(FOTO) U Srbiji se obeležava se Dan državnosti - Sretenje: Šta sve mora da se zna o ovom prazniku
U Srbiji i Republici Srpskoj 15. februar obeležava se kao Dan državnosti - Sretenje. Dan državnosti Srbije je kao državni praznik u našoj zemlji uveden 10. jula 2001, a slavi se od 15. februara 2002. godine.
Zajedničko obeležavanje Sretenja u Srbiji i Republici Srpskoj jedan je od zaključaka Deklaracije usvojene na Svesrpskom saboru prošlog leta u Beogradu, a slavi se u znak sećanja na početak Prvog srpskog ustanka 1804, i u spomen na dan kada je u Kragujevcu 1835. godine donet prvi ustav Knjažestva Serbie.
Veliki nemački istoričar Leopold Ranke, tvorac moderne istorijske nauke, objavio je 1829. knjigu naslovljenu "Srpska revolucija" u kojoj je opisao izbijanje ustanka koji je predvodio Karađorđe, njegov tok, a onda i dubok društveni preobražaj koji je usledio narednih decenija, posle uspeha Drugog srpskog ustanka pod Milošem Obrenovićem, sistematskim uklanjanjem turskog nasleđa.
Povodom 15. februara - Dana državnosti, pripadnici Garde Vojske Srbije su istovremeno izvršili počasnu artiljerijsku paljbu u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu, a po naređenju predsednika Republike i vrhovnog komandanta Vojske Srbije Aleksandra Vučića.
Prva zajednička svečana akademija povodom obeležavanja Sretenja - Dana državnosti Srbije i Republike Srpske održana je u Banjaluci, u prisustvu predsednika Srbije i Republike Srpske Aleksandra Vučića i Milorada Dodika, kao i predstavnika obe vlade.
U Ambasadi Srbije u Atini održan je svečani prijem povodom Dana državnosti Republike Srbije, kojem je prisustvovalo 40 ambasadora, veliki broj diplomata, kao i zvanice iz sveta grčke politike, privredei i javnog života.
Ne samo da su najveći umovi onovremene Evrope Karađorđev ustanak razumeli kao proces koji se da porediti sa velikim revolucionarnim promenama drugde u svetu, nego su upravo srpski ustanci, pokazalo se, bili uzor, predložak, za ustanke i drugih porobljenih hrišćanskih naroda Jugoistoka Evrope, u prvom redu Grka.
Ranke je nesumnjivo bio svestan da se tim putem postupno gradi novi tip nacionalne države, što je za Nemce njegovog vremena takođe bilo važno.
Prvi srpski ustanak na Sretenje 1804.
Neposredan povod za Karađorđevu bunu, izbijanje Prvog srpskog ustanka na Sretenje 1804. godine, bila je Seča knezova, kada su dahije krenule u sistematsko uklanjanjanje, likvidaciju, istaknutijih Srba.
Tokom januara i februara 1804. ubijeno je više od sedamdeset osoba iz reda najugledniji među Srbima na prostoru pašaluka. Među njima su verovatno najznamenitiji bili Aleksa Nenadović i Ilija Birčanin iz valjevskog kraja.
Potom, sredinom februara, na Sretenje, te 1804. godine, grupa prvaka sa prostora tadašnjeg Beogradskog odnosno Smederevskog pašaluka, oni koji su uspeli da izmaknu turskom teroru, samovolji dahija, sastaje se u Orašcu, u središtu Šumadije, kako bi se dogovorilo šta nadalje činiti.
Donesena je odluka o dizanju bune. Za predvodnika, vožda, izabran je Karađorđe, Đorđe Petrović, poznat kao vešt i preduzimljiv, britke pameti. Znalo se da je reč o odlučnom čoveku, doduše preke naravi.
Prisutni sveštenik Atanasije, iz Bukovika, potom je blagoslovio prisutne, a zatim ih i zakleo na vernost Voždu, njih oko 300.
Karađorđe je već imao ozbiljno ratno iskustvo, ratovao je kao frajkor, u sklopu austrijskih trupa protiv Turaka. Vojevao je 1788/1791 do Svištovskog mira. Frajkorpus tadašnje države Habzburga uglavnom su, prema Turskoj, popunjavali Srbi. Pretpostavljeni su im najčešće bili graničarski oficiri. Upamćeni su njihovi zapovednici, kao pukovnik Mihailo Mihaljević ili opevani kapetan Koča Anđelković.
Dahije su inače bili odmetnici od centralnih vlasti na Bosforu. Uklonili su, sredinom decembra 1801, Hadži Mustafa Pašu, koji je u Beogradu stolovao kao sultanov legalni namesnik, vladajući odmereno, sa dosta takta. Uveli su potom sistematski teror, koji će postupno dovesti do otpora.
Karađorđe i buna protiv dahija
Opseg bune koju je Karađorđeve poveo, danas poznate kao Prvi srpski ustanak, bio je iznenađujući. Ne samo za dahije i njima bliske odmetnike, već i za turske vlasti, a bunt je zapažen i širom ondašnje Evrope.
Buna se, zahvaljujući preduzimljivosti i odlučnosti Karađorđa, brzo rasplamsala. Uz mnogo muke uspelo mu je da sunarodnike podigne na bunt. Ustanici su oslobodili veći deo pašaluka, kolubarski kraj, Šumadiju, potom istočne krajeve, Pomoravlje, Podrinje. Ustanak se nadalje zatim širio južnije.
Četvorica dahija se, kada je postalo jasno da će beogradski grad, tvrđava, dospeti u ruke ustanika odlučuju na beg niz Dunav. Posekao ih je vojvoda Milenko Stojković, jula 1804, na dunavskom ostrvu Ada Kale, u klisuri Đerdapa. Uklanjanje dahija dogodilo se uz saglasnost legalnih predstavnika sultana.
Kada je postalo jasno da Karađorđevi ustanici nemaju nameru da polože oružje, sultan na Srbe šalje Hafiz pašu. Prethodno, stav je bio da se ustanici bore protiv uzurpatora. Od poraza Hafiz paše na Ivankovcu, avgusta 1805. jasno je da su Srbi u ustanku protiv vlasti sultana odnosno turske vlasti bez razlike.
Uslediće pobede Srba na Mišaru i Deligradu, avgusta odnosno septembra 1806. godine. Čitav Beogradski pašaluk oslobođen je tokom 1807. godine.
Sudbinu Prvog srpskog ustanka odrediće ishod sporazuma koji je Rusija, suočena sa invazijom Napoleona, sklopila s Turskom, u Bukureštu, maja 1812.
Prvi srpski ustanak ugušen je oktobra 1813. Karađorđe i drugi srpski prvaci, uz mnoštvo naroda, prebegli su u Austriju.
Među retkim ustaničkim prvacima koji su u Srbiji ostali, odbacivši beg, bio je i Miloš Obrenović potonji predvodnik Drugog srpskog ustanka aprila 1815. godine. Od jeseni 1813. Turci u Srbiji sprovode strahovit teror.
Knjaz Miloš Obrenović pokazaće se ne samo kao vešt ratnik nego i kao mudar pregovarač. Postupno, uspelo mu je da dovede do povlačenja Turaka, osim iz utvrđenih gradova. Podelio je zatim dotadašnju spahijsku zemlju srpskim seljacima, što je označilo najdublji društveni preobražaj.
Ma kako tragično završena, Karađorđeva buna postavila je temelje nove srpske države.
Karađorđevi ustanici, za razliku od grčkih docnije, koji su uživali podršku gotovo čitave Evrope, pomoć su dobijali isključivo od Srba sa prostora Austrije, uglavnom potonje Vojvodine. Prvi učeni ljudi Srbije takođe su pristigli iz Vojvodine, poput Dositeja Obradovića, Ivana Jugovića, Mihaila Filipovića Grujovića, uključujući školovane oficire, naoružanje, municiju.
Grad Njujork i gradonačelnik Erik Adams proglasili su 15. februar Dan državnosti Republike Srbije - Sretenje - Danom srpsko-američkog nasleđa u Njujorku.
Studenti koji su iz tri pravca peške krenuli u Kragujevac, pristigli su tokom večeri na Trg Slobode, gde će u subotu učestvovati na skupu "Sretnimo se na Sretenje". Na pomenutom trgu dočekalo ih je na hiljade Kragujevčana, uz skandiranje, bubnjeve, baklje, crveni tepih, zahvalnice i medalje.
Iz okrilja karlovačkog mitropolita Stefana Stratimirovića, koji je sve vreme sistematski pomagao, potekla su i prva heraldička znamenja srpskih ustanika.
U Sremu se već uveliko, tokom čitavog 18. veka, negovao kult Svetih Nemanjića, priređivane su i objavljivane knjige, bakrorezi, mape, kojima su negovane tradicije Srbije srednjeg veka, uz bogoslužbenu ikonografiju.
Dimitrije Davidović i Sretenjski ustav
Na Sretenje 1835. godine donet je i prvi, mada kratkotrajni ustav Knjažestva Serbie.
Autor Ustava Dimitrije Davidović, prethodno je u Beču, gde je studirao medicinu, osnovao i vodio, zajedno sa Dimitrijem Frušićem "Novine serbske". Obojica su bili rodom iz Srema.
Davidović se, pošto je list suočen sa finansijskim nedaćama ugušen, početkom dvadesetih zaputio kod knjaza Miloša, u Srbiju, gde će takođe uređivati novine, uz više drugih važnih dužnosti.
Ustav, poznat kao Sretenjski, Davidović je oblikovao po uzoru na ustavna rešenja ondašnje Francuske i upravo osamostaljene Belgije, sasvim neprimereno prilikama onovremene Srbije.
U to vreme, ustave još nisu imale ni Austrija, ni Rusija, pogotovo Turska. Pod njihovim pritiskom on je otuda ubrzo stavljen van snage. Važio je, formalno, ukupno 55 dana.
Šta je danas književnost u vremenu brzine, ekrana i algoritama? Da li knjiga gubi bitku sa instant sadržajima? I gde su u svemu tome žene pisci, urednice, stvarateljke čiji glas oblikuje naš kulturni pejzaž? Odgovore tražimo od književnice i urednice Književnih novina Gordane Vlajić.
specijal
17:00
STAV REGIONA
Dragan Bojović potpredsednik Demokratske narodne partije i poslanik u skupštini Crne Gore komentariše da li se kolektor u Botunu može napraviti bez nemira, šta očekuje od novog zakona o oduzimanju imovine i od slučaja Đukanovićevih satova, kao i zašto smatra da srpski mora biti službeni jezik u CG i kada će se to pitanje riješiti. Fikret Zuko, Koordinacioni odbor udruženja osoba sa invaliditetom Kantona Sarajevo a povodom Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom, kako žive, da li imaju posla, da li je infrastruktura grada, javni prijevoz prilagođen ovim osobama. Dok grčki poljopribvrednici protestuju I blokiraju granični prelaz Evzoni, prevoznici trpe štetu. Iz najveće špediterske kompanije u Severnoj Makedoniji kažu da je za poslednja tri dana na granici blokirano više od 250 šlepera njihove kompanije. Deo šlepera je sa robom namenjenom i za Srbiju.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Ulazimo u izbornu godinu – da li će pored redovnih lokalnih i vanrednih parlamentarnih biti održani i predsednički izbori? Koliko nas konstantna izborna klima košta kao društvo i šta su pokazali lokalni izbori u Negotinu, Mionici i Sečnju? Da li bolju startnu poziciju danas ima vlast, opozicija ili studenti? Gosti Stava dana Muharem Bazdulj, pisac i Filip Rodić, kolumnista euronewsa.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Policija u Vrbasu uhapsila je N. B. (44) iz Subotice osumnjičenog da je provalio u dvorišni stan jednog Vrbašanina i iz njega oduzeo znatnu sumu novca, u domaćoj i stranoj valuti i tri ručna časovnika.
Četrdesetogodišnji vozač autobusa N. P, koji je oko 12 časova trebalo da prevozi učenike trećeg razreda Osnovne škole "Ujedinjene nacije" na Ceraku od pomenute škole do "Teatra Vuk" u Bulevaru kralja Aleksandra, isključen je iz saobraćaja jer je bio pod dejstvom psihoaktivnih supstanci.
Odron na saobraćajnici u kompleksu kragujevačkog Centra izvrsnosti i dalje je aktivan, a zemljište klizi. Do obrušavanje došlo je u petak, a sutradan je grad izdao saopštenje u kojem piše da je investitoru uručeno rešenje i da je započeta hitna sanacija terena nakon urušavanja.
Zaštitnik građana Zoran Pašalić izjavio je da je ta institucija završila predlog zakona kojim bi se zabranila upotreba mobilnih telefona u osnovnim i srednjim školama.
Opštinska izborna komisija opštine Mionica odbila je kao neosnovan prigovor o nepravilnosti tokom sprovođenja glasanja na biračkom mestu broj osam Seoski dom Virovac koji je podnela izborna lista "Ujedinjeni za Mionicu.
Mnogi od predmeta koje svakodnevno koristimo, a bez kojih ne možemo da zamislimo život, sadrže takozvana PFAS jedinjenja, poznata kao "večne hemikalije", odnosno one koje se ne razgrađuju u prirodi.
Ljubiša Miljković iz Zvečana osuđen je na dve godine zatvora i novčanu kaznu od 14.000 evra zbog napada na pripadnike KFOR i Policije Kosova u Zvečanu 29. maja 2023. godine.
Savet roditelja đaka Pete beogradske gimnazije uputio je pismo UNICEF, povodom, kako su saopštili, kontinuiranog kršenja prava dece u Petoj beogradskoj gimnaziji.
Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić izjavio je da Srbija podržava mir u Evropi i OEBS kao instrument mira i da od Misije OEBS-a u Srbiji i na Kosovu i Metohiji očekuje da podrže ljudska prava svih, posebno Srba na KiM, pošto su oni najugoženiji.
Ponovljeno glasanje za odbornike Skupštine opštine Sečanj na biračkom mestu broj sedam biće održano u sredu, 10. decembra, saopštila je Opštinska izborna komisija opštine Sečanj.
Ušli smo u izbornu godinu - da li će pored redovnih lokalnih i vanrednih parlamentarnih biti održani i predsednički izbori? Koliko nas konstantna izborna klima košta kao društvo i šta su pokazali lokalni izbori u Negotinu, Mionici i Sečnju?
Narodni poslanik Dragan Jovanović (SNS) rekao je da ulazak u izbornu godinu pokazuje da u u Srbiji ne postoji kriza vlasti, već kriza legitimiteta opozicije, dok je Dejan Šulkić (Novi DSS) istakao da je prelazna vlada lekovita, ali više nije realna.
Komentari (0)