(VIDEO) Neformalne organizacije "uzimaju pravdu u svoje ruke" protiv pedofila: Kada je dozvoljeno građansko hapšenje?
Koje su promene koje bi trebalo da pretrpi Zakon o seksualnom zlostavljanju u Srbiji, da li registar pedofila treba da bude dostupan javnosti, da li su danas deca sigurnija na ulici ili na internetu, samo su neka od pitanja na koja su odgovarali gosti emisije "Tražim reč".
Svoja iskustva iz ove oblasti sa gledaocima su podelili Igor Jurić iz Centra za nestalu i zlostavljanu decu, zamenik načelnika Uprave za tehniku MUP-a Srbije Nikola Čučilović, a višedecenijsko iskustvo iz ove oblasti sa gledaocima je podelio i Saša Živanović, bivši načelnik Odeljenje za borbu protiv visokotehnološkog kriminala.
Živanović se posebno osvrnuo na pojavu organizacija koje "uzimaju pravdu u svoje ruke" i same se obračunavaju sa pedofilima.
"To je protivzakonito i to je jedan pogrešan efekat. Ja sam imao u praksi gde je roditelj došao da prijavi delo, mi dok smo dobili materijalne dokaze od 'ino' partnera da se radi o tom licu, on je angažovao neko tehničko lice, identifikovao ga, otišao i prebio čoveka, terao ga pod prisilom da piše izjavu šta je radio, da je maltretirao njegovu ćerku... Nama je to propalo na sudu! Vi ne možete to da koristite", istakao je on.
Živanović se zalaže da se ovaj vid tzv. "mamaca" uvede u zakonsku regulativu, o čemu bi trebalo povesti i javnu debatu.
Ovakav način pristupa pedofilima od strane građana mogao bi se podvesti i pod građansko hapšenje, koje je regulisano Zakonom o krivičnom postupku, a omogućava građanima da u određenim situacijama sami izvrše hapšenje lica koje zateknu u trenutku izvršenja krivičnog dela.
Ova vrsta hapšenja daje svakom pojedincu pravo da zaustavi počinioca, odmah obavesti policiju ili ga predaju nadležnim organima. Međutim, kako bi građanin imao pravo da sprovodi hapšenje, mora biti siguran da je lice koje zateče zaista počinilo krivično delo koje se goni po službenoj dužnosti.
Advokatica Anđelka Vučićević pojasnila je da Zakon jasno definiše vrste krivičnih dela koja omogućavaju građansko hapšenje, a to su ozbiljna krivična dela poput ubistva, teških telesnih povreda, teških krađa, razbojništava, kao i dela koja ugrožavaju javni red i mir ili polne slobode. Ipak, iako zakon omogućava ovu vrstu intervencije, u praksi je mnogo teže sprovesti je na pravi način.
Na primer, kako građanin koji sprovodi hapšenje može sa sigurnošću znati da je počinilac krivičnog dela, a kako bi uspešno realizovao hapšenje, potrebno je da osigurati da osoba koja je uhapšena ne napusti mesto.
Vučićević ističe da je u praksi gotovo nerealno da građanin priđe osobi i kaže: "Vi ste uhapšeni, stanite i sačekajte sa mnom policiju". Iako zakon nalaže da hapšenje mora da bude jasno saopšteno, treba imati na umu da osoba koja hapsi mora fizički da zadrži počinioca dok ne stigne policija. To stvara dodatne izazove jer i najmanja greška može da dovede do toga da hapšenje postane sporno.
Jedan od velikih izazova građanskog hapšenja je rizik da osoba koja pokušava da sprovede hapšenje, nepažnjom ili neadekvatnim postupkom, pređe u sferu izvršenja krivičnog dela. Na taj način, osoba koja je pokušala da pomogne može biti uhapšena i optužena za prekomernu upotrebu sile ili nasilje.
Koliko su nam deca bezbedna na internetu, u emisiji "Otvori oči" govorio je stručnjak za visokotehnološki kriminal Saša Živanović. On je istakao da pojedine organizacije pokušavaju da samostalno rade na otkrivanju pedofila, ali da to treba prepustiti MUP, a ne uzimati "pravdu u svoje ruke".
Prema najnovijim podacima Uprave za izvršenje krivičnih sankcija Ministarstva pravde, u Registru pedofila trenutno je 771 osoba pravosnažno osuđena za seksualno nasilje nad maloletnicima, a direktor Centra za nestalu i zlostavljanu decu Igor Jurić kaže da taj registar treba da postane javan.
Dejan R. (39) saslušan je u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu zbog sumnje da je od 2021. godine do 25. oktobra 2024. izvršio obljubu i sa njom izjednačen čin sa devojčicom starom 11 godina.
Ovaj aspekt čini građansko hapšenje veoma specifičnim, jer nosi ozbiljan pravni rizik kako za osobu koja hapsi, tako i za onog koga se pokušava uhvatiti, dodaje Vučićević.
Pored formalnog građanskog hapšenja, u poslednje vreme sve veći broj neformalnih organizacija postaje aktivan u lociranju i suočavanju sa počiniocima teških krivičnih dela, naročito pedofilima. Ove grupe često preuzimaju zadatak koji bi trebalo da obavljaju institucije, a takve aktivnosti postavljaju alarmantna pitanja o stanju u društvu.
Pojava ovih organizacija, kako Vučićević naglašava, ukazuje na ozbiljan problem u institucijama poput policije i tužilaštva. U društvu u kojem raste poverenje u ove neformalne grupe, pojavljuje se ozbiljan problem za nadležne vlasti, jer građani koji osećaju da institucije nisu dovoljno efikasne, traže alternativu u ovakvim organizacijama.
Međutim, sve češće se dešava da ove organizacije ne postupaju prema zakonu – na snimcima koji kruže internetom, često se vidi da osobe koje su uhapšene od strane ovih grupa nisu obaveštene da su uhapšene niti su predane nadležnim organima, što je protivno zakonu.
Takvi postupci izazivaju ozbiljne pravne i etičke dileme, jer neformalni organizatori preuzimaju ulogu vlasti bez odgovarajuće odgovornosti ili nadzora, zaključuje advokatica Vučićević.
Pogledajte celu emisiju "Tražim reč", koja se emituje se svakog vikenda u 15:30 sati:
Blokada tri mosta u Novom Sadu, povodom tri meseca od nesreće na železničkoj stanici kada je poginulo 15 ljudi, završena je u 18 časova nakon ukupno 27 sati. Blokada je bez prekida trajala 24 časa, dok su poslednja tri sata iskorišćena za čišćenje ulica, posle čega je saobraćaj normalizovan.
U prelaznoj vladi, koja treba da bude stvar konsenzusa, treba da sede ministri koji umeju da upravljaju krizom, ali kod nas to nije moguće zbog principa 'naš čovek', smatra advokat Sead Spahović, nekadašnji koministar u jedinoj takvoj vladi u Srbiji.
Fakulteti širom Srbije su i dalje u blokadi, ali među studentima koji se bore za ispunjenje zahteva ima i onih koji su zabrinuti za to kako će se dalje odvijati ova školska godina, te je grupa onih koji se zalažu za prekid blokada iznela svoje zahteve.
Bertran Kluzel, politički i ekonomski analitičar i nekadašnji savetnik predsednika Francuske, u intervjuu za Newsmax Balkans je, između ostalog, rekao da je nada Srbije "velika i bitna" kada je reč o njenom putu ka Evropskoj uniji (EU).
Politički upliv i ako postoji, nema nikakve šanse jer je studentski pokret toliko jak i homogen. Oni čvrsto stoje iza svojih uverenja i ne pričaju o stranačkoj politici, osim što smatraju da su institucije u državi upropašćene, izjavio je profesor Hemijskog fakulteta u Beogradu Aleksandar Popović.
Povodom događaja koji se odigrao u Novom Sadu, u blizini škole za dizajn "Bogdan Šuput", kada su učesnici javnog skupa fizički napadnuti, Više javno tužilaštvo u Novom Sadu, podnelo je predlog za određivanje pritvora do 30 dana.
Maturanati u blokadi Mitrovačke gimnazije saopštili su da škola nije radila zbog navodne ugrožene bezbednosti svih đaka, nakon što je 60 odsto učenika mlađih razreda izglasalo da se priključi blokadi nastave.
Centar za socijalni rad u Nišu u 2023 godini imao je 128 prijava za zlostavljanje i zanemarivanje dece. Milan Milenović, koji je član tima za zaštitu od nasilja u porodici više od 10 godina, rekao je za Newsmax Balkans da je najčešće u pitanju fizičko kažnjavanje i psihološko nasilje nad decom.
Pripadnici Sektora za vanredne sutacije ugasili su požar koji je večeras izbio u garažnom delu Tržnog centra ''Ušće'', u Bulevaru Mihaila Pupina, i evakuisali potrošače i zaposlene u tom tržnom centru, saopštio je MUP-a, navodeći da nema povređenih.
Policija u Prokuplјu isklјučila je iz saobraćaja dvojicu vozača koji su vozili pod dejstvom alkohola, tridesetosmogodišnjeg vozača "pežoa" u Kuršumliji i četrdesetosmogodišnjeg vozača traktora u okolini Blaca.
Deo zaposlenih Radio-televizije Vojvodine (RTV) održao je u 17 sati čitanje "Slobodnog dnevnika", u znak protesta zbog cenzure o studentskim i građanskim protestima u pokrajinskom javnom medijskom servisu.
Većina zaposlenih u kulturno-umetničkom programu Radio-televizije Srbije podržava zahteve studenata, saopšteno je iz redakcija koje čine kulturni program Javnog servisa.
Vlada Srbije, Ministarstvo prosvete i predstavnici reprezentativnih sindikata zaposlenih u ustanovama studentskog standarda postigli su dogovor o poboljšanju uslova rada zaposlenih u ovoj oblasti, saopštilo je Ministarstvo prosvete.
Komentari (0)