(FOTO) U Srbiji se obeležava se Dan državnosti - Sretenje: Šta sve mora da se zna o ovom prazniku
U Srbiji i Republici Srpskoj 15. februar obeležava se kao Dan državnosti - Sretenje. Dan državnosti Srbije je kao državni praznik u našoj zemlji uveden 10. jula 2001, a slavi se od 15. februara 2002. godine.
Zajedničko obeležavanje Sretenja u Srbiji i Republici Srpskoj jedan je od zaključaka Deklaracije usvojene na Svesrpskom saboru prošlog leta u Beogradu, a slavi se u znak sećanja na početak Prvog srpskog ustanka 1804, i u spomen na dan kada je u Kragujevcu 1835. godine donet prvi ustav Knjažestva Serbie.
Veliki nemački istoričar Leopold Ranke, tvorac moderne istorijske nauke, objavio je 1829. knjigu naslovljenu "Srpska revolucija" u kojoj je opisao izbijanje ustanka koji je predvodio Karađorđe, njegov tok, a onda i dubok društveni preobražaj koji je usledio narednih decenija, posle uspeha Drugog srpskog ustanka pod Milošem Obrenovićem, sistematskim uklanjanjem turskog nasleđa.
Povodom 15. februara - Dana državnosti, pripadnici Garde Vojske Srbije su istovremeno izvršili počasnu artiljerijsku paljbu u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu, a po naređenju predsednika Republike i vrhovnog komandanta Vojske Srbije Aleksandra Vučića.
Prva zajednička svečana akademija povodom obeležavanja Sretenja - Dana državnosti Srbije i Republike Srpske održana je u Banjaluci, u prisustvu predsednika Srbije i Republike Srpske Aleksandra Vučića i Milorada Dodika, kao i predstavnika obe vlade.
U Ambasadi Srbije u Atini održan je svečani prijem povodom Dana državnosti Republike Srbije, kojem je prisustvovalo 40 ambasadora, veliki broj diplomata, kao i zvanice iz sveta grčke politike, privredei i javnog života.
Ne samo da su najveći umovi onovremene Evrope Karađorđev ustanak razumeli kao proces koji se da porediti sa velikim revolucionarnim promenama drugde u svetu, nego su upravo srpski ustanci, pokazalo se, bili uzor, predložak, za ustanke i drugih porobljenih hrišćanskih naroda Jugoistoka Evrope, u prvom redu Grka.
Ranke je nesumnjivo bio svestan da se tim putem postupno gradi novi tip nacionalne države, što je za Nemce njegovog vremena takođe bilo važno.
Prvi srpski ustanak na Sretenje 1804.
Neposredan povod za Karađorđevu bunu, izbijanje Prvog srpskog ustanka na Sretenje 1804. godine, bila je Seča knezova, kada su dahije krenule u sistematsko uklanjanjanje, likvidaciju, istaknutijih Srba.
Tokom januara i februara 1804. ubijeno je više od sedamdeset osoba iz reda najugledniji među Srbima na prostoru pašaluka. Među njima su verovatno najznamenitiji bili Aleksa Nenadović i Ilija Birčanin iz valjevskog kraja.
Potom, sredinom februara, na Sretenje, te 1804. godine, grupa prvaka sa prostora tadašnjeg Beogradskog odnosno Smederevskog pašaluka, oni koji su uspeli da izmaknu turskom teroru, samovolji dahija, sastaje se u Orašcu, u središtu Šumadije, kako bi se dogovorilo šta nadalje činiti.
Donesena je odluka o dizanju bune. Za predvodnika, vožda, izabran je Karađorđe, Đorđe Petrović, poznat kao vešt i preduzimljiv, britke pameti. Znalo se da je reč o odlučnom čoveku, doduše preke naravi.
Prisutni sveštenik Atanasije, iz Bukovika, potom je blagoslovio prisutne, a zatim ih i zakleo na vernost Voždu, njih oko 300.
Karađorđe je već imao ozbiljno ratno iskustvo, ratovao je kao frajkor, u sklopu austrijskih trupa protiv Turaka. Vojevao je 1788/1791 do Svištovskog mira. Frajkorpus tadašnje države Habzburga uglavnom su, prema Turskoj, popunjavali Srbi. Pretpostavljeni su im najčešće bili graničarski oficiri. Upamćeni su njihovi zapovednici, kao pukovnik Mihailo Mihaljević ili opevani kapetan Koča Anđelković.
Dahije su inače bili odmetnici od centralnih vlasti na Bosforu. Uklonili su, sredinom decembra 1801, Hadži Mustafa Pašu, koji je u Beogradu stolovao kao sultanov legalni namesnik, vladajući odmereno, sa dosta takta. Uveli su potom sistematski teror, koji će postupno dovesti do otpora.
Karađorđe i buna protiv dahija
Opseg bune koju je Karađorđeve poveo, danas poznate kao Prvi srpski ustanak, bio je iznenađujući. Ne samo za dahije i njima bliske odmetnike, već i za turske vlasti, a bunt je zapažen i širom ondašnje Evrope.
Buna se, zahvaljujući preduzimljivosti i odlučnosti Karađorđa, brzo rasplamsala. Uz mnogo muke uspelo mu je da sunarodnike podigne na bunt. Ustanici su oslobodili veći deo pašaluka, kolubarski kraj, Šumadiju, potom istočne krajeve, Pomoravlje, Podrinje. Ustanak se nadalje zatim širio južnije.
Četvorica dahija se, kada je postalo jasno da će beogradski grad, tvrđava, dospeti u ruke ustanika odlučuju na beg niz Dunav. Posekao ih je vojvoda Milenko Stojković, jula 1804, na dunavskom ostrvu Ada Kale, u klisuri Đerdapa. Uklanjanje dahija dogodilo se uz saglasnost legalnih predstavnika sultana.
Kada je postalo jasno da Karađorđevi ustanici nemaju nameru da polože oružje, sultan na Srbe šalje Hafiz pašu. Prethodno, stav je bio da se ustanici bore protiv uzurpatora. Od poraza Hafiz paše na Ivankovcu, avgusta 1805. jasno je da su Srbi u ustanku protiv vlasti sultana odnosno turske vlasti bez razlike.
Uslediće pobede Srba na Mišaru i Deligradu, avgusta odnosno septembra 1806. godine. Čitav Beogradski pašaluk oslobođen je tokom 1807. godine.
Sudbinu Prvog srpskog ustanka odrediće ishod sporazuma koji je Rusija, suočena sa invazijom Napoleona, sklopila s Turskom, u Bukureštu, maja 1812.
Prvi srpski ustanak ugušen je oktobra 1813. Karađorđe i drugi srpski prvaci, uz mnoštvo naroda, prebegli su u Austriju.
Među retkim ustaničkim prvacima koji su u Srbiji ostali, odbacivši beg, bio je i Miloš Obrenović potonji predvodnik Drugog srpskog ustanka aprila 1815. godine. Od jeseni 1813. Turci u Srbiji sprovode strahovit teror.
Knjaz Miloš Obrenović pokazaće se ne samo kao vešt ratnik nego i kao mudar pregovarač. Postupno, uspelo mu je da dovede do povlačenja Turaka, osim iz utvrđenih gradova. Podelio je zatim dotadašnju spahijsku zemlju srpskim seljacima, što je označilo najdublji društveni preobražaj.
Ma kako tragično završena, Karađorđeva buna postavila je temelje nove srpske države.
Karađorđevi ustanici, za razliku od grčkih docnije, koji su uživali podršku gotovo čitave Evrope, pomoć su dobijali isključivo od Srba sa prostora Austrije, uglavnom potonje Vojvodine. Prvi učeni ljudi Srbije takođe su pristigli iz Vojvodine, poput Dositeja Obradovića, Ivana Jugovića, Mihaila Filipovića Grujovića, uključujući školovane oficire, naoružanje, municiju.
Grad Njujork i gradonačelnik Erik Adams proglasili su 15. februar Dan državnosti Republike Srbije - Sretenje - Danom srpsko-američkog nasleđa u Njujorku.
Studenti koji su iz tri pravca peške krenuli u Kragujevac, pristigli su tokom večeri na Trg Slobode, gde će u subotu učestvovati na skupu "Sretnimo se na Sretenje". Na pomenutom trgu dočekalo ih je na hiljade Kragujevčana, uz skandiranje, bubnjeve, baklje, crveni tepih, zahvalnice i medalje.
Iz okrilja karlovačkog mitropolita Stefana Stratimirovića, koji je sve vreme sistematski pomagao, potekla su i prva heraldička znamenja srpskih ustanika.
U Sremu se već uveliko, tokom čitavog 18. veka, negovao kult Svetih Nemanjića, priređivane su i objavljivane knjige, bakrorezi, mape, kojima su negovane tradicije Srbije srednjeg veka, uz bogoslužbenu ikonografiju.
Dimitrije Davidović i Sretenjski ustav
Na Sretenje 1835. godine donet je i prvi, mada kratkotrajni ustav Knjažestva Serbie.
Autor Ustava Dimitrije Davidović, prethodno je u Beču, gde je studirao medicinu, osnovao i vodio, zajedno sa Dimitrijem Frušićem "Novine serbske". Obojica su bili rodom iz Srema.
Davidović se, pošto je list suočen sa finansijskim nedaćama ugušen, početkom dvadesetih zaputio kod knjaza Miloša, u Srbiju, gde će takođe uređivati novine, uz više drugih važnih dužnosti.
Ustav, poznat kao Sretenjski, Davidović je oblikovao po uzoru na ustavna rešenja ondašnje Francuske i upravo osamostaljene Belgije, sasvim neprimereno prilikama onovremene Srbije.
U to vreme, ustave još nisu imale ni Austrija, ni Rusija, pogotovo Turska. Pod njihovim pritiskom on je otuda ubrzo stavljen van snage. Važio je, formalno, ukupno 55 dana.
DOKUMENTARNI PROGRAM-NA IZVORU ZDRAVLJA-BUKOVIČKA BANJA (R)
Otkrijte prirodnu moć srpskih banja – mesto gde telo ozdravljuje, a duša se odmara. Na izvoru zdravlja je serijal o banjama sa lekovitim svojstvima. Upoznajte banje iz drugog ugla i otkrijte njihove dobrobiti. Prezenterka: Jovana Ljubisavljević
dokumentarni
14:00
SINTEZA (R)
Problemi sa mentalnim zdravljem mladih postali su ozbiljan izazov u savremenom društvu, naročito u Srbiji, gde su mladi izloženi stresu zbog obrazovnih pritisaka, nesigurnosti u vezi sa budućnošću i problemima sa identitetom, rekao je u emisiji Sinteza doktor Milutin Kostić, psihijatar u Institutu za mentalno zdravlje i docent na katedri za psihijatriju. On je istakao da su briga i stres sastavni deo života i da moderno društvo izaziva identitetske krize.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
TRAŽIM REČ (R)
Diskretni heroji Srbije. Gosti: Nemanja Crnatović, Đorđe Isailović i Jovica Spajić.
Otkrijte prirodnu moć srpskih banja – mesto gde telo ozdravljuje, a duša se odmara. Na izvoru zdravlja je serijal o banjama sa lekovitim svojstvima. Upoznajte banje iz drugog ugla i otkrijte njihove dobrobiti. Prezenterka: Jovana Ljubisavljević
dokumentarni
17:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Sud Bosne i Hercegovine pravosnažno je osudio Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja dužnosti predsednika Republike Srpske zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika, saznaje Newsmax Balkans.
Siromaštvo u Srbiji i dalje pogađa veliki deo stanovništva. Zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da gotovo svaki peti građanin živi ispod granice siromaštva, sa manje od 35.606 dinara mesečno, ukoliko živi sam.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp potpisao je izvršnu naredbu čime se zvanično najavljuju nove carinske stope na uvoz iz desetina zemalja, a koje će stupiti na snagu za sedam dana.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sazvao je za subotu, 2. avgust, hitnu sednicu Saveta za nacionalnu bezbednost, potvrđeno je Tanjugu u Predsedništvu.
Bivši ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović saslušan je u Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal (TOK) povodom sumnje da je zloupotrebio svoj položaj, izjavio je njegov branilac Dragan Palibrk.
Na magistralnom putu Šabac-Loznica, kod mesta Štitar dogodila se saobraćajna nesreća u kojoj je jedna osoba poginula, a njih petoro je zadobilo teške povrede, potvrđeno je za Newsmax Balkans iz Policijske uprave Šabac.
U Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal (TOK) počela su saslušanja osumnjičenih da su vršenjem koruptivnih krivičnih dela prilikom projekta "Modernizacija i rekonstrukcija mađarsko-srpske železničke pruge na relaciji Novi Sad- Subotica-državna granica (Kelebija)".
U kasarni "General Jovan Mišković" na Banjici u 10 časova počela je svečanost povodom promocije najmlađih oficira Vojske Srbije. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić uručio najuspešnjim kadetima oficirske sablje sa posvetom i u obraćaju je naglasio da otpočinju najhrabriji posao na svetu.
Kina prati situaciju u vezi sa hapšenjem pomoćnika direktora Kancelarije za KiM Igora Popovića i nada se njegovom bezbednom oslobađanju, izjavio je portparol Ministarstva spoljnih poslova Kine, Guo Điakun.
U Srbiji će u subotu, 2. avgusta biti pretežno sunčano i toplo vreme, posle podne i uveče na zapadu i severozapadu, uz promenljivu oblačnost, tek ponegde može da dođe do kratkotrajne kiše ili pljuska s grmljavinom, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.
Evropska komisija (EK) najavila je da će u ovoj godini da pokrene novu Studiju o ukidanju odluke o polugodišnjem pomeranju sata, nakon što je jedna država članica formalno zatražila dodatnu analizu tog pitanja, objavio je evropski komesar za transport Apostolos Cicikostas.
Devetorica od deset uhapšenih nakon nereda sa policijom ispred Državnog univerziteta u Novom Pazaru (DUNP) pušteni su ih pritvora da se brane sa slobode, saznaje RTV Novi Pazar u Osnovnom sudu Novi Pazar.
Komentari (0)