(VIDEO) Neformalne organizacije "uzimaju pravdu u svoje ruke" protiv pedofila: Kada je dozvoljeno građansko hapšenje?
Koje su promene koje bi trebalo da pretrpi Zakon o seksualnom zlostavljanju u Srbiji, da li registar pedofila treba da bude dostupan javnosti, da li su danas deca sigurnija na ulici ili na internetu, samo su neka od pitanja na koja su odgovarali gosti emisije "Tražim reč".
Svoja iskustva iz ove oblasti sa gledaocima su podelili Igor Jurić iz Centra za nestalu i zlostavljanu decu, zamenik načelnika Uprave za tehniku MUP-a Srbije Nikola Čučilović, a višedecenijsko iskustvo iz ove oblasti sa gledaocima je podelio i Saša Živanović, bivši načelnik Odeljenje za borbu protiv visokotehnološkog kriminala.
Živanović se posebno osvrnuo na pojavu organizacija koje "uzimaju pravdu u svoje ruke" i same se obračunavaju sa pedofilima.
"To je protivzakonito i to je jedan pogrešan efekat. Ja sam imao u praksi gde je roditelj došao da prijavi delo, mi dok smo dobili materijalne dokaze od 'ino' partnera da se radi o tom licu, on je angažovao neko tehničko lice, identifikovao ga, otišao i prebio čoveka, terao ga pod prisilom da piše izjavu šta je radio, da je maltretirao njegovu ćerku... Nama je to propalo na sudu! Vi ne možete to da koristite", istakao je on.
Živanović se zalaže da se ovaj vid tzv. "mamaca" uvede u zakonsku regulativu, o čemu bi trebalo povesti i javnu debatu.
Ovakav način pristupa pedofilima od strane građana mogao bi se podvesti i pod građansko hapšenje, koje je regulisano Zakonom o krivičnom postupku, a omogućava građanima da u određenim situacijama sami izvrše hapšenje lica koje zateknu u trenutku izvršenja krivičnog dela.
Ova vrsta hapšenja daje svakom pojedincu pravo da zaustavi počinioca, odmah obavesti policiju ili ga predaju nadležnim organima. Međutim, kako bi građanin imao pravo da sprovodi hapšenje, mora biti siguran da je lice koje zateče zaista počinilo krivično delo koje se goni po službenoj dužnosti.
Advokatica Anđelka Vučićević pojasnila je da Zakon jasno definiše vrste krivičnih dela koja omogućavaju građansko hapšenje, a to su ozbiljna krivična dela poput ubistva, teških telesnih povreda, teških krađa, razbojništava, kao i dela koja ugrožavaju javni red i mir ili polne slobode. Ipak, iako zakon omogućava ovu vrstu intervencije, u praksi je mnogo teže sprovesti je na pravi način.
Na primer, kako građanin koji sprovodi hapšenje može sa sigurnošću znati da je počinilac krivičnog dela, a kako bi uspešno realizovao hapšenje, potrebno je da osigurati da osoba koja je uhapšena ne napusti mesto.
Vučićević ističe da je u praksi gotovo nerealno da građanin priđe osobi i kaže: "Vi ste uhapšeni, stanite i sačekajte sa mnom policiju". Iako zakon nalaže da hapšenje mora da bude jasno saopšteno, treba imati na umu da osoba koja hapsi mora fizički da zadrži počinioca dok ne stigne policija. To stvara dodatne izazove jer i najmanja greška može da dovede do toga da hapšenje postane sporno.
Jedan od velikih izazova građanskog hapšenja je rizik da osoba koja pokušava da sprovede hapšenje, nepažnjom ili neadekvatnim postupkom, pređe u sferu izvršenja krivičnog dela. Na taj način, osoba koja je pokušala da pomogne može biti uhapšena i optužena za prekomernu upotrebu sile ili nasilje.
Koliko su nam deca bezbedna na internetu, u emisiji "Otvori oči" govorio je stručnjak za visokotehnološki kriminal Saša Živanović. On je istakao da pojedine organizacije pokušavaju da samostalno rade na otkrivanju pedofila, ali da to treba prepustiti MUP, a ne uzimati "pravdu u svoje ruke".
Prema najnovijim podacima Uprave za izvršenje krivičnih sankcija Ministarstva pravde, u Registru pedofila trenutno je 771 osoba pravosnažno osuđena za seksualno nasilje nad maloletnicima, a direktor Centra za nestalu i zlostavljanu decu Igor Jurić kaže da taj registar treba da postane javan.
Dejan R. (39) saslušan je u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu zbog sumnje da je od 2021. godine do 25. oktobra 2024. izvršio obljubu i sa njom izjednačen čin sa devojčicom starom 11 godina.
Ovaj aspekt čini građansko hapšenje veoma specifičnim, jer nosi ozbiljan pravni rizik kako za osobu koja hapsi, tako i za onog koga se pokušava uhvatiti, dodaje Vučićević.
Pored formalnog građanskog hapšenja, u poslednje vreme sve veći broj neformalnih organizacija postaje aktivan u lociranju i suočavanju sa počiniocima teških krivičnih dela, naročito pedofilima. Ove grupe često preuzimaju zadatak koji bi trebalo da obavljaju institucije, a takve aktivnosti postavljaju alarmantna pitanja o stanju u društvu.
Pojava ovih organizacija, kako Vučićević naglašava, ukazuje na ozbiljan problem u institucijama poput policije i tužilaštva. U društvu u kojem raste poverenje u ove neformalne grupe, pojavljuje se ozbiljan problem za nadležne vlasti, jer građani koji osećaju da institucije nisu dovoljno efikasne, traže alternativu u ovakvim organizacijama.
Međutim, sve češće se dešava da ove organizacije ne postupaju prema zakonu – na snimcima koji kruže internetom, često se vidi da osobe koje su uhapšene od strane ovih grupa nisu obaveštene da su uhapšene niti su predane nadležnim organima, što je protivno zakonu.
Takvi postupci izazivaju ozbiljne pravne i etičke dileme, jer neformalni organizatori preuzimaju ulogu vlasti bez odgovarajuće odgovornosti ili nadzora, zaključuje advokatica Vučićević.
Pogledajte celu emisiju "Tražim reč", koja se emituje se svakog vikenda u 15:30 sati:
Da li je studentski protest u Novom Pazaru uvertira za novi talas protesta u zemlji? Naši gosti su Rajko Kapelan I Predrag Marsenić Sa Goranom Petronijevićem razgovaramo o izboru sudija Ustavnog suda i o zdravstvenom stanju Ratka Mladića Šta je uzrok velike tragedije na Durmitoru, kada je nakon kvara žičare poginuo jedan turista?
jutarnji program
10:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-JUGONOSTALGIJA
Sećanje na bivšu Jugoslaviju kod nekih stvara nostalgiju, a kod drugih ravnodušnost, pa čak i navodi na oštru kritiku politike koju je Tito vodio tokom svog života. Nova epizoda DEKADA direktno suočava one koji su verovali u socijalizam i komunizam sa onima koji argumentovano pojašnjavaju zbog čega je ekonomija SFRJ bila na staklenim nogama i kako smo svih tih decenija živeli u laži o uspehu države i lepom životu u SFRJ.
dokumentarni
11:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
Koje teme su privukle pažnju NewsMax Balkansa u prethodnoj nedelji? Početak školske godine, u Srbiji i regionu. Zbog čega sve češće roditelji đaka iz seoskih sredina upisuju decu u gradske škole i da li je ovo trend, pomodarstvo ili realna odluka roditelja. Na području Moravičkog okruga u svih 53 škola u novu školsku godinu krenulo je 20.600 učenika. Od toga samo u Čačku njih više od 12 hiljada. Od naredne godine i lekari u privatnim zdravstvenim ustanovama će moći da izdaju E-recepte na isti način kao i u državnom sistemu. Da li će to doprineti boljoj kontroli lekova? Pričaćemo i o čedomorstvu. Šta se krije iza tih postupaka?
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
U nesreći na Savinom Kuku na Žabljaku jedna osoba je stradala, a druga je teško povređena, nakon što su ispali iz korpe na ski-liftu, potvrđeno je za Newsmax Balkans u Ski centru Savin kuk.
U srcu Čačka živi žena čija je jedina strategija kako da preživi do sutra. Za Danijelu Milutinović, samohranu majku četvoro dece, reč odmor ne postoji, a luksuz nije letovanje ili novi kaput, već pun frižider i mirno veče bez računa u glavi.
Protest pod sloganom "Ili oni ili mi" počeo je oko 11 časova u Novom Pazaru u znak podške studentima i profesorima Državnog univerziteta (DUNP) u tom gradu. Iako je bila planirana dvanaestočasovna blokada grada, protest je okončan oko 19 sati.
Kako u Srbiji funkcioniše socijalno preduzetništvo? Od usvajanja zakona u februaru 2022. godine, samo 20-ak njih je upisalo svoj status, a procenjuje se da ih ima između 200 i 500.
U Srbiji se ujutro očekuje magla i niska oblačnost, koja će se u Timočkoj krajini, na severu i zapadu Srbije, kao i po pojedinim kotlinama zadržati i veći deo dana, dok se na istoku Srbije ponegde očekuje i sipeća kiša (rosulja), a u ostalim krajevima umereno oblačno vreme sa sunčanim intervalima.
Izmena režima rada autobuske linije 67 zbog radova na tehničkom regulisanju u Bulevaru Mihajla Pupina počinje u ponedeljak, 22. decembra i biće aktivna do nedelje, 28. decembra.
Srpska lista održala je predizborni skup u Domu kulture u Ranilugu, a predsednik te stranke Zlatan Elek poručio je da se glasanjem za Srpsku listu na vanrednim parlamentarnim izborima na KiM 28. decembra glasa za mir, opstanak, stabilnost i bolje sutra.
Predsednik Srpske liste Zlatan Elek i član Predsedništva te stranke Igor Simić su, u okviru predizbornih aktivnosti, posetili osmočlanu porodicu Gorana Jovića u selu Glogovce, u opštini Ranilug.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je posle sastanka sa predsednikom Slovačke Peterem Pelegrinijem da su razgovarali o svim važnim aspektima saradnje dve zemlje, kao i o evropskom putu Srbije, i da je dogovoren i nastavak vojno-tehničke saradnje sa tom zemljom i u oblasti energetike.
Pod nazivom "Sremac ne ćuti" održan je protest ispred Prve niške gimnazije "Stevan Sremac", povodom, kako navode organizatori, neviđenog terora i pritisaka koji zaposleni trpe zbog podrške studentima i blokade same škole prošle godine u ovo vreme.
Komentari (0)