Ministar pravde: Razmatramo i uvođenje rokova za donošenje presuda, ali brzina ne sme ugroziti pravičnost procesa
Ministar pravde Nenad Vujić izjavio je da Ministarstvo pravde aktivno radi na izmenama zakona koje bi doprinele bržem i transparentnijem vođenju sudskih postupaka, posebno u delima od javnog značaja poput nasilja, ali je istakao da pravosuđe mora da ostane u okvirima međunarodnih standarda.
Na pitanje da li je moguće ubrzati sudske postupke u slučajevima od javnog značaja, Vujić je odgovorio da se tome mora pristupiti pažljivo i sistemski.
"Ne možemo govoriti o tome tek tako. Sudski postupci imaju svoju logiku. Mi kao ministarstvo radimo na određenim izmenama zakona kako bi te postupke učinili transparentnijim i bržim, koliko je to moguće", rekao je Vujić i dodao da "nepromišljene izmene" mogu dovesti do preopterećenja sudova.
Prema njegovim rečima, svaki pokušaj ubrzanja postupaka mora biti pažljivo balansiran kako se ne bi izazvali kontraefekti.
"Zato govorimo da moramo biti obazrivi kada menjamo zakone, jer to može izazvati poplavu predmeta u sudovima. I onda dolazimo opet do problema suđenja u razumnom roku", ukazao je ministar u emisiji "Otvori oči".
Vujić podseća da Srbija već ima Zakon o pravu na suđenje u razumnom roku, kao i obavezu da građanima isplaćuje naknadu zbog njegovog kršenja.
"Od januara do avgusta ove godine isplatili smo deset miliona evra iz budžeta zbog neosnovanog lišenja slobode, neujednačene sudske prakse... To su sredstva svih nas. Zato moramo da vodimo računa o funkcionisanju sistema, ali i o odgovornosti svih učesnika u pravosuđu", istakao je naš sagovornik.
Komentarišući javna očekivanja da se pojedini predmeti, posebno oni koji izazivaju snažnu medijsku pažnju, reše brzo, ministar pravde upozorava da brzina ne sme ići nauštrb zakonitosti.
"Onaj ko očekuje da se predmeti završavaju za dva dana, to može samo kada je to suđenje na ulici. I zato uvek kažem - molim vas, ostavite sud i tužilaštvo da rade svoj posao", naglasio je.
"Rokovi da, ali ne po svaku cenu"
Na pitanje da li Ministarstvo razmatra uvođenje vremenskih rokova za donošenje presuda u određenim vrstama predmeta, Vujić kaže da je ideja prisutna, ali da mora ostati u granicama fleksibilnosti.
"Razmatramo da li postaviti neke vremenske okvire, ali to uvek mogu biti samo orijentacioni rokovi. Nisu svi predmeti isti. Neki parnični predmeti se zakomplikuju, pa nije realno imati čvrste rokove", pojasnio je ministar.
Dodaje i da Ministarstvo izmene zakonodavstva vidi kao priliku da se obnovi poverenje građana u institucije.
"Uvek nam je cilj da podignemo poverenje građana u pravosuđe. Ali tako da ne ugrozimo pravičnost postupka, već da pronađemo balans između fer suđenja i razumnog roka", ukazao je sagovornik Newsmax Balkans.
Obljuba bez pristanka - još nije odlučeno kako će biti pravno formulisana
Ministar pravde je govorio i o aktuelnim predlozima izmena Krivičnog zakonika, među kojima je najviše pažnje izazvao predlog o uvođenju krivičnog dela obljube bez pristanka.
"Još uvek gledamo da li ćemo to delo staviti u okviru krivičnog dela silovanja, ili ćemo ga ostaviti kao posebno delo. Proučavamo primedbe i sugestije, otvoreni smo za sve argumente", rekao je Vujić.
Dvadeset izraelskih talaca iz Gaze, koje je u zarobljeništvu držao palestinski militantni pokret Hamas, oslobođeno je, a među prvih sedam nalazi se Alon Ohel. Srpski državljanin je predat Crvenom krstu u Gazi, dok narod u Izraelu slavi, javio je Times of Israel.
Predsednik SAD Donald Tramp održao je govor pred izraelskim Knesetom u Jerusalimu neposredno nakon svog dolaska u Izrael i oslobađanja prvog taoca iz zarobljeništva palestinske militantne grupe Hamas.
Podsetio je da Istanbulsku konvenciju, čiji je potpisnik i Srbija, ne obavezuje konkretna formulacija, ali zahteva širenje zaštite žrtava.
"Mi sa uvođenjem obljube bez pristanka širimo krug žena koje štitimo. Kod silovanja su potrebni i sila i pretnja, a ovde je dovoljno da postoji samo 'ne'. I to je ono što stalno govorimo - 'ne znači ne'", precizirao je ministar.
Vujić navodi da su pojedine zemlje EU ovo rešavale na različite načine, neke su uvele posebno delo, dok su druge, poput Hrvatske, takvu formulaciju kasnije povukle.
"Svaka zemlja prati svoju pravnu tradiciju i sudsku praksu. Zato i mi sagledavamo sve aspekte, uključujući i to kako će tužilaštvo kvalifikovati delo, jer oni na osnovu činjenica odlučuju kako će voditi slučaj", istakao je Vujić.
Kada izmene stižu u Skupštinu?
Na pitanje kada se može očekivati finalna verzija izmena Krivičnog zakonika pred narodnim poslanicima, ministar Vujić kaže da se trenutno čeka ocena Evropske komisije i pravnih eksperata EU o usklađenosti nacrta sa zakonodavstvom evropskih zemalja.
"Kada dobijemo te komentare i ocene, izaći ćemo u javnost sa konačnim tekstom. Inače, trenutna verzija izmena i dopuna dostupna je na sajtu Ministarstva pravde i otvorena je za komentare", naveo je ministar pravde.
Gostovanje ministra pravde Nenad Vujić pogledajte u videu:
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-RADIO AMATERI PROTIV NATO-A
Početak bombardovanja Savezne republike Jugoslavije 1999. godine obeležila je aktivnost jedne od najmasovnijih amaterskih organizacija na planeti. Bili su to radio amateri koji su postali borci iz senke, oni koji su upozoravali građane Srbije odakle dolazi napad i preko radio veza otkrivali komunikacije NATO pilota. Nova epizoda DEKADA kroz svedočenja samih radio amatera otkriva na koji način su se organizovali, kako su komunicirali, ali i to koliko su im radio amateri iz celog sveta, prijatelji od Španije, preko Slovenije i Hrvatske, do Bugarske i Rumunije pomagali u toj borbi.
dokumentarni
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
BIZLIFE WEEK
Emisija BIZLife week donosi spoj biznisa i života: aktuelne teme, korisne savete, inspirativne priče ljudi koji oblikuju poslovnu budućnost. Kratko, jasno i drugačije. Baš onako kako očekujete od BIZLife-a i News Max Balkansa.
specijal
23:00
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Blokade granica Bosne i Hercegovine sa Evropskom unijom zvanično su zaustavljene. Sa druge strane, policija u Crnoj Gori i Republici Srpskoj zabranila je prevoznicima da blokiraju granične prelaze.
Protiv Nišlije M. Ž. (38) policija je podnela krivičnu prijavu zbog sumnje da je sa gradilišta u Nišu ukrao 66 klima-uređaja, saopšteno je iz Policijske uprave Niš.
Ivanjica je zavijena u crno. U nezapamćenoj tragediji preminuo je jedanaestogodišnji dečak koji je slučajno popio otrovnu tečnost korišćenu za prskanje malina.
Eksplozivna naprava nešto posle šest časova bačena je na teretanu u Zemunu, koja se nalazi u prizemlju stambene zgrade, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Policija u Beogradu, u opštini Vračar, uhapsila je, u toku izvršenja krivičnog dela, A. S. (31) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo ugrožavanje sigurnosti.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova uhapsili su na teritoriji Srbije A. S. (36), E. V. (42), E. G. (48) i A. C. (21) - državljane Albanije zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti.
Planovi za letovanje ove godine menjaju se usled dešavanja na Bliskom istoku, što se vidi i po otkazivanju pojedinih aranžmana. Pitanje gde će provesti odmor postaje sve važnije, ali nije u pitanju samo izbor destinacije, ključna je i bezbednost.
U Srbiji se svake godine dijagnostikuje oko 250 novih slučajeva Hočkinovog limfoma - malignog oboljenja koje najčešće pogađa mlade između 15. i 40. godine, u periodu života kada započinju karijeru, planiraju porodicu i grade budućnost.
Sudija za prethodni postupak Osnovnog suda u Prištini odredio je jednomesečni pritvor Zoranu Stankoviću, zbog sumnje da je počinio ratni zločin u selu Matičane tokom sukoba na Kosovu i Metohiji 1998. i 1999. godine.
Komesarijat za izbeglice i migracije naveo je da je NATO bombardovanje na Saveznu Republiku Jugoslaviju dovelo do toga da je danas u Srbiji ima registrovano oko 200.000 interno raseljenih Srba sa AP Kosovo i Metohija.
Članovi Komisije za reviziju biračkog spiska u ime Stranke slobode i pravde (SSP) Ana Gođevac i Marko Dimić ukazali su na moguće manipulacije Jedinstvenim biračkim spiskom, saopštila je ta stranka.
Nenad Milenković, otac Branislava Milenkovića, koji je umro usled teških telesnih povreda pošto je pretučen na Vračaru 21. novembra, izjavio je da četiri meseca i 40 dana nemaju nijednu zvaničnu informaciju od institucija o tome šta se desilo i šta je preduzeto.
Komentari (0)