Tužilac naložio policiji da utvrdi identitet osoba i vozila koja su blokirala depo GSP u Beogradu
Povodom skupa koji se dogodio kod depoa GSP na Novom Beogradu, javni tužilac Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu je naložio policijskim službenicima da, u što kraćem roku, utvrde identitete vlasnika vozila koja su bila parkirana i identitete svih lica koja su se zatekla na mestu događaja.
Nakon što policijski službenici utvrde identitete svih lica, po nalogu javnog tužioca će od istih pribaviti potrebna obaveštenja i obaviti razgovore na okolnosti organizacije skupa, razloga blokiranja prolaza tramvaja, kao i ukazivanja na lica koja su takođe bila na mestu događaja.
Javni tužilac je takođe naložio da se sa mesta događaja izuzmu i eventualno sačinjeni video zapisi, te da se svi materijalni dokazi dostave tužilaštvu na dalje postupanje i odluku, saopštilo je Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu.
Studenti Poljoprivrednog fakulteta i grupa građana blokirali su oko 02.30 sati izlaz garaže Novi Beograd i centralu GSP, zbog čega nije saobraćalo 130 tramvaja i 150 autobusa. Posle 16 minuta tišine za žrtve pada nadstrešnice u Novom Sadu studenti i građani su završili blokadu nešto pre 13 sati.
Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić izjavio je da je u Gradsko saobraćajno preduzeće (GSP) stiglo 100 novih autobusa, a jedan deo je već na ulicama.
Gradsko saobraćajno preduzeće (GSP) Beograd saopštilo je prethodno da je u petak tokom noći, u 2.20 časova, grupa od dvadesetak studenata Poljoprivrednog fakulteta i građana blokirala dva pogona GSP Beograd, zbog čega na ulice grada u petak ujutru nije izašlo 150 autobusa i 130 tramvaja.
Potrešena ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku, Evropska unija se nalazi u kritičnom periodu svog razvoja i postojanja. Ostali veliki igrači na međunarodnoj sceni vuku ofranzivne poteze, dok se EU zbog unutrašnjih slabosti drži defanzivnog načina delovanja. Kako se ovaj u osnovi mirovni projekat može prestruktuirati u uslovima velikih kriza? Da li je proširenje sa novim članicama mogućnost za progres ili dopunski balast na leđima stare dame? Šta može uraditi Zapadni Balkan da bi ubedio Brisel u neophodnost brze integracije? Zašto je, najverovatnije, propala ideja ograničenog ulaska u EU? Na ova i mnoga druga pitanja u novoj Perspektivi svoj odgovor daje Ana Krstinovska, bivši makedonski državni sekretar za evropska pitanja, direktorica NVO ESTIMA.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Da li kriza na Bliskom istoku menja planove turista za ovo leto? Koje rute i turističke destinacije su najbezbednije? Kako se nositi sa otkazivanjem letova i neočekivanim problemima na putovanju? Za emisiju „Tražim reč“ govore, direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija Srbije Aleksandar Seničić, predsednik Upravnog odbora Asocijacija turističke industrije Srbije Mirko Bauk i Tamara Ristić, turistkinja koja je nedavno boravila na Filipinima.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Pripadnici MUP u Nišu, po nalogu Višeg javnog tužilaštva, uhapsili su D. R. (39) iz okoline Svrljiga zbog neovlašćene proizvodnje i prometa droge, i N. Đ. (39) iz Niša, osumnjičenog za neovlašćeno držanje opojnih droga.
Policija u Boljevcu uhapsila je M. Đ. (21) iz Boljevca i M. T. (23) iz okoline ovog mesta, zbog sumnje da su 14. marta, nakon kraće rasprave ispred jednog ugostiteljskog objekta u Boljevcu, zadali više udaraca dvadesetšestogodišnjem meštaninu.
Kriza na Bliskom istoku ulazi u novu, potencijalno opasniju fazu. Nakon što je Iran blokirao jednu od najvažnijih pomorskih ruta za transport nafte na svetu, američki predsednik Donald Tramp pozvao je više država da pošalju ratne brodove kako bi se obezbedio slobodan prolaz kroz Ormuski moreuz.
Zašto je sukob Srba i Albanaca oduvek deo šireg geopolitičkog okvira? Zbog čega se od Srednjeg veka do danas suštinski ništa nije promenilo u odnosu Albanaca prema Srbima i njihovoj državi?
Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković izjavio je, povodom 22. godišnjice "Martovskog pogroma" na Kosovu i Metohiji, da stradanje kakvom su bili izloženi Srbi na KiM 2004. godine ne treba i ne sme da se dogodi nijednom narodu ili društvenoj grupi.
Zbog izvođenja hitnih radova na kanalizacionoj mreži u ulici Ruzveltova, od 17. do 21. marta doći će do promena u radu linija javnog prevoza, odnosno privremenog ukidanja tramvajske linije broj 8 i promene u radu tramvajske linije broj 12.
Da li kriza na Bliskom istoku menja planove turista za ovo leto? Koje rute i turističke destinacije su najbezbednije? Kako se nositi sa otkazivanjem letova i neočekivanim problemima na putovanju?
U Srbiji se za novčanu socijalnu pomoć izdvaja 0,2 odsto BDP. Ovaj podatak se odnosi na najuži krug pomoći - socijalno najugroženije građane, dok su ukupna davanja za sve oblike socijalne pomoći, uključujući dečije dodatke, nešto viša, ali i dalje ispod međunarodnih standarda.
Navršava se 45 godina od požara u Pećkoj patrijaršiji, kada je u noći između 15. i 16. marta 1981. godine zapaljen stari manastirski konak i uništen deo vredne arhive, rukopisa i crkvenih predmeta.
Komentari (0)