(VIDEO) Neformalne organizacije "uzimaju pravdu u svoje ruke" protiv pedofila: Kada je dozvoljeno građansko hapšenje?
Koje su promene koje bi trebalo da pretrpi Zakon o seksualnom zlostavljanju u Srbiji, da li registar pedofila treba da bude dostupan javnosti, da li su danas deca sigurnija na ulici ili na internetu, samo su neka od pitanja na koja su odgovarali gosti emisije "Tražim reč".
Svoja iskustva iz ove oblasti sa gledaocima su podelili Igor Jurić iz Centra za nestalu i zlostavljanu decu, zamenik načelnika Uprave za tehniku MUP-a Srbije Nikola Čučilović, a višedecenijsko iskustvo iz ove oblasti sa gledaocima je podelio i Saša Živanović, bivši načelnik Odeljenje za borbu protiv visokotehnološkog kriminala.
Živanović se posebno osvrnuo na pojavu organizacija koje "uzimaju pravdu u svoje ruke" i same se obračunavaju sa pedofilima.
"To je protivzakonito i to je jedan pogrešan efekat. Ja sam imao u praksi gde je roditelj došao da prijavi delo, mi dok smo dobili materijalne dokaze od 'ino' partnera da se radi o tom licu, on je angažovao neko tehničko lice, identifikovao ga, otišao i prebio čoveka, terao ga pod prisilom da piše izjavu šta je radio, da je maltretirao njegovu ćerku... Nama je to propalo na sudu! Vi ne možete to da koristite", istakao je on.
Živanović se zalaže da se ovaj vid tzv. "mamaca" uvede u zakonsku regulativu, o čemu bi trebalo povesti i javnu debatu.
Ovakav način pristupa pedofilima od strane građana mogao bi se podvesti i pod građansko hapšenje, koje je regulisano Zakonom o krivičnom postupku, a omogućava građanima da u određenim situacijama sami izvrše hapšenje lica koje zateknu u trenutku izvršenja krivičnog dela.
Ova vrsta hapšenja daje svakom pojedincu pravo da zaustavi počinioca, odmah obavesti policiju ili ga predaju nadležnim organima. Međutim, kako bi građanin imao pravo da sprovodi hapšenje, mora biti siguran da je lice koje zateče zaista počinilo krivično delo koje se goni po službenoj dužnosti.
Advokatica Anđelka Vučićević pojasnila je da Zakon jasno definiše vrste krivičnih dela koja omogućavaju građansko hapšenje, a to su ozbiljna krivična dela poput ubistva, teških telesnih povreda, teških krađa, razbojništava, kao i dela koja ugrožavaju javni red i mir ili polne slobode. Ipak, iako zakon omogućava ovu vrstu intervencije, u praksi je mnogo teže sprovesti je na pravi način.
Na primer, kako građanin koji sprovodi hapšenje može sa sigurnošću znati da je počinilac krivičnog dela, a kako bi uspešno realizovao hapšenje, potrebno je da osigurati da osoba koja je uhapšena ne napusti mesto.
Vučićević ističe da je u praksi gotovo nerealno da građanin priđe osobi i kaže: "Vi ste uhapšeni, stanite i sačekajte sa mnom policiju". Iako zakon nalaže da hapšenje mora da bude jasno saopšteno, treba imati na umu da osoba koja hapsi mora fizički da zadrži počinioca dok ne stigne policija. To stvara dodatne izazove jer i najmanja greška može da dovede do toga da hapšenje postane sporno.
Jedan od velikih izazova građanskog hapšenja je rizik da osoba koja pokušava da sprovede hapšenje, nepažnjom ili neadekvatnim postupkom, pređe u sferu izvršenja krivičnog dela. Na taj način, osoba koja je pokušala da pomogne može biti uhapšena i optužena za prekomernu upotrebu sile ili nasilje.
Koliko su nam deca bezbedna na internetu, u emisiji "Otvori oči" govorio je stručnjak za visokotehnološki kriminal Saša Živanović. On je istakao da pojedine organizacije pokušavaju da samostalno rade na otkrivanju pedofila, ali da to treba prepustiti MUP, a ne uzimati "pravdu u svoje ruke".
Prema najnovijim podacima Uprave za izvršenje krivičnih sankcija Ministarstva pravde, u Registru pedofila trenutno je 771 osoba pravosnažno osuđena za seksualno nasilje nad maloletnicima, a direktor Centra za nestalu i zlostavljanu decu Igor Jurić kaže da taj registar treba da postane javan.
Dejan R. (39) saslušan je u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu zbog sumnje da je od 2021. godine do 25. oktobra 2024. izvršio obljubu i sa njom izjednačen čin sa devojčicom starom 11 godina.
Ovaj aspekt čini građansko hapšenje veoma specifičnim, jer nosi ozbiljan pravni rizik kako za osobu koja hapsi, tako i za onog koga se pokušava uhvatiti, dodaje Vučićević.
Pored formalnog građanskog hapšenja, u poslednje vreme sve veći broj neformalnih organizacija postaje aktivan u lociranju i suočavanju sa počiniocima teških krivičnih dela, naročito pedofilima. Ove grupe često preuzimaju zadatak koji bi trebalo da obavljaju institucije, a takve aktivnosti postavljaju alarmantna pitanja o stanju u društvu.
Pojava ovih organizacija, kako Vučićević naglašava, ukazuje na ozbiljan problem u institucijama poput policije i tužilaštva. U društvu u kojem raste poverenje u ove neformalne grupe, pojavljuje se ozbiljan problem za nadležne vlasti, jer građani koji osećaju da institucije nisu dovoljno efikasne, traže alternativu u ovakvim organizacijama.
Međutim, sve češće se dešava da ove organizacije ne postupaju prema zakonu – na snimcima koji kruže internetom, često se vidi da osobe koje su uhapšene od strane ovih grupa nisu obaveštene da su uhapšene niti su predane nadležnim organima, što je protivno zakonu.
Takvi postupci izazivaju ozbiljne pravne i etičke dileme, jer neformalni organizatori preuzimaju ulogu vlasti bez odgovarajuće odgovornosti ili nadzora, zaključuje advokatica Vučićević.
Pogledajte celu emisiju "Tražim reč", koja se emituje se svakog vikenda u 15:30 sati:
Zašto je karikatura veliki saveznik novinarstva? Zašto karikatura ne zavodi smehom, već opčinjava duhom? Da li su karikaturisti alhemičari koji stvaraju likovnu satiru? Odgovore tražimo od umetnika Jugoslava Vlahovića glasovitog karikaturiste i ilustratora NIN-a.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
07:00
OTVORI OČI
Šta za Naftnu industriju Srbije znači ponuda ruskih vlasnika da uticaj nad kompanijom prepuste trećem licu? Kakvo je stanje u namenskoj industriji nakon zabrane izvoza oružja? Šta će se izučavati na novoosnovanom Fakultetu za srpske studije u Nišu?
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu rasvetlili su 24 krivična dela, 23 krađe i jednu tešku krađu i uhapsili osumnjičenog E. Š. (18) iz ovog grada.
U utorak 11. novembra obeležava se Dan primirja u Prvom svetskom ratu, zbog čega škole, vrtići, državne ustanove i banke neće raditi. Prodavnice, pijace, apoteke, pošte, pekare i drugi objekti radiće po izmenjenom režimu.
U Srbiji i svetu Dan primirja obeležava se u znak sećanja na 11. novembar 1918. godine kada su sile Antante potpisale primirje sa Nemačkom. Time je okončan Prvi svetski rat, najrazorniji sukob koji je svet dotad video.
Bivši pripadnik MUP Srbije u Prizrenu Šaćir Lutvija osuđen je prvostepeno na deset godina zatvora zbog, kako je navedeno u presudi, počinjenog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva tokom sukoba na Kosovu i Metohiji u periodu od 1998. do 1999. godine.
Srbija je odnela najveće pobede u svojoj istoriji, međutim, za velike sile svako ko ne osvoji Beč ili Berlin nije ništa pomogao. Srbija se odbranila. Ona je neizabrana saveznica, izjavio je istoričar Čedomir Antić u emisiji Stav dana govoreći o Danu primirja u Prvom svetskom ratu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da se prostor na kome se nalazi zgrada Generalštaba ne prodaje, već će, kako kaže, biti dat u zakup na 99 godine, dodajući da će investicija na tom prostoru iznositi najmanje 650 miliona evra.
Petar Perunović Perun bio je guslar koji je svojom pesmom podizao elan srskoj vojsci u Prvom svetskom ratu. Perun je na bojištu šest puta ranjen, prešao je Albansku golgotu, a potom je iz Amerike doveo više od 10.000 dobrovoljaca. Za svoje zasluge višestruko je odlikovan.
Beogradski zoološki vrt dobio je nove stanovnike – dve bebe hijene koje već osvajaju srca posetilaca. Mladunci, stari oko dva meseca, primili su prve vakcine i sada su spremni za prilagođavanje životu u zoološkom vrtu.
Uprava za veterinu obavestila je javnost da se u medijima i na društvenim mrežama sve češće pojavljuju netačni i pojednostavljeni navodi u vezi sa upotrebom antibiotika, aditiva i hormona u mesu i proizvodima životinjskog porekla.
Kada je u 24. godini doživeo saobraćajni udes, Vladan Petković iz Čačka počeo je sasvim novi život, kao osoba sa invaliditetom. Kako je istakao za Newsmax Balkans, tada je trebalo početi nešto novo, što dotad nije znao, sa teškim uslovima i telesnim oštećenjima.
Kad je potpisano Primirje jedanaestog dana, jedanaestog meseca u 11 časova 1918. godine između centralnih i sila Antante, Srbi su u očima pobednika bili simbol žrtve, slobode i patriotizma.
Komentari (0)