(VIDEO) Neformalne organizacije "uzimaju pravdu u svoje ruke" protiv pedofila: Kada je dozvoljeno građansko hapšenje?
Koje su promene koje bi trebalo da pretrpi Zakon o seksualnom zlostavljanju u Srbiji, da li registar pedofila treba da bude dostupan javnosti, da li su danas deca sigurnija na ulici ili na internetu, samo su neka od pitanja na koja su odgovarali gosti emisije "Tražim reč".
Svoja iskustva iz ove oblasti sa gledaocima su podelili Igor Jurić iz Centra za nestalu i zlostavljanu decu, zamenik načelnika Uprave za tehniku MUP-a Srbije Nikola Čučilović, a višedecenijsko iskustvo iz ove oblasti sa gledaocima je podelio i Saša Živanović, bivši načelnik Odeljenje za borbu protiv visokotehnološkog kriminala.
Živanović se posebno osvrnuo na pojavu organizacija koje "uzimaju pravdu u svoje ruke" i same se obračunavaju sa pedofilima.
"To je protivzakonito i to je jedan pogrešan efekat. Ja sam imao u praksi gde je roditelj došao da prijavi delo, mi dok smo dobili materijalne dokaze od 'ino' partnera da se radi o tom licu, on je angažovao neko tehničko lice, identifikovao ga, otišao i prebio čoveka, terao ga pod prisilom da piše izjavu šta je radio, da je maltretirao njegovu ćerku... Nama je to propalo na sudu! Vi ne možete to da koristite", istakao je on.
Živanović se zalaže da se ovaj vid tzv. "mamaca" uvede u zakonsku regulativu, o čemu bi trebalo povesti i javnu debatu.
Ovakav način pristupa pedofilima od strane građana mogao bi se podvesti i pod građansko hapšenje, koje je regulisano Zakonom o krivičnom postupku, a omogućava građanima da u određenim situacijama sami izvrše hapšenje lica koje zateknu u trenutku izvršenja krivičnog dela.
Ova vrsta hapšenja daje svakom pojedincu pravo da zaustavi počinioca, odmah obavesti policiju ili ga predaju nadležnim organima. Međutim, kako bi građanin imao pravo da sprovodi hapšenje, mora biti siguran da je lice koje zateče zaista počinilo krivično delo koje se goni po službenoj dužnosti.
Advokatica Anđelka Vučićević pojasnila je da Zakon jasno definiše vrste krivičnih dela koja omogućavaju građansko hapšenje, a to su ozbiljna krivična dela poput ubistva, teških telesnih povreda, teških krađa, razbojništava, kao i dela koja ugrožavaju javni red i mir ili polne slobode. Ipak, iako zakon omogućava ovu vrstu intervencije, u praksi je mnogo teže sprovesti je na pravi način.
Na primer, kako građanin koji sprovodi hapšenje može sa sigurnošću znati da je počinilac krivičnog dela, a kako bi uspešno realizovao hapšenje, potrebno je da osigurati da osoba koja je uhapšena ne napusti mesto.
Vučićević ističe da je u praksi gotovo nerealno da građanin priđe osobi i kaže: "Vi ste uhapšeni, stanite i sačekajte sa mnom policiju". Iako zakon nalaže da hapšenje mora da bude jasno saopšteno, treba imati na umu da osoba koja hapsi mora fizički da zadrži počinioca dok ne stigne policija. To stvara dodatne izazove jer i najmanja greška može da dovede do toga da hapšenje postane sporno.
Jedan od velikih izazova građanskog hapšenja je rizik da osoba koja pokušava da sprovede hapšenje, nepažnjom ili neadekvatnim postupkom, pređe u sferu izvršenja krivičnog dela. Na taj način, osoba koja je pokušala da pomogne može biti uhapšena i optužena za prekomernu upotrebu sile ili nasilje.
Koliko su nam deca bezbedna na internetu, u emisiji "Otvori oči" govorio je stručnjak za visokotehnološki kriminal Saša Živanović. On je istakao da pojedine organizacije pokušavaju da samostalno rade na otkrivanju pedofila, ali da to treba prepustiti MUP, a ne uzimati "pravdu u svoje ruke".
Prema najnovijim podacima Uprave za izvršenje krivičnih sankcija Ministarstva pravde, u Registru pedofila trenutno je 771 osoba pravosnažno osuđena za seksualno nasilje nad maloletnicima, a direktor Centra za nestalu i zlostavljanu decu Igor Jurić kaže da taj registar treba da postane javan.
Dejan R. (39) saslušan je u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu zbog sumnje da je od 2021. godine do 25. oktobra 2024. izvršio obljubu i sa njom izjednačen čin sa devojčicom starom 11 godina.
Ovaj aspekt čini građansko hapšenje veoma specifičnim, jer nosi ozbiljan pravni rizik kako za osobu koja hapsi, tako i za onog koga se pokušava uhvatiti, dodaje Vučićević.
Pored formalnog građanskog hapšenja, u poslednje vreme sve veći broj neformalnih organizacija postaje aktivan u lociranju i suočavanju sa počiniocima teških krivičnih dela, naročito pedofilima. Ove grupe često preuzimaju zadatak koji bi trebalo da obavljaju institucije, a takve aktivnosti postavljaju alarmantna pitanja o stanju u društvu.
Pojava ovih organizacija, kako Vučićević naglašava, ukazuje na ozbiljan problem u institucijama poput policije i tužilaštva. U društvu u kojem raste poverenje u ove neformalne grupe, pojavljuje se ozbiljan problem za nadležne vlasti, jer građani koji osećaju da institucije nisu dovoljno efikasne, traže alternativu u ovakvim organizacijama.
Međutim, sve češće se dešava da ove organizacije ne postupaju prema zakonu – na snimcima koji kruže internetom, često se vidi da osobe koje su uhapšene od strane ovih grupa nisu obaveštene da su uhapšene niti su predane nadležnim organima, što je protivno zakonu.
Takvi postupci izazivaju ozbiljne pravne i etičke dileme, jer neformalni organizatori preuzimaju ulogu vlasti bez odgovarajuće odgovornosti ili nadzora, zaključuje advokatica Vučićević.
Pogledajte celu emisiju "Tražim reč", koja se emituje se svakog vikenda u 15:30 sati:
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Šta je ono što neki putni pravac označava kao “crnu tačku” i koja je procedura da uđe u zvaničnu evidenciju? Koliko vremena u proseku prođe od lociranja crne tačke do konkretne intervencije na terenu? Šta najčešće usporava rešavanje takvih situacija i ko je u lancu najodgovorniji da jedna crna tačka prestane to da bude? Za emisiju “Tražim reč” govore rukovodilac odeljenja za bezbednost saobraćaja JP “Putevi Srbije” Ivana Subotić, pomoćnik direktora Agencije za bezbednost saobraćaja Mirko Koković i jedan od inicijatora peticije “Nikolin radar” Dalibor Andrejić.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Tokom izvođenja radova na popravci defekta na kanalizacionoj mreži u Ulici Milorada Jovanovića na Čukarici od četvrtka, 2. aprila doći će do promena u radu linije 55 javnog prevoza. Privremena obustava važiće do 9. aprila.
Osmogodišnji Jakov pešačio je iz Kragujevca do Beograda kako bi podstakao prikupljanje pomoći za lečenje svoje sestre Janje (7). Jakovljeva majka Tamara Stojanović ispričala je za portal Newsmax Balkans kako je protekao njihov put, kako je Jakov sve doživeo i koliko novca su uspeli da prikupe.
Evropska komisija potvrdila je da Srbija ispunjava uslove za uključivanje na listu trećih zemalja koja se odnosi na nekomercijalno kretanje kućnih ljubimaca, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije.
Kupili ste, recimo, novi toster, došli ste kući iz kupovine, uključili ga - a on ne radi. Ili ste kupili cipele kojima se đon odlepio posle svega nekoliko dana nošenja. U takvim situacijama mnogi potrošači misle da nemaju mnogo izbora i da samo mogu da se nadaju dobroj volji trgovca.
Beogradski Sekretarijat za obrazovanje i dečju zaštitu saopštio je da je dobavljač "UG Solutions" obavestio da je, po nalogu Republičke sanitarne inspekcije, potrebno vratiti isporučene količine tečnog sapuna za pranje osetljive dečje kože "Kids Oxy" iz svih predškolskih ustanova u gradu.
Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković izjavio je da se politizacijom opstruiše istraga o smrti studentkinje u Beogradu i najavio nadzor bezbednosti na fakultetima, uz poruke da odgovornost neće biti izbegnuta.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić završio je konsultacije sa PS, SVM i SPP, navodeći da ih je pozvao jer smatra da se čovečanstvo nalazi na ivici ambisa i da su potrebne ozbiljne odluke, te da se u toj situaciji treba postaviti odgovorno.
Pojačan saobraćaj očekuje se zbog katoličkog Uskrsa, uz moguće gužve tokom dana i nepovoljne vremenske uslove, saopštio je Auto-moto savez Srbije (AMSS).
Komentari (0)