(VIDEO) Neformalne organizacije "uzimaju pravdu u svoje ruke" protiv pedofila: Kada je dozvoljeno građansko hapšenje?
Koje su promene koje bi trebalo da pretrpi Zakon o seksualnom zlostavljanju u Srbiji, da li registar pedofila treba da bude dostupan javnosti, da li su danas deca sigurnija na ulici ili na internetu, samo su neka od pitanja na koja su odgovarali gosti emisije "Tražim reč".
Svoja iskustva iz ove oblasti sa gledaocima su podelili Igor Jurić iz Centra za nestalu i zlostavljanu decu, zamenik načelnika Uprave za tehniku MUP-a Srbije Nikola Čučilović, a višedecenijsko iskustvo iz ove oblasti sa gledaocima je podelio i Saša Živanović, bivši načelnik Odeljenje za borbu protiv visokotehnološkog kriminala.
Živanović se posebno osvrnuo na pojavu organizacija koje "uzimaju pravdu u svoje ruke" i same se obračunavaju sa pedofilima.
"To je protivzakonito i to je jedan pogrešan efekat. Ja sam imao u praksi gde je roditelj došao da prijavi delo, mi dok smo dobili materijalne dokaze od 'ino' partnera da se radi o tom licu, on je angažovao neko tehničko lice, identifikovao ga, otišao i prebio čoveka, terao ga pod prisilom da piše izjavu šta je radio, da je maltretirao njegovu ćerku... Nama je to propalo na sudu! Vi ne možete to da koristite", istakao je on.
Živanović se zalaže da se ovaj vid tzv. "mamaca" uvede u zakonsku regulativu, o čemu bi trebalo povesti i javnu debatu.
Ovakav način pristupa pedofilima od strane građana mogao bi se podvesti i pod građansko hapšenje, koje je regulisano Zakonom o krivičnom postupku, a omogućava građanima da u određenim situacijama sami izvrše hapšenje lica koje zateknu u trenutku izvršenja krivičnog dela.
Ova vrsta hapšenja daje svakom pojedincu pravo da zaustavi počinioca, odmah obavesti policiju ili ga predaju nadležnim organima. Međutim, kako bi građanin imao pravo da sprovodi hapšenje, mora biti siguran da je lice koje zateče zaista počinilo krivično delo koje se goni po službenoj dužnosti.
Advokatica Anđelka Vučićević pojasnila je da Zakon jasno definiše vrste krivičnih dela koja omogućavaju građansko hapšenje, a to su ozbiljna krivična dela poput ubistva, teških telesnih povreda, teških krađa, razbojništava, kao i dela koja ugrožavaju javni red i mir ili polne slobode. Ipak, iako zakon omogućava ovu vrstu intervencije, u praksi je mnogo teže sprovesti je na pravi način.
Na primer, kako građanin koji sprovodi hapšenje može sa sigurnošću znati da je počinilac krivičnog dela, a kako bi uspešno realizovao hapšenje, potrebno je da osigurati da osoba koja je uhapšena ne napusti mesto.
Vučićević ističe da je u praksi gotovo nerealno da građanin priđe osobi i kaže: "Vi ste uhapšeni, stanite i sačekajte sa mnom policiju". Iako zakon nalaže da hapšenje mora da bude jasno saopšteno, treba imati na umu da osoba koja hapsi mora fizički da zadrži počinioca dok ne stigne policija. To stvara dodatne izazove jer i najmanja greška može da dovede do toga da hapšenje postane sporno.
Jedan od velikih izazova građanskog hapšenja je rizik da osoba koja pokušava da sprovede hapšenje, nepažnjom ili neadekvatnim postupkom, pređe u sferu izvršenja krivičnog dela. Na taj način, osoba koja je pokušala da pomogne može biti uhapšena i optužena za prekomernu upotrebu sile ili nasilje.
Koliko su nam deca bezbedna na internetu, u emisiji "Otvori oči" govorio je stručnjak za visokotehnološki kriminal Saša Živanović. On je istakao da pojedine organizacije pokušavaju da samostalno rade na otkrivanju pedofila, ali da to treba prepustiti MUP, a ne uzimati "pravdu u svoje ruke".
Prema najnovijim podacima Uprave za izvršenje krivičnih sankcija Ministarstva pravde, u Registru pedofila trenutno je 771 osoba pravosnažno osuđena za seksualno nasilje nad maloletnicima, a direktor Centra za nestalu i zlostavljanu decu Igor Jurić kaže da taj registar treba da postane javan.
Dejan R. (39) saslušan je u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu zbog sumnje da je od 2021. godine do 25. oktobra 2024. izvršio obljubu i sa njom izjednačen čin sa devojčicom starom 11 godina.
Ovaj aspekt čini građansko hapšenje veoma specifičnim, jer nosi ozbiljan pravni rizik kako za osobu koja hapsi, tako i za onog koga se pokušava uhvatiti, dodaje Vučićević.
Pored formalnog građanskog hapšenja, u poslednje vreme sve veći broj neformalnih organizacija postaje aktivan u lociranju i suočavanju sa počiniocima teških krivičnih dela, naročito pedofilima. Ove grupe često preuzimaju zadatak koji bi trebalo da obavljaju institucije, a takve aktivnosti postavljaju alarmantna pitanja o stanju u društvu.
Pojava ovih organizacija, kako Vučićević naglašava, ukazuje na ozbiljan problem u institucijama poput policije i tužilaštva. U društvu u kojem raste poverenje u ove neformalne grupe, pojavljuje se ozbiljan problem za nadležne vlasti, jer građani koji osećaju da institucije nisu dovoljno efikasne, traže alternativu u ovakvim organizacijama.
Međutim, sve češće se dešava da ove organizacije ne postupaju prema zakonu – na snimcima koji kruže internetom, često se vidi da osobe koje su uhapšene od strane ovih grupa nisu obaveštene da su uhapšene niti su predane nadležnim organima, što je protivno zakonu.
Takvi postupci izazivaju ozbiljne pravne i etičke dileme, jer neformalni organizatori preuzimaju ulogu vlasti bez odgovarajuće odgovornosti ili nadzora, zaključuje advokatica Vučićević.
Pogledajte celu emisiju "Tražim reč", koja se emituje se svakog vikenda u 15:30 sati:
Tinejdžer V. C. (18) iz Zmajeva, koji je teško povređen prilikom pada nadstrešnice u Novom Sadu 1. novembra, preminuo je na Vojnomedicinskoj akademiji (VMA), nezvanično saznaje Newsmax Balkans.
Studenti Poljoprivrednog fakulteta i grupa građana blokirali su oko 02.30 sati izlaz garaže Novi Beograd i centralu GSP, zbog čega nije saobraćalo 130 tramvaja i 150 autobusa. Posle 16 minuta tišine za žrtve pada nadstrešnice u Novom Sadu studenti i građani su završili blokadu nešto pre 13 sati.
Parlamentarna opozicija smatra da je odgovorno i nužno da se hitno krene u proces formiranja vlade narodnog poverenja kao vremenski oročenog izvršnog organa, rekao je predsednik Narodnog pokreta Srbije (NPS) i narodni poslanik Miroslav Aleksić na konferenciji za medije u Skupštini Srbije.
Predsednik Vlade Srbije u tehničkom mandatu i predsednik Srpske napredne stranke (SNS) Miloš Vučević izjavio je za Newsmax Balkans da veruje da bi za Srbiju najbolje rešenje bilo da dođe do izbora nove vlade.
Aktivista nacionalne asocijacije za oružje Srbije i licencirani instruktor za rukovanje vatrenim oružjem Ivan Urošević objasnio je za Newsmax Balkans zbog čega smatra da je na studentskom i građanskom protestu u subotu 15. marta upotrebljeno zvučno oružje.
U Srbiji će u subotu biti promenljivo oblačno i toplo, ponegde sa kratkotrajnom kišom ili pljuskom, a vetar će biti slab i umeren, u planinskim predelima, na jugu Banata i donjem Podunavlju povremeno i jak, južni i jugoistočni, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Tehnička analiza mobilnog telefona po zahtevu Posebnog odeljenja za visokotehnološki kriminal Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, pokazala je da fotografija mlađeg sina, koju je Dijana Hrka prijavila kao uznemirujuću, nije naknadno poslata niti dostavljena od strane trećih lica, saopštio je MUP.
Policijski službenici MUP, UKP, Službe za borbu protiv organizovanog kriminala, u saradnji sa Javnim tužilaštvom za organizovani kriminal, uhapsili su četiri pripadnika organizovane kriminalne grupe.
Premijer Srbije u ostavci Miloš Vučević izjavio je da je sa predsednicom Narodne skupštine Srbije Anom Brnabić doneo odluku da iz bezbednosnih razloga ne odu na zakazanu trbinu Srpske napredne stranke, koja je trebalo da bude održana u Nišu.
Studenti i građani u Novom Sadu šetali su zbog smrti mladića V. C. (18) iz Zmajeva, koji je 16. žrtva pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u ovom gradu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izrazio je očekivanje da će nastava na fakultetima, kako je rekao, početi brže nego što misle oni koji je blokiraju, ali malo kasnije nego što je on očekivao i naglasio da je siguran da će to biti u aprilu, jer se bliži kraj strpljenju roditelja i ljudi u Srbiji.
Američki časopis Washington Examiner navodi da je protest 15. marta koji je zatvorio glavni grad Srbije bio "vatren", ali uglavnom miran, dobrim delom zahvaljujući policiji koja je razumela da je sudbina cele vlade počivala na njenoj uzdržanosti.
Povodom skupa koji se dogodio kod depoa GSP na Novom Beogradu, javni tužilac Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu je naložio policijskim službenicima da, u što kraćem roku, utvrde identitete vlasnika vozila koja su bila parkirana i identitete svih lica koja su se zatekla na mestu događaja.
Komentari (0)