(FOTO) U Srbiji se obeležava se Dan državnosti - Sretenje: Šta sve mora da se zna o ovom prazniku
U Srbiji i Republici Srpskoj 15. februar obeležava se kao Dan državnosti - Sretenje. Dan državnosti Srbije je kao državni praznik u našoj zemlji uveden 10. jula 2001, a slavi se od 15. februara 2002. godine.
Zajedničko obeležavanje Sretenja u Srbiji i Republici Srpskoj jedan je od zaključaka Deklaracije usvojene na Svesrpskom saboru prošlog leta u Beogradu, a slavi se u znak sećanja na početak Prvog srpskog ustanka 1804, i u spomen na dan kada je u Kragujevcu 1835. godine donet prvi ustav Knjažestva Serbie.
Veliki nemački istoričar Leopold Ranke, tvorac moderne istorijske nauke, objavio je 1829. knjigu naslovljenu "Srpska revolucija" u kojoj je opisao izbijanje ustanka koji je predvodio Karađorđe, njegov tok, a onda i dubok društveni preobražaj koji je usledio narednih decenija, posle uspeha Drugog srpskog ustanka pod Milošem Obrenovićem, sistematskim uklanjanjem turskog nasleđa.
Povodom 15. februara - Dana državnosti, pripadnici Garde Vojske Srbije su istovremeno izvršili počasnu artiljerijsku paljbu u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu, a po naređenju predsednika Republike i vrhovnog komandanta Vojske Srbije Aleksandra Vučića.
Prva zajednička svečana akademija povodom obeležavanja Sretenja - Dana državnosti Srbije i Republike Srpske održana je u Banjaluci, u prisustvu predsednika Srbije i Republike Srpske Aleksandra Vučića i Milorada Dodika, kao i predstavnika obe vlade.
U Ambasadi Srbije u Atini održan je svečani prijem povodom Dana državnosti Republike Srbije, kojem je prisustvovalo 40 ambasadora, veliki broj diplomata, kao i zvanice iz sveta grčke politike, privredei i javnog života.
Ne samo da su najveći umovi onovremene Evrope Karađorđev ustanak razumeli kao proces koji se da porediti sa velikim revolucionarnim promenama drugde u svetu, nego su upravo srpski ustanci, pokazalo se, bili uzor, predložak, za ustanke i drugih porobljenih hrišćanskih naroda Jugoistoka Evrope, u prvom redu Grka.
Ranke je nesumnjivo bio svestan da se tim putem postupno gradi novi tip nacionalne države, što je za Nemce njegovog vremena takođe bilo važno.
Prvi srpski ustanak na Sretenje 1804.
Neposredan povod za Karađorđevu bunu, izbijanje Prvog srpskog ustanka na Sretenje 1804. godine, bila je Seča knezova, kada su dahije krenule u sistematsko uklanjanjanje, likvidaciju, istaknutijih Srba.
Tokom januara i februara 1804. ubijeno je više od sedamdeset osoba iz reda najugledniji među Srbima na prostoru pašaluka. Među njima su verovatno najznamenitiji bili Aleksa Nenadović i Ilija Birčanin iz valjevskog kraja.
Potom, sredinom februara, na Sretenje, te 1804. godine, grupa prvaka sa prostora tadašnjeg Beogradskog odnosno Smederevskog pašaluka, oni koji su uspeli da izmaknu turskom teroru, samovolji dahija, sastaje se u Orašcu, u središtu Šumadije, kako bi se dogovorilo šta nadalje činiti.
Donesena je odluka o dizanju bune. Za predvodnika, vožda, izabran je Karađorđe, Đorđe Petrović, poznat kao vešt i preduzimljiv, britke pameti. Znalo se da je reč o odlučnom čoveku, doduše preke naravi.
Prisutni sveštenik Atanasije, iz Bukovika, potom je blagoslovio prisutne, a zatim ih i zakleo na vernost Voždu, njih oko 300.
Karađorđe je već imao ozbiljno ratno iskustvo, ratovao je kao frajkor, u sklopu austrijskih trupa protiv Turaka. Vojevao je 1788/1791 do Svištovskog mira. Frajkorpus tadašnje države Habzburga uglavnom su, prema Turskoj, popunjavali Srbi. Pretpostavljeni su im najčešće bili graničarski oficiri. Upamćeni su njihovi zapovednici, kao pukovnik Mihailo Mihaljević ili opevani kapetan Koča Anđelković.
Dahije su inače bili odmetnici od centralnih vlasti na Bosforu. Uklonili su, sredinom decembra 1801, Hadži Mustafa Pašu, koji je u Beogradu stolovao kao sultanov legalni namesnik, vladajući odmereno, sa dosta takta. Uveli su potom sistematski teror, koji će postupno dovesti do otpora.
Karađorđe i buna protiv dahija
Opseg bune koju je Karađorđeve poveo, danas poznate kao Prvi srpski ustanak, bio je iznenađujući. Ne samo za dahije i njima bliske odmetnike, već i za turske vlasti, a bunt je zapažen i širom ondašnje Evrope.
Buna se, zahvaljujući preduzimljivosti i odlučnosti Karađorđa, brzo rasplamsala. Uz mnogo muke uspelo mu je da sunarodnike podigne na bunt. Ustanici su oslobodili veći deo pašaluka, kolubarski kraj, Šumadiju, potom istočne krajeve, Pomoravlje, Podrinje. Ustanak se nadalje zatim širio južnije.
Četvorica dahija se, kada je postalo jasno da će beogradski grad, tvrđava, dospeti u ruke ustanika odlučuju na beg niz Dunav. Posekao ih je vojvoda Milenko Stojković, jula 1804, na dunavskom ostrvu Ada Kale, u klisuri Đerdapa. Uklanjanje dahija dogodilo se uz saglasnost legalnih predstavnika sultana.
Kada je postalo jasno da Karađorđevi ustanici nemaju nameru da polože oružje, sultan na Srbe šalje Hafiz pašu. Prethodno, stav je bio da se ustanici bore protiv uzurpatora. Od poraza Hafiz paše na Ivankovcu, avgusta 1805. jasno je da su Srbi u ustanku protiv vlasti sultana odnosno turske vlasti bez razlike.
Uslediće pobede Srba na Mišaru i Deligradu, avgusta odnosno septembra 1806. godine. Čitav Beogradski pašaluk oslobođen je tokom 1807. godine.
Sudbinu Prvog srpskog ustanka odrediće ishod sporazuma koji je Rusija, suočena sa invazijom Napoleona, sklopila s Turskom, u Bukureštu, maja 1812.
Prvi srpski ustanak ugušen je oktobra 1813. Karađorđe i drugi srpski prvaci, uz mnoštvo naroda, prebegli su u Austriju.
Među retkim ustaničkim prvacima koji su u Srbiji ostali, odbacivši beg, bio je i Miloš Obrenović potonji predvodnik Drugog srpskog ustanka aprila 1815. godine. Od jeseni 1813. Turci u Srbiji sprovode strahovit teror.
Knjaz Miloš Obrenović pokazaće se ne samo kao vešt ratnik nego i kao mudar pregovarač. Postupno, uspelo mu je da dovede do povlačenja Turaka, osim iz utvrđenih gradova. Podelio je zatim dotadašnju spahijsku zemlju srpskim seljacima, što je označilo najdublji društveni preobražaj.
Ma kako tragično završena, Karađorđeva buna postavila je temelje nove srpske države.
Karađorđevi ustanici, za razliku od grčkih docnije, koji su uživali podršku gotovo čitave Evrope, pomoć su dobijali isključivo od Srba sa prostora Austrije, uglavnom potonje Vojvodine. Prvi učeni ljudi Srbije takođe su pristigli iz Vojvodine, poput Dositeja Obradovića, Ivana Jugovića, Mihaila Filipovića Grujovića, uključujući školovane oficire, naoružanje, municiju.
Grad Njujork i gradonačelnik Erik Adams proglasili su 15. februar Dan državnosti Republike Srbije - Sretenje - Danom srpsko-američkog nasleđa u Njujorku.
Studenti koji su iz tri pravca peške krenuli u Kragujevac, pristigli su tokom večeri na Trg Slobode, gde će u subotu učestvovati na skupu "Sretnimo se na Sretenje". Na pomenutom trgu dočekalo ih je na hiljade Kragujevčana, uz skandiranje, bubnjeve, baklje, crveni tepih, zahvalnice i medalje.
Iz okrilja karlovačkog mitropolita Stefana Stratimirovića, koji je sve vreme sistematski pomagao, potekla su i prva heraldička znamenja srpskih ustanika.
U Sremu se već uveliko, tokom čitavog 18. veka, negovao kult Svetih Nemanjića, priređivane su i objavljivane knjige, bakrorezi, mape, kojima su negovane tradicije Srbije srednjeg veka, uz bogoslužbenu ikonografiju.
Dimitrije Davidović i Sretenjski ustav
Na Sretenje 1835. godine donet je i prvi, mada kratkotrajni ustav Knjažestva Serbie.
Autor Ustava Dimitrije Davidović, prethodno je u Beču, gde je studirao medicinu, osnovao i vodio, zajedno sa Dimitrijem Frušićem "Novine serbske". Obojica su bili rodom iz Srema.
Davidović se, pošto je list suočen sa finansijskim nedaćama ugušen, početkom dvadesetih zaputio kod knjaza Miloša, u Srbiju, gde će takođe uređivati novine, uz više drugih važnih dužnosti.
Ustav, poznat kao Sretenjski, Davidović je oblikovao po uzoru na ustavna rešenja ondašnje Francuske i upravo osamostaljene Belgije, sasvim neprimereno prilikama onovremene Srbije.
U to vreme, ustave još nisu imale ni Austrija, ni Rusija, pogotovo Turska. Pod njihovim pritiskom on je otuda ubrzo stavljen van snage. Važio je, formalno, ukupno 55 dana.
Autizam- spektar izazova, nerazumevanja i nevidljivih prepreka. Koliko društvo zaista razume osobe sa autizmom, a koliko njihove porodice ostavlja same u borbi? Odgovore tražimo od Nenada Glumbića, redovnog profesora na Fakultetu za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju Univerziteta u Beogradu.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
07:00
OTVORI OČI
Neformalni sastanak o formalnim pitanjima! Da li su lideri EU u Kopenhagenu pronašli rešenje za jačanje pozicije Evrope? Srbija podržala Trampov plan za mir u Gazi. Koje su sve poruke poslate prilikom susreta predsednika Vučića I izraelskog ministra spoljnih poslova? Gde je granica između dečjih prava i zloupotrebe dece u medijske svrhe?
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
U Gornjem Milanovcu u nedelju je došlo do masovne tuče na svadbenom veselju u jednom hotelu, nakon čega su reagovali i policija i hitna pomoć, a Osnovno javno tužilaštvo naložilo je policiji istragu kako bi se kvalifikovalo eventualno krivično delo.
Viši sud u Jagodini odredio je, na predlog Višeg tužilaštva u ovom gradu, do 30 dana pritvor M. M. (39) iz sela u okolini Jagodine osumnjičenom da je 26. septembra ubio babu (76) i dedu (79), saznaje Newsmax Balkans.
Našem trofejnom selektoru, gospodinu Svetislavu Pešiću, istekao je ugovor sa Košarkaškim savezom Srbije, čime završava svoju misiju na klupi nacionalnog tima i stavlja tačku na jedan izuzetno važan period u istoriji reprezentacije, saopštio je Košarkaški savez Srbije.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Baču uhapsili su G. S. (39) iz okoline Bačke Palanke, zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Usled obilnih padavina koje se na području centralne i južne Srbije očekuju u četvrtak i petak, 2. i 3. oktobra, Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) pokrenuo je sistem za prenos SMS hitnih informacija građanima.
U svetu sa demencijom živi 55 miliona ljudi, od čega u Srbiji oko 160.000. Demencija predstavlja jedan od najvećih izazova javnog zdravstvenog sistema.
Snažna eksplozija odjeknula je oko 21.30 sati u Kosovskoj ulici u centru Beograda. Muškarac, kog su vatrogasci-spasioci pronašli u besvesnom stanju, stradao je, saopštio je MUP.
Vanredni parlamentarni izbori - termin koji vrlo često čujemo u poslednjih nekoliko meseci, pa i godina. Potencijalni izbori mogli bi da pokažu ne samo snagu stranaka, već i težinu višegodišnje apstinencije.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, UKP Službe za suzbijanje kriminala i PU u Sremskoj Mitrovici uhapsili su M. P. (50) iz Novih Banovaca i M. P. (50) iz Jabuke, opština Pančevo, zbog postojanja osnova sumnje da su u saizvršilaštvu izvršili krivično delo krijumčarenje.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je u Kopenhagenu prisustvovao večeri koju povodom Samita Evropske političke zajednice organizuju danski kralj Frederik i kraljica Meri, a na svom Instagram profilu se zahvalio domaćinima na gostoprimstvu.
Konstitutivna sednica Tela za koordinaciju poslova bezbednosti saobraćaja na putevima, kojoj su prisustvovali premijer Srbije Đuro Macut i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić održana je u Beogradu.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu, Policijske stanice Zemun, uhapsili su I. S. (37) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična dela nasilničko ponašanje i ugrožavanje sigurnosti.
Komentari (0)