oni koji predstavljaju političku pretnju režimu, a ne zbog teškog kriminaliteta, dok su u isto vreme mobilni telefoni u tri slučaja terorističkih napada u Srbiji prošle godine, prošli bez nadzora od strane bezbednosnih snaga države.
Novinar iz Dimitrovgrada Slaviša Milanov je ispričao lično iskustvo kako mu je u telefon ugrađen špijunski softver, dok je zadržan u policiji na navodnom ispitivanju. Slučaj je prijavio NUNSU, kao i organizaciji za zaštitu ljudskih prva Amnesty International koja je u svom izveštaju potvrdila sumnju da se u Srbiji već dugo koriste špijunski softveri i to ne samo kada je zakonom opravdano, uprkos navodima MUP i BIA.
U panelu su osim Jelene Sesar, istraživačice za Balkan i Evropsku Uniju, Amnesty International učestvovali su i Milica Tošić, advokatica i pravna savetnica, Partneri, novinar BIRN Aleksa Tešić i prof. Finula Ni Ejlan, Univerzitet u Minesoti (SAD).
Iako je značajno da se unapredi svest građana o načinima zaštite podataka o ličnosti i prava na privatnost, ključna poruka je da nadležne institucije ne preduzimaju dovoljno da zaštite prava građana i da je neophodno da najteže povrede budu sankcionisane, navedeno je u saopštenju.
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-ATENTATI U SRBIJI
U ovoj epizodi emisije „Strogo poverljivo“ obrađuju se ključni atentati koji su obeležili političku i društvenu istoriju Srbije. Kroz arhivske materijale, analitičke prikaze i pregled dostupne dokumentacije, emisija prati kako su se odvijali najznačajniji atentati, u kakvom su se istorijskom i društvenom kontekstu dogodili i kakav su uticaj imali na dalji razvoj države.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Zaštitnik građana Zoran Pašalić izjavio je da je ta institucija završila predlog zakona kojim bi se zabranila upotreba mobilnih telefona u osnovnim i srednjim školama.
Četrdesetogodišnji vozač autobusa N. P, koji je oko 12 časova trebalo da prevozi učenike trećeg razreda Osnovne škole "Ujedinjene nacije" na Ceraku od pomenute škole do "Teatra Vuk" u Bulevaru kralja Aleksandra, isključen je iz saobraćaja jer je bio pod dejstvom psihoaktivnih supstanci.
Generalni direktor Telekom Srbija Vladimir Lučić izjavio je da je 5G mreža dostupna u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu, a da je u planu da sledeće godine budu pokriveni svi gradovi u Srbiji.
Policija u Prokuplju uhapsila je državljanina Albanije L. D. (33) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti.
Državljanima Kine L. X. G. (40), C. J. L. (38) i W. T. (43) određeno je zadržavanje u trajanju do 48 časova zbog sumnje da su oteli, a C. J. L. i W. T. i silovali dve osobe.
U Srbiji su u prethodnih pet godina 33 osobe poginule u saobraćajnim nezgodama na prelasku puta preko pruga, a više od 270 je zadobilo teške telesne povrede, izjavio je v. d. direktora Agencije za bezbednost saobraćaja (ABS) Branko Stamatović.
Zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo prevara, uhapšeni su D. S. C. (30) iz Nigerije i M. D. (42), saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP).
Više od 60 odsto saobraćajnih nesreća sa smrtnim ishodom dešava se zbog propusta čoveka. Neprilagođena brzina jedan je od glavnih uzroka. Stručnjaci ističu da je promena svesti i zakonske regulative hitno neophodna.
Da li udruživanje žena prekida ono najopasnije - ćutanje? Šta se promeni u ženi kada shvati da nije sama, da postoje druge žene koje su preživele isto? Može li iskustvo druge žene biti okidač za hrabrost i odluku da se napusti nasilna sredina?
Fabrika Krušik u Valjevu saopštila je da je u pogonu za proizvodnju inicijalnih sredstava, došlo je do akcidenta pri laboraciji pojačnika, i da su tom prilikom povređene tri radnice.
Globalna kampanja "16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama" je u toku, a finiš kampanje u Srbiji usmeren je na ukazivanje problema onlajn nasilja prema devojčicama. Tim povodom u ambasadi Kanade organizovan je panel o digitalno rodno zasnovanom nasilju.
U postupku sprovođenja dokaznih radnji, a u vezi sa ukidanjem svojstva kulturnog dobra nad zgradama "Generalštab", u svojstvu osumnjičenog saslušan je ministar kulture Nikola Selaković u prostorijama Javnog tužilaštva za organizovani kriminal.
Komentari (0)