(VIDEO) Neformalne organizacije "uzimaju pravdu u svoje ruke" protiv pedofila: Kada je dozvoljeno građansko hapšenje?

Koje su promene koje bi trebalo da pretrpi Zakon o seksualnom zlostavljanju u Srbiji, da li registar pedofila treba da bude dostupan javnosti, da li su danas deca sigurnija na ulici ili na internetu, samo su neka od pitanja na koja su odgovarali gosti emisije "Tražim reč".

Autor:  

Tijana Škodrić

|  

03.02.2025. 20:04

(VIDEO) Neformalne organizacije "uzimaju pravdu u svoje ruke" protiv pedofila: Kada je dozvoljeno građansko hapšenje?

Svoja iskustva iz ove oblasti sa gledaocima su podelili Igor Jurić iz Centra za nestalu i zlostavljanu decu, zamenik načelnika Uprave za tehniku MUP-a Srbije Nikola Čučilović, a višedecenijsko iskustvo iz ove oblasti sa gledaocima je podelio i Saša Živanović, bivši načelnik Odeljenje za borbu protiv visokotehnološkog kriminala. 

Živanović se posebno osvrnuo na pojavu organizacija koje "uzimaju pravdu u svoje ruke" i same se obračunavaju sa pedofilima.

"To je protivzakonito i to je jedan pogrešan efekat. Ja sam imao u praksi gde je roditelj došao da prijavi delo, mi dok smo dobili materijalne dokaze od 'ino' partnera da se radi o tom licu, on je angažovao neko tehničko lice, identifikovao ga, otišao i prebio čoveka, terao ga pod prisilom da piše izjavu šta je radio, da je maltretirao njegovu ćerku... Nama je to propalo na sudu! Vi ne možete to da koristite", istakao je on.

Živanović se zalaže da se ovaj vid tzv. "mamaca" uvede u zakonsku regulativu, o čemu bi trebalo povesti i javnu debatu.

Ovakav način pristupa pedofilima od strane građana mogao bi se podvesti i pod građansko hapšenje, koje je regulisano Zakonom o krivičnom postupku, a omogućava građanima da u određenim situacijama sami izvrše hapšenje lica koje zateknu u trenutku izvršenja krivičnog dela.

Ova vrsta hapšenja daje svakom pojedincu pravo da zaustavi počinioca, odmah obavesti policiju ili ga predaju nadležnim organima. Međutim, kako bi građanin imao pravo da sprovodi hapšenje, mora biti siguran da je lice koje zateče zaista počinilo krivično delo koje se goni po službenoj dužnosti.

Advokatica Anđelka Vučićević pojasnila je da Zakon jasno definiše vrste krivičnih dela koja omogućavaju građansko hapšenje, a to su ozbiljna krivična dela poput ubistva, teških telesnih povreda, teških krađa, razbojništava, kao i dela koja ugrožavaju javni red i mir ili polne slobode. Ipak, iako zakon omogućava ovu vrstu intervencije, u praksi je mnogo teže sprovesti je na pravi način.

Na primer, kako građanin koji sprovodi hapšenje može sa sigurnošću znati da je počinilac krivičnog dela, a kako bi uspešno realizovao hapšenje, potrebno je da osigurati da osoba koja je uhapšena ne napusti mesto.

Vučićević ističe da je u praksi gotovo nerealno da građanin priđe osobi i kaže: "Vi ste uhapšeni, stanite i sačekajte sa mnom policiju". Iako zakon nalaže da hapšenje mora da bude jasno saopšteno, treba imati na umu da osoba koja hapsi mora fizički da zadrži počinioca dok ne stigne policija. To stvara dodatne izazove jer i najmanja greška može da dovede do toga da hapšenje postane sporno.

Jedan od velikih izazova građanskog hapšenja je rizik da osoba koja pokušava da sprovede hapšenje, nepažnjom ili neadekvatnim postupkom, pređe u sferu izvršenja krivičnog dela. Na taj način, osoba koja je pokušala da pomogne može biti uhapšena i optužena za prekomernu upotrebu sile ili nasilje.

Ovaj aspekt čini građansko hapšenje veoma specifičnim, jer nosi ozbiljan pravni rizik kako za osobu koja hapsi, tako i za onog koga se pokušava uhvatiti, dodaje Vučićević.

Pored formalnog građanskog hapšenja, u poslednje vreme sve veći broj neformalnih organizacija postaje aktivan u lociranju i suočavanju sa počiniocima teških krivičnih dela, naročito pedofilima. Ove grupe često preuzimaju zadatak koji bi trebalo da obavljaju institucije, a takve aktivnosti postavljaju alarmantna pitanja o stanju u društvu.

Pojava ovih organizacija, kako Vučićević naglašava, ukazuje na ozbiljan problem u institucijama poput policije i tužilaštva. U društvu u kojem raste poverenje u ove neformalne grupe, pojavljuje se ozbiljan problem za nadležne vlasti, jer građani koji osećaju da institucije nisu dovoljno efikasne, traže alternativu u ovakvim organizacijama.

Međutim, sve češće se dešava da ove organizacije ne postupaju prema zakonu – na snimcima koji kruže internetom, često se vidi da osobe koje su uhapšene od strane ovih grupa nisu obaveštene da su uhapšene niti su predane nadležnim organima, što je protivno zakonu.

Takvi postupci izazivaju ozbiljne pravne i etičke dileme, jer neformalni organizatori preuzimaju ulogu vlasti bez odgovarajuće odgovornosti ili nadzora, zaključuje advokatica Vučićević.

Pogledajte celu emisiju "Tražim reč", koja se emituje se svakog vikenda u 15:30 sati:

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)