(FOTO) U Srbiji se obeležava se Dan državnosti - Sretenje: Šta sve mora da se zna o ovom prazniku
U Srbiji i Republici Srpskoj 15. februar obeležava se kao Dan državnosti - Sretenje. Dan državnosti Srbije je kao državni praznik u našoj zemlji uveden 10. jula 2001, a slavi se od 15. februara 2002. godine.
Zajedničko obeležavanje Sretenja u Srbiji i Republici Srpskoj jedan je od zaključaka Deklaracije usvojene na Svesrpskom saboru prošlog leta u Beogradu, a slavi se u znak sećanja na početak Prvog srpskog ustanka 1804, i u spomen na dan kada je u Kragujevcu 1835. godine donet prvi ustav Knjažestva Serbie.
Veliki nemački istoričar Leopold Ranke, tvorac moderne istorijske nauke, objavio je 1829. knjigu naslovljenu "Srpska revolucija" u kojoj je opisao izbijanje ustanka koji je predvodio Karađorđe, njegov tok, a onda i dubok društveni preobražaj koji je usledio narednih decenija, posle uspeha Drugog srpskog ustanka pod Milošem Obrenovićem, sistematskim uklanjanjem turskog nasleđa.
Povodom 15. februara - Dana državnosti, pripadnici Garde Vojske Srbije su istovremeno izvršili počasnu artiljerijsku paljbu u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu, a po naređenju predsednika Republike i vrhovnog komandanta Vojske Srbije Aleksandra Vučića.
Prva zajednička svečana akademija povodom obeležavanja Sretenja - Dana državnosti Srbije i Republike Srpske održana je u Banjaluci, u prisustvu predsednika Srbije i Republike Srpske Aleksandra Vučića i Milorada Dodika, kao i predstavnika obe vlade.
U Ambasadi Srbije u Atini održan je svečani prijem povodom Dana državnosti Republike Srbije, kojem je prisustvovalo 40 ambasadora, veliki broj diplomata, kao i zvanice iz sveta grčke politike, privredei i javnog života.
Ne samo da su najveći umovi onovremene Evrope Karađorđev ustanak razumeli kao proces koji se da porediti sa velikim revolucionarnim promenama drugde u svetu, nego su upravo srpski ustanci, pokazalo se, bili uzor, predložak, za ustanke i drugih porobljenih hrišćanskih naroda Jugoistoka Evrope, u prvom redu Grka.
Ranke je nesumnjivo bio svestan da se tim putem postupno gradi novi tip nacionalne države, što je za Nemce njegovog vremena takođe bilo važno.
Prvi srpski ustanak na Sretenje 1804.
Neposredan povod za Karađorđevu bunu, izbijanje Prvog srpskog ustanka na Sretenje 1804. godine, bila je Seča knezova, kada su dahije krenule u sistematsko uklanjanjanje, likvidaciju, istaknutijih Srba.
Tokom januara i februara 1804. ubijeno je više od sedamdeset osoba iz reda najugledniji među Srbima na prostoru pašaluka. Među njima su verovatno najznamenitiji bili Aleksa Nenadović i Ilija Birčanin iz valjevskog kraja.
Potom, sredinom februara, na Sretenje, te 1804. godine, grupa prvaka sa prostora tadašnjeg Beogradskog odnosno Smederevskog pašaluka, oni koji su uspeli da izmaknu turskom teroru, samovolji dahija, sastaje se u Orašcu, u središtu Šumadije, kako bi se dogovorilo šta nadalje činiti.
Donesena je odluka o dizanju bune. Za predvodnika, vožda, izabran je Karađorđe, Đorđe Petrović, poznat kao vešt i preduzimljiv, britke pameti. Znalo se da je reč o odlučnom čoveku, doduše preke naravi.
Prisutni sveštenik Atanasije, iz Bukovika, potom je blagoslovio prisutne, a zatim ih i zakleo na vernost Voždu, njih oko 300.
Karađorđe je već imao ozbiljno ratno iskustvo, ratovao je kao frajkor, u sklopu austrijskih trupa protiv Turaka. Vojevao je 1788/1791 do Svištovskog mira. Frajkorpus tadašnje države Habzburga uglavnom su, prema Turskoj, popunjavali Srbi. Pretpostavljeni su im najčešće bili graničarski oficiri. Upamćeni su njihovi zapovednici, kao pukovnik Mihailo Mihaljević ili opevani kapetan Koča Anđelković.
Dahije su inače bili odmetnici od centralnih vlasti na Bosforu. Uklonili su, sredinom decembra 1801, Hadži Mustafa Pašu, koji je u Beogradu stolovao kao sultanov legalni namesnik, vladajući odmereno, sa dosta takta. Uveli su potom sistematski teror, koji će postupno dovesti do otpora.
Karađorđe i buna protiv dahija
Opseg bune koju je Karađorđeve poveo, danas poznate kao Prvi srpski ustanak, bio je iznenađujući. Ne samo za dahije i njima bliske odmetnike, već i za turske vlasti, a bunt je zapažen i širom ondašnje Evrope.
Buna se, zahvaljujući preduzimljivosti i odlučnosti Karađorđa, brzo rasplamsala. Uz mnogo muke uspelo mu je da sunarodnike podigne na bunt. Ustanici su oslobodili veći deo pašaluka, kolubarski kraj, Šumadiju, potom istočne krajeve, Pomoravlje, Podrinje. Ustanak se nadalje zatim širio južnije.
Četvorica dahija se, kada je postalo jasno da će beogradski grad, tvrđava, dospeti u ruke ustanika odlučuju na beg niz Dunav. Posekao ih je vojvoda Milenko Stojković, jula 1804, na dunavskom ostrvu Ada Kale, u klisuri Đerdapa. Uklanjanje dahija dogodilo se uz saglasnost legalnih predstavnika sultana.
Kada je postalo jasno da Karađorđevi ustanici nemaju nameru da polože oružje, sultan na Srbe šalje Hafiz pašu. Prethodno, stav je bio da se ustanici bore protiv uzurpatora. Od poraza Hafiz paše na Ivankovcu, avgusta 1805. jasno je da su Srbi u ustanku protiv vlasti sultana odnosno turske vlasti bez razlike.
Uslediće pobede Srba na Mišaru i Deligradu, avgusta odnosno septembra 1806. godine. Čitav Beogradski pašaluk oslobođen je tokom 1807. godine.
Sudbinu Prvog srpskog ustanka odrediće ishod sporazuma koji je Rusija, suočena sa invazijom Napoleona, sklopila s Turskom, u Bukureštu, maja 1812.
Prvi srpski ustanak ugušen je oktobra 1813. Karađorđe i drugi srpski prvaci, uz mnoštvo naroda, prebegli su u Austriju.
Među retkim ustaničkim prvacima koji su u Srbiji ostali, odbacivši beg, bio je i Miloš Obrenović potonji predvodnik Drugog srpskog ustanka aprila 1815. godine. Od jeseni 1813. Turci u Srbiji sprovode strahovit teror.
Knjaz Miloš Obrenović pokazaće se ne samo kao vešt ratnik nego i kao mudar pregovarač. Postupno, uspelo mu je da dovede do povlačenja Turaka, osim iz utvrđenih gradova. Podelio je zatim dotadašnju spahijsku zemlju srpskim seljacima, što je označilo najdublji društveni preobražaj.
Ma kako tragično završena, Karađorđeva buna postavila je temelje nove srpske države.
Karađorđevi ustanici, za razliku od grčkih docnije, koji su uživali podršku gotovo čitave Evrope, pomoć su dobijali isključivo od Srba sa prostora Austrije, uglavnom potonje Vojvodine. Prvi učeni ljudi Srbije takođe su pristigli iz Vojvodine, poput Dositeja Obradovića, Ivana Jugovića, Mihaila Filipovića Grujovića, uključujući školovane oficire, naoružanje, municiju.
Grad Njujork i gradonačelnik Erik Adams proglasili su 15. februar Dan državnosti Republike Srbije - Sretenje - Danom srpsko-američkog nasleđa u Njujorku.
Studenti koji su iz tri pravca peške krenuli u Kragujevac, pristigli su tokom večeri na Trg Slobode, gde će u subotu učestvovati na skupu "Sretnimo se na Sretenje". Na pomenutom trgu dočekalo ih je na hiljade Kragujevčana, uz skandiranje, bubnjeve, baklje, crveni tepih, zahvalnice i medalje.
Iz okrilja karlovačkog mitropolita Stefana Stratimirovića, koji je sve vreme sistematski pomagao, potekla su i prva heraldička znamenja srpskih ustanika.
U Sremu se već uveliko, tokom čitavog 18. veka, negovao kult Svetih Nemanjića, priređivane su i objavljivane knjige, bakrorezi, mape, kojima su negovane tradicije Srbije srednjeg veka, uz bogoslužbenu ikonografiju.
Dimitrije Davidović i Sretenjski ustav
Na Sretenje 1835. godine donet je i prvi, mada kratkotrajni ustav Knjažestva Serbie.
Autor Ustava Dimitrije Davidović, prethodno je u Beču, gde je studirao medicinu, osnovao i vodio, zajedno sa Dimitrijem Frušićem "Novine serbske". Obojica su bili rodom iz Srema.
Davidović se, pošto je list suočen sa finansijskim nedaćama ugušen, početkom dvadesetih zaputio kod knjaza Miloša, u Srbiju, gde će takođe uređivati novine, uz više drugih važnih dužnosti.
Ustav, poznat kao Sretenjski, Davidović je oblikovao po uzoru na ustavna rešenja ondašnje Francuske i upravo osamostaljene Belgije, sasvim neprimereno prilikama onovremene Srbije.
U to vreme, ustave još nisu imale ni Austrija, ni Rusija, pogotovo Turska. Pod njihovim pritiskom on je otuda ubrzo stavljen van snage. Važio je, formalno, ukupno 55 dana.
„Stav regiona – Sarajevo“, prostor u kom se otvaraju ključna pitanja koja oblikuju Bosnu i Hercegovinu i region. Kompleksne analize sa stručnim gostima i jasnim stavovima o političkoj dinamici, društvenim debatama i regionalnim izazovima.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Šta su lažne vesti, ko ih i zbog čega objavljuje? Da li verujemo samo vestima koje potvrđuju naše postojeće stavove? Kako prepoznati lažnu vesti u medijima ili na društvenim mrežama. Gosti NewsMax Balkansa na tu temu su Nikola Tomić, medijski konsultant i Ivan Subotić, urednik FakeNews tragača.
specijal
19:30
STAV REGIONA SKOPLJE
Emisija„Stav Regiona - Skoplje“ donosi pregled ključnih političkih, društvenih i ekonomskih dešavanja iz Severne Makedonije. Kroz razgovore sa relevantnim gostima, analize i komentare, emisija osvetljava teme koje oblikuju svakodnevicu u regionu. Gost: Arkan Kerim, predsednik Privredno-ugostiteljske komore
specijal
20:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Železnički saobraćaj na pruzi Ralja - Sopot Kosmajski ponovo je uspostavljen u 17.40 sati, nakon što su stručne službe Infrastrukture železnice Srbije zamenile oko pedeset izgorelih i oštećenih pragova na ovoj deonici, saopšteno je iz tog preduzeća.
Deo radnika crnogorske Željezničke infrastrukture, po ranijoj najavi, obustavio je rad pa su u devet sati stali vozovi, uključujući i onaj iz Beograda za Bar.
United Group RS d.o.o. (UGRS), srpska konsultantska firma koja posluje u okviru United Group, saopštila je da je Vladica Tintor imenovan za direktora i zakonskog zastupnika, sa trenutnim dejstvom. Njemu danas nije bilo dozvoljeno da preuzme dužnost, bio je fizički onemogućen.
Na predlog Višeg javnog tužilaštva u Valjevu sud je odredio do 30 dana pritvora A. T. (22) iz okoline Mionice, osumjičenom da je u noći između 20. i 21. avgusta u tom mestu mačetom pokušao da ubije 31-godišnjeg pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova.
Srpski član Predsedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović uputila je inicijativu Predsedništvu BiH da nominuje predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa za Nobelovu nagradu za mir.
Nevreme praćeno jakom kišom i vetrom izazvalo je brojne probleme u Kragujevcu i okolini. Podsetimo, narandžasti meteo-alarm, koji označava opasno vreme, na snazi je u zapadnoj i jugozapadnoj Srbiji, Šumadiji, Pomoravlju, istočnoj i jugoistočnoj Srbiji.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da su pripadnici MUP, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu, zaplenili oko 30 kilograma droge i uhapsili B. M. (45) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu, u saradnji sa PU Šabac i PU Novi Pazar, kao i Prvim osnovnim javnim tužilaštvom u Beogradu uhapsili su H. M. (22), V. T. (22) i A. D. (20) zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo razbojništvo.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je sve predstavnike, kako je naveo, studentsko-blokaderskog pokreta na debatu koja bi se održala javno, pred svim kamerama.
Da li će Srbija imati dovoljno hrane uprkos sušnoj godini? Ima li država rešenje za stoku na Suvoj Planini? Šta je sporno u nacrtu zakona o dobrobiti životinja?
Kandidat za odbornika Srpske liste Časlav Sofronijević, kome je oko jedan sat posle ponoći u Zvečanu zapaljen automobil, izjavio je da sumnja da je reč o napadu koji ima za cilj da se on i njegova porodica zastraše.
Scene nasilja sa protesta lako postaju glavna tema u svakoj kući - prenose se na malim ekranima i mobilnim telefonima, šire društvenim mrežama i neretko dolaze u najeksplicitnijem obliku. Tako sa lakoćom ulaze u prostor u kojem mladi odrastaju i formiraju svoje poglede na svet.
Rektorka Univerziteta umetnosti u Beogradu Mirjana Nikolić izjavila je FoNetu da je Fakultetu dramskih umetnosti i Fakultetu primenjenih umetnosti odobrena ista budžetska kvota za upis novih studenata kao i prošle godine.
Komentari (0)