Direktor Uprave za šume: U Srbiji trenutno nema šumskih požara
Direktor Uprave za šume Saša Stamatović rekao je da u Srbiji trenutno nema aktivnih šumskih požara i istakao da je za brzu reakciju u slučaju požara važno postavljanje sistema stabilnih kamera u šumama, kao i nadzor terena dronovima i sličnim uređajima.
Stamatović je rekao da su povoljne vremenske prilike i kiša koja je pala olakšali gašenje požara, a da je glavni uzrok požara gorivi materijal, najčešće trava sa poljoprivrednih površina koja se pojavljuje u sušnim periodima, ali i nepovoljni klimatski uslovi.
On je pojasnio da zelena vegetacija nije povoljan uslov za nastanak požara, ali u prethodnih nekoliko godina bile su izuzetno suve zime, bez padavina koje obezbeđuju prodiranje vode u dublje slojeve i stvaranje rezervi vode.
Povodom nedavnih požara koji su zahvatili gotovo čitavu teritoriju Crne Gore, predsednik Jakov Milatović uputio je pisma zahvalnosti predsednicima i predsednicama zemalja koje su pružile pomoć u gašenju vatrene stihije.
Situacija u Španiji i dalje je kritična zbog šumskih požara u Galiciji, Kastilji i Leonu i Ekstremaduri zbog čega je evakuisano više od 30.000 ljudi, objavili su lokalni mediji.
U poslednja 24 sata na teritoriji Srbije evidentirano je 290 vanrednih događaja, od kojih 262 požara na otvorenom prostoru, što još jednom ukazuje na neophodnost odgovornog ponašanja svih građana i striktnog poštovanja zakonskih odredbi koje zabranjuju upotrebu otvorenog plamena na otvorenom.
"Kada imamo dve takve godine uzastopno i letnje vreme sa veoma dugim periodima bez padavina, sa visokim temperaturama, onda se stvaraju uslovi za pojavu požara. Što su ti uslovi ekstremni, više se stvaraju uslovi za pojavu požara. A kada dodamo tome i načine ponašanja, tradicionalan način rešavanja strnjike posle žetve, uklanjanje određenih ostataka iz dvorišta i paljenje u takvim vremenskim uslovima, požar se proširi. Najčešće požari kreću sa poljoprivrednog ili zapuštenog poljoprivrednog zemljišta", rekao je Stamatović.
Požari utiču na plodnost zemljišta
Govoreći o posledicama požara, Stamatović je rekao da se uništavaju i oštećuju šume, kao i da požari utiču i na plodnost zemljišta budući da se, kako je objasnio, na imanjima zaustavlja proces humifikacije zemljišta jer se uništavaju mikroflora i mikrofauna.
"Stara, zrela šuma ima određeni potencijal, a mlada šuma koju zasadimo posle sanacije terena ne može da deponuje ugljenik u prvim godinama, tako da su posledice šumskh požara dugoročnije", rekao je Stamatović.
Požarima najpodložnije četinarske šume
Naveo je da nisu sve šume jednako podložne pojavi požara, a da su najpodložnije četinarske šume, pre svega borove, jer to drvo sadrži smolu koja je izuzetno zapaljiva.
Stamatović je rekao da je za brzu reakciju u slučaju požara u šumama važno postavljanje sistema stabilnih kamera koje, kako je naveo, već duže od 20 godina postoje u Deliblatskoj peščari gde su zasađene borove šume.
"Tamo gde ne postoji kontinuirano visoki rizik, nego se pojaviti jednom u 10 godina zbog ekstremnih klimatskih uslova, tu se može dronovima i sličnim savremenim uređajima pratiti i nadzirati teren. Kad je sezona sa visokim stepenom ugroženosti nalažemo korisnicima šuma i javnim preduzećima da pojačaju nadzor i time se ranije detektuje i uoči požar", kazao je Stamatović.
Dodao je i da sanacija terena pogođenog požarima počinje 30 dana od gašenja požara što je, kako je rekao, zakonska obaveza.
Kako bezbednosna dešavanja širom sveta oblikuju našu stvarnost? SIGNAL je analitički TV magazin koji regionu donosi proverene strateške uvide u geopolitička i bezbednosna zbivanja u Evropi i svetu — od globalnih tokova do njihovih posledica po Balkan. SIGNAL odvaja činjenice od buke i tumači njihove posledice jasno, stručno i nepristrasno. Autorska emisija Daniela Šuntera
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA (R)
Šta je danas književnost u vremenu brzine, ekrana i algoritama? Da li knjiga gubi bitku sa instant sadržajima? I gde su u svemu tome žene pisci, urednice, stvarateljke čiji glas oblikuje naš kulturni pejzaž? Autorka Danijela Šegan traži odgovore od književnice i urednice Književnih novina Gordane Vlajić.
specijal
22:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-NA IZVORU ZDRAVLJA-NIŠKA BANJA (R)
Otkrijte prirodnu moć srpskih banja – mesto gde telo ozdravljuje, a duša se odmara. Na izvoru zdravlja je serijal o banjama sa lekovitim svojstvima. Upoznajte banje iz drugog ugla i otkrijte njihove dobrobiti. Prezenterka: Jovana Ljubisavljević
dokumentarni
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT USPEHA-CIN
Često je nevidljiv široj javnosti, ali Centar za ispitivanje namirnica igra ključnu ulogu u zaštiti zdravlja ljudi, kontroli kvaliteta i bezbednosti hrane. Otkrivamo kako se nauka, laboratorijska preciznost i odgovornost prema društvu spajaju u sistem koji postavlja standarde. CIN nije obična laboratorija, već mesto gde se donose odluke koje utiču na celokupno tržište hrane i sigurnost potrošača.
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Tokom izvođenja radova na izgradnji kompleksa stanice "Novi Beograd", sa rekonstrukcijom mostovske konstrukcije u Ulici antifašističke borbe, doći će do promena u radu linija javnog prevoza i to od 15. januara do 8. marta, saopšteno je iz Sekretarijata za javni prevoz.
Srpska pravoslavna crkva i druge crkve koje poštuju julijanski kalendar, obeležavaju u ponoć početak nove 2026. godine, a širom Srbije organizuje se doček.
Zbog ledene kiše aerodromi u nekoliko evropskih gradova bili su zatvoreni. Odloženi su dolasci aviona iz Beča na beogradski aerodrom, stoji na sajtu Aerodroma "Nikola Tesla".
Srpska lista (SL) pozvala je predstavnike vlasti u Prištini da odlože primenu propisa koji se odnose na korišćenje vozila sa ovlašćenjima i prijavu boravka lica, ističući da bi primena tih propisa značila ugrožavanje slobode kretanja srpskog naroda.
Građani čiji su kućni aparati ili bela tehnika oštećeni tokom snežnih padavina mogu da ostvare pravo na nadoknadu štete. Država je propisala proceduru za prijavu oštećenja u opštinama u kojima je proglašena vanredna situacija.
Policija u Subotici je uhapsila, u saradnji sa pripadnicima Regionalnog centra granične policije, državljane Avganistana Z. B. (25), A. A. (28) i K. H. (25) zbog sumnje da su nedozvoljeno prešli državnu granicu i vršili krijumčarenje ljudi.
Koje će biti teme razgovora sa evroparlamentarcima koji dolaze u Srbiju, pričamo sa Elvirom Kovač. Kako će reagovati svet nakon iranske najave prve javne egzekucija studenta koji je učestvovao u protestima?
Evropska komisija (EK) odlučila je, posle sedam meseci odlaganja, da Srbiji uplati prva sredstva iz Plana rasta u iznosu od 57 miliona evra, a koja se odnose na reforme sprovedene u drugoj polovini 2024. godine, saznaje Tanjug.
Prošle godine sindikati prosvetnih radnika pratili su rast zarada, ukazujući na zaostajanje plata u obrazovanju za republičkim prosekom. Ove godine je došlo do povećanja, ali kažu da njihov ključni zahtev, da početna plata u prosveti bude izjednačena sa prosekom, nije ispunjen.
Ministarstvo prosvete saopštilo je da Upravni sud nije svojom presudom osporio osnov za razrešenje Vere Dujaković sa mesta direktorke niške gimnazije "Stevan Sremac" i nije vratio na tu funkciju, već je predmet vraćen Ministarstvu na ponovno odlučivanje.
Komentari (0)