Čedomir Antić u Sintezi: Studenti treba da dozvole fakultetima da dišu, opozicija da se urazumi, a vlast i Ustav promene
Studenti treba da proglase pobedu i dozvole fakultetima da dišu. Opozicija mora da se urazumi, a vlast i Ustav da se menjaju, izjavio je istoričar i profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić.
Komentarišući aktuelne višemesečne proteste u Srbiji, gost Sinteze je istakao da se u zemlji dešava bunt koji je počeo od anarhističkog modela, a postao je svestudentski.
"Studenti govore da je plenum početak i kraj, a da oni pojedinačno nisu dovoljno važni da bi rekli svoje ime i prezime. I devedesetih i sada vodimo borbu oko vrednosti. Lepo je što je jedna generacija našla uzvišeni cilj. Nažalost, istorija često pokazuje da uzvišeni ciljevi dovedu do kontraefekta", naveo je Antić.
"Sadašnje blokade ne promovišu demokratiju"
Dodao je i to da je protest iz 2000. godine uzor sadašnjim protestima i da očigledno ima pozitivnu konotaciju u svesti građana.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić ocenila je da je situacija u školama u Srbiji "znatno bolja" i da je samo u 22 od ukupno 1.254 osnovne škole nastava u potpunoj obustavi. Ukazala je na to da je osnovno obrazovanje obavezno i da se totalnom obustavom nastave krše zakon i Ustav.
Studenti u blokadi Univerziteta u Novom Sadu naveli su da su poziv na razgovor sa izvestiocem Evropskog parlamenta za Srbiju Toninom Piculom dobili od Omladinskog centra OPENS i da na njega nisu odgovorili.
Protest "Studentski edikt" završen je posle 18 sati trajanja bez incidenata. Skup u Nišu počeo je u subotu u devet, a završen u nedelju u tri ujutro kada su mladi očistili ulice. Nakon što se u carski grad slio veliki broj građana iz cele zemlje, novo okupljanje zakazano je u Beogradu 15. marta.
"Drago mi je da studenti pominju protest iz 2000. kao uzor i primer. Međutim, kada pogledamo sadašnje blokade, one se zalažu za odbranu Ustava, ali ne promovišu demokratiju. Dakle, deluju izvanustavno. Blokade nisu predviđene nijednim našim zakonom. Plenumi, koji su preuzeti direktno iz jednog totalitarnog ideološkog modela i sistema, nisu deo toga", naglasio je istoričar.
Dodao je i to da je protest počeo od univerziteta, te je toga ekskluzivno univerzitetski.
Gost Sinteze je istakao da ovde nije reč o borbi demokratske protiv autoritarne Srbije.
"Ne bori se demokratska Srbija protiv autoritarne Srbije, već se totalitarna Srbija bori protiv autoritarne Srbije. Studenti su uveli blokade, a nisu nikog pitali", istakao je Antić.
"Zahtevi nejasni"
Istoričar je naveo da studentski zahtevi nisu precizno formulisani.
"Zahtevi nisu precizno formulisani. Ako tražite čitavu dokumentaciju, šta to znači. Sada doznajemo od ljudi koji su u komisijama, odborima, da mora da padne režim da bi se sve rešilo. Ako ne možete da ponovite zahteve, oni ne mogu ni da se ispune", istakao je profesor.
Printscreen: Newsmax Balkans
Dodao je i to da je četvrti zahtev sramotan.
"Zahtev da se profesorima da novac je sramotan jer nisu svi fakulteti u istom položaju. Za to treba profesori da se izbore", konstatovao je sagovornik.
"Naš Ustav nije ono što nam treba"
Kako je naveo, blokaderi su dobili podršku anarhista iz Hrvatske, koji kažu "mi smo protiv svake države".
"Problem je da, ako sve pukne, dobijamo nestabilnost i nedemokratsku vlast. To je anarhoidni pristup. Bojim se da će posledice biti velike", izneo je Antić.
Dodao je i to da se plenumi koji se od svega ograđuju nisu ogradili od stranih uticaja.
"Mislim da nije rešenje teza da će sve pući pa ćemo sve izgraditi na plenumima. Takođe smatram da naš Ustav nije ono što nam treba. Došlo je vreme da ga menjamo. Moramo da vratimo politiku u parlament", naveo je Antić.
Dodao je i to da je opozicija sramota vlasti.
"Nije čudo što su studenti izabrali plenum jer znaju da bi ih režimski mediji napali kada bi napravili studentsku organizaciju. Nije rešenja ta teza da će sve pući pa ćemo izgraditi državu na plenumima, niti je rešenja ta teza - pobedio sam vas deset puta na izborima, pa sad ćete videti šta je kontrarevolucija. To nije rešenje. Očigledno da naš Ustav nije ono što nam treba", naveo je istoričar.
Neophodne promene
Naš sagovornik istakao je da su Srbiji neophodne promene na svim nivoima.
"Opozicija mora da se urazumi. Potpuno je skrajnuta, verujem da deo njih radi za vlast. Studenti treba da dozvole da fakultet diše. Mi smo naneli poraz Miloševiću, a fakulteti su radili. Takođe, i vlast mora da se menja. SNS je predugo na vlasti. Razni slojevi društva će otkazivati poslušnost. U svetu imamo redovne promene vlasti. Moramo da otvorimo ustavno pitanje i organizujemo nulte izbore", istakao je profesor.
Antić je naveo da bi bilo dobro da studenti što pre proglase pobedu.
"To što predsednik govori da kontrarevolucija nije dobro. SNS rizikuje da sve izgubi. Bilo bi dobro da naredene godine imamo demokratske izbore", zaključio je gost.
Pogledajte celu emisiju Sinteza u kojoj je gostovao Čedomir Antić:
Emisija„Stav Regiona - Skoplje“ donosi pregled ključnih političkih, društvenih i ekonomskih dešavanja iz Severne Makedonije. Kroz razgovore sa relevantnim gostima, analize i komentare, emisija osvetljava teme koje oblikuju svakodnevicu u regionu.
specijal
20:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
GradjaНИН
Gde su obrazovanje i školstvo u Srbiji danas i šta bi valjalo činiti, pitaćemo direktora beogradske Matematičke gimnazije u penziji, Srđana Ognjanovića. U drugom delu emisije o pozorištu, umetnosti i stvarnosti Aleksandar Timofejev razgovaraće sa umetnicom Vidom Ognjenović.
Film donosi ličnu priču reditelja (Željko Mirović) i njegovih prijatelja sa kojima je služio vojni rok. Reč je o mladićima različitih sudbina, iz različitih krajeva tadašnje Jugoslavije, neposredno nakon NATO agresije 1999. godine. Dvadeset godina kasnije, reditelj Mirković odlučio je da potraži prijatelje sa kojima je svojevremeno delio vojnički hleb i da snimi priču o prijateljstvu za ceo život. Film „Vojničke ljubavi zauvek“ predstavlja vanvremensku priču o traganju za ljubavlju i smislom života ispričanu kroz dvadesetogodišnju vremensku lentu vojničkog života glavnih junaka.
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Najmanje 15 ljudi je poginulo, a 18 je povređeno nakon što je čuvena uspinjača Glorija u Lisabonu iskliznula iz šina i srušila se, saopštile su službe hitne pomoći, prenosi BBC.
Portugal je u šoku nakon što je 17 osoba poginulo u iskakanju iz šina uspinjače Glorija stare 140 godina, jedne od glavnih turističkih atrakcija u Lisabonu. Još 20 osoba prevezeno je u bolnicu, od kojih je pet u teškom stanju, potvrdile su hitne službe, piše BBC News.
Nastava u Osnovnoj školi "Pavle Savić" u Beogradu počeće u četvrtak, 4. septembra, posle trodnevnog protesta nastavničkog kolektiva, koji se protivi odluci Ministarstva prosvete da se razreši direktor Milan Krstić.
Komisija za izmene plana "Beograda na vodi" odlučila je da hale 1, 2, 3 i upravna zgrada Beogradskog sajma budu sačuvane i definisane kao kompleks javne namene. Struka upozorava da uslovi zaštite nisu jasno određeni niti je poznato kako će se tretirati okolni prostor.
Studenti u blokadi organizuju protest "Srbijo, da li se čujemo?" u Novom Sadu, protiv, kako ističu, kršenja autonomije Univerziteta i policijske brutalnosti nad studentima i građanima.
Sekretarijat za javni prevoz saopštio je da će zbog planiranih radova doći do izmena režima rada linija javnog prevoza u Bulevaru kralja Aleksandra, Vinogradskoj i Pop Lukinoj ulici.
Zaposleni u Vazduhoplovnoj akademiji u Beogradu, učenici i njihovi roditelji okupili su se u petak na protestu ispred Ministarstva prosvete i tražili zakonit izbor direktora, kao i da se poništi zaključak Vlade Srbije o oduzimanju imovine te škole.
Viši sud u Beogradu odredio je pritvor do 30 dana za A. K. osumnjičenom da je 31. avgusta u Kursulinoj ulici, učestvovao u sukobu u kom je jedan muškarac preminuo, a jedan teško povređen.
Dekanat Filozofskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu saopštio je da je zgrada tog fakulteta od petka tehnički i sanitarno-higijenski spremna za održavanje ispita i ostalih aktivnosti za koje je Fakultet akreditovan i da očekuju da će policija u toku vikenda napustiti zgradu Fakulteta.
Komentari (0)