Bezbednost i vožnja u suprotnom smeru: "Sistem obuke vozača nedovoljno razvijen, bodlje na putevima rešile bi probleme"

Bezbednost i vožnja u suprotnom smeru: "Sistem obuke vozača nedovoljno razvijen, bodlje na putevima rešile bi probleme"
Foto: Milena Đorđević

Saobraćajna nesreća na auto-putu Šabac–Ruma, u kojoj je poginulo četvoro ljudi, ponovo je otvorila pitanje bezbednosti i ponašanja vozača, a advokat Milenko Milisavljević smatra da se ne radi o izolovanom slučaju i upozorava da su sekunde dovoljne da se dogodi tragedija bez šanse za reakciju.

Autor:

A. B.

29.04.2026. 12:22

Preuzmi Newsmax Balkans aplikaciju

Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.

Newsmax App
AppStore GooglePlay

Podsetimo, muškarac M.P, vozeći "ford" u kontra smeru, direktno se zakucao u automobil "golf" u kojem je bilo četvoro mladih Šapčana. Vozač "forda" M. P. je poginuo na mestu sudara, a od zadobijenih povreda preminulo je troje mladih, dok se četvrtom putniku lekari i dalje bore za život.

Nakon ove nesreće, na društvenim mrežama počeli su da se nižu snimci vozača koji se, slučajno ili namerno, voze baš u kontra smeru. Samo u utorak objavljeno je pet takvih situacija na putevima Srbije. 

Gostujući u emisiji Otvori oči, advokat Milenko Milisavljević je ukazao da su slučajevi vožnje u kontra smeru sve češći i u Srbiji i u regionu.

"Slične situacije beleže se i u Evropi, uključujući Nemačku i Holandiju. Ta problematika nije samo naša. Nemačke studije govore da otprilike oko 2.000 ljudi godišnje učini ovakve prekršaje", ukazao je sagovornik Newsmax Balkans.

Prema njegovim rečima, istraživanja pokazuju da su uzroci različiti - od starosne dobi i zdravstvenih problema, do alkohola i droge.

"Oko 18,7 odsto vozača u Nemačkoj takve prekršaje prave ljudi stariji od 75 godina, najčešće zbog demencije ili dezorijentacije. Holandska studija je ukazala da je oko trećina vozača pod uticajem alkohola ili droga", naglasio je Milisavljević. 

Printscreen: Newsmax BalkansMilenko Milisavljević u emisiji Otvori oči

Naš sagovornik smatra da je ključni problem ljudski faktor, ali i nedovoljna svest o opasnosti.

"Ima i onih koji nenamerno pogreše uključenje na auto-put, ali mi nije jasno kako to ostane neprimećeno, jer već na ulazu vidite da je nešto pogrešno -zaustavna traka vam je sa leve strane", podvukao je advokat. 

Posebno je upozorio na brzinu kao faktor rizika, navodeći da pri vožnji od 130 kilometara na sat, vozač za jednu sekundu prelazi više od 36 metara.

"Ukupno vreme zaustavljanja može da bude i do osam sekundi. To znači da vozilo u tom vremenu pređe ogromnu distancu bez kontrole", pojasnio je Milisavljević. 

Govoreći o slučajevima kada vozači nastavljaju vožnju u kontra smeru i nakon što shvate grešku, Milisavljević navodi da postoje tri ključna scenarija.

"Ili je reč o nameri, radi samodokazivanja, ili o potpunom odsustvu pažnje, ili o ozbiljnom psihičkom poremećaju", predočio je on. 

Naš sagovornik je podsetio na konkretan primer iz prakse, kada je vozač iz Bosne i Hercegovine, nakon pogrešnog uključivanja, pokušao da se vrati i izazvao sudar nakon nekoliko stotina metara.

"Bodlje" su efikasno rešenje, buše gume ako idete u kontra smeru

Osvrnuvši se na rešenje ovog problema, Milisavljević smatra da je potrebno unaprediti infrastrukturu i nadzor.

"Možda bi rešenje bilo postavljanje kamera na uključenjima, identifikacija vozila i upozorenje ostalim vozačima preko digitalnih tabli. Navešću primer iz inostranstva, takozvane +bodlje+ koje sprečavaju kretanje u kontra smeru. Ako idete pravilno, prelazite preko njih, ali ako krenete pogrešno - buše vam gume. Nije jeftino, ali kada su ljudski životi u pitanju, ništa nije skupo", naglasio je advokat. 

Foto: Newsmax Balkans/Dunja Kovačević

Sagovornik Newsmax Balkans upozorava da je sistem obuke vozača u Srbiji nedovoljno razvijen, posebno u delu koji se odnosi na razumevanje brzine i vremena reakcije.

"Mislim da bi obrazovni sistem morao da bude ozbiljno unapređen. Ljudi nemaju predstavu šta znači brzina u realnim uslovima. Sličan problem vidim i kod motociklista, gde većina ne zna osnovne fizičke odnose brzine i zaustavnog puta", primetio je advokat. 

Problem i u zakonodavstvu

Milisavljević je kritikovao i zakonska rešenja koja se odnose na mlađe vozače i električne trotinete, navodeći da postoje nelogičnosti u regulativi.

"Ograničavamo brzinu u zonama škola na 30 kilometara na sat, a dozvoljavamo da deca od 14 godina upravljaju trotinetima bez adekvatne edukacije", rekao je advokat. 

Prema njegovim rečima, rešenje problema leži u kombinaciji strožih kontrola, boljeg obrazovanja i savremenih tehničkih rešenja.

"Kada su u pitanju ljudski životi, ne sme biti kompromisa", zaključio je Milisavljević.

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)