"Nedelja privatnosti": Nadležne institucije ne preduzimaju dovoljno da zaštite prava građana
Zaštita prava na privatnost je fundamentalno ljudsko pravo, no ovaj neotuđivi kutak slobode je i dalje veliki izazov za mnoge demokratije, pa i našu, jedna je od ključnih poruka sa centralnog događaja "Nedelje privatnosti 2025" kojim je obeležen Međunarodni dan zaštite podataka o ličnosti.
"Zaštita prava na privatnost je fundamentalno ljudsko pravo, no ovaj neotuđivi kutak slobode je i dalje veliki izazov za mnoge demokratije, pa i našu. Ugrožavanje prava na privatnost vodi ka ugrožavanju ravnopravnosti, pa i bezbednosti. Uprkos tome, svega dva od više od 50 medijskih portala u Srbiji poštuje pravila zaštite privatnosti. Već deceniju se koriste špijunski softveri, ali ne samo za slučajeve zaštite od terorizma i organizovanog kriminala, već i za praćenje istraživačkih novinara i aktivista", navedeno je u saopštenju nakon održanih panela "Nedelje privatnosti 2025".
U fokusu ovogodišnje Nedelje privatnosti, koju peti put organizuju Partneri Srbija, pod sloganom "Pravda za sve", su bila pitanja privatnosti i sve teže zaštite podataka o ličnosti. Ova značajna tema razmatrana je kroz diskusiju sa stručnjacima iz civilnog, privatnog i javnog sektora.
Serijom panela, okruglih stolova, radionica i prezentacija podstaknuta je diskusija ne samo o pravu na privatnost, zakonima i drugim mehanizmima zaštite, već i još brojnijim načinima zloupotrebe u eri vrtoglavog razvoja tehnologije, digitalnog praćenja korisnika, digitalne špijunaže i raznih oblika nadzora koje zarad profita ili političke koristi rade država, kompanije i mediji.
Na prvom panelu "Od zaštite podataka do zaštite pojedinaca: Sinergija borbe protiv diskriminacije i zaštite podataka", moderatorka Ana Toskić Cvetinović iz organizacije Partneri Srbija, Brankica Janković, poverenica za zaštitu ravnopravnosti Republike Srbije i Tobias Judin, šef odeljenja za međunarodnu saradnju iz Norveškog organa za zaštitu podataka, govorili su o pitanju zaštite privatnosti osetljivih grupa, vezi između povreda privatnosti i diskriminacije.
Prema rečima Ane Toskić Cvetinović, povrede privatnosti aktivista, branitelja ljudskih prava i novinara sve su učestalije, kako kroz tabloidno medijsko izveštavanje, tako i kroz softvere za prisluškivanje aktivista, nezakoniti digitalni nadzor, poput onog koji je utvrđen u nedavnom izveštaju organizacije Amnesty International.
"Krug aktera koji prepoznaju značaj zaštite prava na privatost sve je veći. Poslovna i IT zajednica sve više staje u njegovu zaštitu. Svedoci smo kolektivnog buđenja, koje je neophodno jer sve te povrede prava na privatnost na kraju mogu da ugroze bezbednost ljudi", poručila je Toskić Cvetinović.
Da je neraskidiva veza između prava na zaštitu podataka o ličnosti, prava na privatnost i prava na zaštitu od diskriminacije, podvukla je i Brankica Janković.
"Pravo na privatnost u srži je prava na ravnopravnost, a povreda tog prava uvod u diskriminaciju", poručila je ona i otvorila temu sistemske diskriminacije, rekavši da algoritam socialnih karti u Srbiji prema sadašnjim saznanima, to ipak nije.
"Protiv sistemske diskriminacije se borimo znanjem i kapacitetima, saradnjom sa međunarodnim i organizacijama civilnog društva, medijima, stvaranjem odgovornog društva u kom vladaju zakoni i pravda. Ne smemo da izostavimo i transparentnost i poverenje, kao i saradnju sa državnim institucijama, jer jedino tako možemo da zaštitimo najosetljivije grupe.”
Da nigde u svetu nije savršeno, kao i da se najrazvijenije zemlje sveta bore sa izazovima povrede prava na privatnost naglasio je i Tobias Judin, šef odeljenja za međunarodnu saradnju iz Norveškog organa za zaštitu podataka.
"Iako nismo deo EU, kao i Srbija primenjujemo opštu Uredbu Evropske unije o zaštiti podataka i privatnosti podataka (GDPR), ali smo svedoci mnogobrojnih primera povrede ovih prava protiv kojih se borimo. Podaci o ličnosti moraju da budu zaštićeni, jer zloupotrebom mogu dovesti do ozbiljnih kršenja prava na zaštitu od diskriminacije, bilo da je u pitanju seksualno opredelnje, verska pripadnost ili nešto treće. Insistiramo da se u zakonodavstvo uvedu sistemi zaštite od nesvesnih predrasuda."
Briselski efekat – pogled sa periferije
Nakon prezentacije dr Anđelka Zečević, sa Matematičkog instituta SANU "Da li veliki jezički modeli treba da prođu obuku o privatnosti?", održan je drugi panel - Briselski efekat – pogled sa periferije.
Moderatorka Danche Danilovska Bajdevska, programska direktorka, Fondacija Metamorfozis iz Severne Makedonije, Eliška Pirkova, viša analitičarka javnih politika i rukovoditeljka globalnog tima za slobodu izražavanja, Access Now iz Belgije, Maida Ćulahović, koordinatorka za javne politike i zagovaranje, "Zašto ne?" iz BiH, Feliks Mikolaš, pravnik za zaštitu podataka, NOYB iz Austrije i Zdravko Ilić, viši stručnjak za trgovinu i usluge, Sekretarijat CEFTA iz Belgije bavili su se temama kako se Evropska uredba za zaštitu privatnosti podataka GDPR i Evropski zakon o digitalnim uslugama DSA, mogu primenjivati izvan EU, poput zemalja Zapadnog Balkana.
Panelisti su naglasili spremnost regiona za uključivanje u evropski digitalni regulatorni prostor, ali i da je neophodna jača zaštita digitalnih prava građana zemalja Zapadnog Balkana, koji su preplavljeni lažnim sadržajem na internetu, govorom mržnje, narušavanjem privatnosti, ali i gotovo nikakve odgovornosti onih koji krše pravo na zaštitu privatnosti.
Prema rečima Mikolaša, mnogi nemački, austrijski, francuski portali kroz princip "pay or okay" korisnicima svojih sajtova omogućavaju izbor između dobrovoljnog deljenja podataka ili plaćanja pretplate. Sajtovi na taj način traže da prate svoje korisnike uglavnom zbog personalizovanog marketinga, ali se o ovom pitanju raspravlja u EU.
Sa druge strane, ova očigledno nepravedna ponuda, "ili praćenje ili plaćanje", prema rečima Danila Krivokapića direktora SHARE fondacije, u Srbiji ne postoji, ali se vrlo često domaćem online korisniku izbor i ne daje, a podaci koriste bez pitanja. Sudeći po poslednjem istraživanju ove Fondacije, na primer, od preko 50 upoređivanih medijskih portala, samo su dva ispunila sve zahteve zaštite privatnosti o ličnosti.
Najviše koristi od tih podataka na portalima imaju velike platforme poput Googla, Meta, TikToka koje upotrebljavaju podatake o ličnosti korisnika za razvoj novih modela veštačke inteligencije.
Povreda privatnosti aktivista i novinara
Sve učestalije povrede privatnosti aktivista, branitelja ljudskih prava i novinara, kako kroz tabloidno medijsko izveštavanje, tako i kroz nezakoniti digitalni nadzor bile su tema trećeg panela - Nadzor i cenzura na Zapadnom Balkanu.
Moderatorka Jelena Zorić, novinarka BIRN Srbija je rekla da su njene kolege, kao i Amnesty International otkrili više slučajeva i primera kako se manipuliše zakonom, ciljano nadziru oni koji predstavljaju političku pretnju režimu, a ne zbog teškog kriminaliteta, dok su u isto vreme mobilni telefoni u tri slučaja terorističkih napada u Srbiji prošle godine, prošli bez nadzora od strane bezbednosnih snaga države.
Novinar iz Dimitrovgrada Slaviša Milanov je ispričao lično iskustvo kako mu je u telefon ugrađen špijunski softver, dok je zadržan u policiji na navodnom ispitivanju. Slučaj je prijavio NUNSU, kao i organizaciji za zaštitu ljudskih prva Amnesty International koja je u svom izveštaju potvrdila sumnju da se u Srbiji već dugo koriste špijunski softveri i to ne samo kada je zakonom opravdano, uprkos navodima MUP i BIA.
U panelu su osim Jelene Sesar, istraživačice za Balkan i Evropsku Uniju, Amnesty International učestvovali su i Milica Tošić, advokatica i pravna savetnica, Partneri, novinar BIRN Aleksa Tešić i prof. Finula Ni Ejlan, Univerzitet u Minesoti (SAD).
Iako je značajno da se unapredi svest građana o načinima zaštite podataka o ličnosti i prava na privatnost, ključna poruka je da nadležne institucije ne preduzimaju dovoljno da zaštite prava građana i da je neophodno da najteže povrede budu sankcionisane, navedeno je u saopštenju.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Zašto se sve više mladih odlučuje za estetske zahvate? Da li je reč o ličnom izboru, pritisku društvenih mreža ili promenjenim standardima lepote? Za emisiju „Tražim reč“ govore: specijalista plastične, rekonstruktivne i estetske hirurgije dr Dragana Petrović Popović, specijalista dermatovenerologije dr Jasmina Kozarev, psiholog Bojana Šlajmer i edukator za trajnu šminku Nina Mišković.
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Kako sport oblikuje karakter i životne vrednosti, a borilačke veštine podučavaju samodisciplini, istrajnosti i poštovanju, i zašto pravi uspeh nije samo medalja, već lična transformacija? Odgovore tražimo od Sensei-a Liviusa Bunde karate majstora, trenera, pedagoga i jednog od pionira parakaratea.
Policija u Vrbasu uhapsila je tridesetšestogodišnjeg muškarca D. Č. iz tog mesta koji je osumnjičen da je počinio tešku krađu u vrednosti oko 800.000 dinara.
Avio-kompanija Er Srbija odlučila je da u susret novogodišnjim praznicima obraduje svoje putnike i pruži im posebnu priliku da po promotivnim cenama kupe avio-karte za letove između Beograda i brojnih atraktivnih destinacija širom Evrope i regiona, saopštio je nacionalni avio-prevoznik.
U Austriji je uhapšen poslastičar (42) iz Postojine, koji je prodavao žele bombone i čokolade sa THC (glavni sastojak marihuane), a koje su u nekim slučajevima izazvale trovanje.
Srbija je, prema najnovijim podacima, ušla u intenzivniju fazu sezonskog širenja gripa, uz rast broja obolelih od respiratornih infekcija, posebno među decom predškolskog i školskog uzrasta.
Nakon iznenadne smrti devetogodišnjeg dečaka iz Bara Amara R, 15. novembra, Višem državnom tužilaštvu je dostavljen obdukcioni nalaz, iz kojeg se vidi da je mališan umro od sepse usled komplikacija ovčijih boginja.
Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je da će Novi savski most omogućiti neuporedivo lakši i bolji saobraćaj u Beogradu i najavio da će biti otvoren do kraja marta 2027, kao i da ćemo za dve do tri godine dobiti metro.
Beograđani i gosti prestonice koji će novu 2026. godinu dočekati u Beogradu na vodi moći će da uživaju u koncertima popularnih izvođača poput Senide, Aleksandre Radović, Goce Tržan i trubačkog orkestra Bobana i Marka Markovića.
Pripadnici Uprave saobraćajne policije zaustavili su presretačem oko dva sata posle ponoći automobil "audi A8" koji se u Zemunu kretao brzinom od 237,8 kilometara na čas, na delu moto-puta gde je brzina ograničena na 100 kilometara na čas, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova.
U međunarodnoj policijskoj akciji, u saradnji srpskih i austrijskih pravosudnih organa, razbijena je organizovana kriminalna grupa koja se godinama bavila proizvodnjom i trgovinom marihuanom u Srbiji i Austriji.
Srbija pred 2026. ulazi u izbornu godinu uz duboke političke podele. Dok Zoran Đorđević tvrdi da vlast ima jasan plan i da se problemi rešavaju kroz institucije, Slobodan Cvejić ocenjuje da su razvojne prilike propuštene i da izbori poprimaju referendumski karakter.
Kardinal Ladislav Nemet poručio je u poslanici povodom Božića da "različitost u našem društvu ne bi trebalo da dovodi do mržnje, do dubokih podela, koje vidimo na svakom koraku, nego baš do stvaranja jednog boljeg društva gde će svaka dobra stvar i vrednost naći svoje mesto u jedinstvu Srbije".
Komentari (0)