Newsmax Balkans istražuje: Da li su zborovi za građane isto što i plenumi za studente i mogu li doneti promene u društvu
Foto: Newsmax Balkans/Jovana Stanković
Zborovi građana se na poziv studenata u blokadi poslednjih dana održavaju u mnogim mestima širom Srbije, a jedno od njih je centralna beogradska opština Stari grad, u kojoj je prvi zbor održan u petak.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Sve je počelo okupljanjem odbornika Skupštine na sednici na čijem su dnevnom redu bile dve tačke. Ispred zgrade opštine dočekali su ih građani sa zahtevom da se na dnevni red uvrsti i tačka da se prosvetnim radnicima u obustavi, koji rade na teritoriji Starog grada, isplati ceo iznos plate bez odlaganja.
Građani su predali zahtev, a odbornici opozicije rekli su im da će se potruditi da stave tu tačku na dnevni red. Sednica je počela, a građani su čekali sve dok im nije javljeno da je njihov predlog odbijen. Deo njih hteo su da uđu u opštinu.
Foto: Newsmax Balkans/Jovana Stanković
Međutim, to se nije dogodilo i umesto upada u opštinu održan je prvi zbor građana na Starom gradu.
Moderatorke su bile studentkinje, a na početku su uspostavljena pravila koja važe i na studentskim plenumima, pa su prisutni upoznati o tome na koji način treba da se jave za reč, predlože temu, traže repliku ili postave pitanje. Usledila je podugačka diskusija u kojoj su razmatrane dalje akcije, logistička pitanja o budućem organizovanju zborova, ali i konkretne zahteve prema lokalnoj vlasti.
Ovo, pak, nije jedini zbor koji je održan u prethodnom periodu u Srbiji. Bilo ih je u mnogim delovima Beograda, među kojima su Zemun, Vračar, Palilula, Voždovac, Krnjača, Mladenovac, ali i u drugim mestima u Srbiji, poput Bogatića, Čačka i Sremske Mitrovice.
Brojna su i mesta u kojima su zborovi zakazani za naredne dane, a građani se o tome uglavnom obaveštavaju putem društvenih mreža.
Poziv na organizaciju zborova stigao od studenata
Studenti u blokadi već četiri meseca funkcionišu po principu neposredne demokratije, a o svakom pitanju odlučuju zajednički, na plenumima.
Plenumi se organizuju na svakom od fakulteta, gde prisutni studenti mogu da iznesu svoje mišljenje o određenoj tački dnevnog reda. Na kraju diskusije, glasa se pojedinačno o svakoj tački.
Studenti mogu da glasaju za ili protiv određenog predloga, a mogu da ostanu i uzdržani. Ukoliko većina prisutnih glasa "za", predlog se usvaja, a ako je većina protiv i uzdržana, predlog se odbija.
Vođeni tim principom donošenja odluka, studenti u blokadi su putem zvaničnih naloga na društvenim mrežama istakli da su protesti od studentskih prerasli u opštenarodne i tada su pozvali i ostale građane da se organizuju u zborove.
"Šta je za studente plenum - to je za narod zbor građana", istakli su studenti.
Kako su naveli, svi građani i građanke treba da budu uključeni u diskusiju i donošenje odluka na temu aktuelne krize.
"Zbog toga vas pozivamo da se okrenete lokalnim samoupravama i samostalno organizujete po modelu neposredne demokratije - kroz zakonom predviđeno telo zbora građana. Pitaju se oni koji odlučuju, a to smo svi mi. Svi u zborove", saopštili su studenti u blokadi.
Nakon što su građani širom Srbije poslušali njihov savet, studenti u blokadi Fakulteta organizacionih nauka (FON) objavili su na društvenim mrežama priručnik za zborsko organizovanje "Prozbori".
"Zbor je način da se svi sugrađani okupe i zajedno rešavaju probleme koji ih pogađaju. Na zboru svi imaju pravo da pričaju i da odlučuju šta treba da se menja u njihovom kraju ili naselju", naveli su u priručniku.
Takođe, pozvali su građane da identifikuju probleme, postavljaju zahteve i vrše pritisak na odgovorne.
Kao načine na koje može da se vrši pritisak, izdvojili su organizaciju protesta i akcija, privlačenje medijske pažnje i građansku inicijativu u koju su ubrojali masovno podnošenje zahteva i skupljanje potpisa sa ciljem rešavanja određenih problema.
Stojiljković: Rezultati bolji u manjim sredinama
Profesor u penziji Fakulteta političkih nauka Zoran Stojiljković za portal Newsmax Balkans objašnjava da su zborovi način da se institucije predstavničke demokratije nadopunjuju i koriguju.
"Imaju vrstu odlika neposredne participacije, ali niti treba preterivati u njihovom značaju, jer je to korektivni element predstavničke demokratije izbora strukture vlasti, niti to treba uopšte potcenjivati zato što to dugo nije praktikovano i zato što to neće davati bog zna kakve rezultate u nekom dobu dok se to drugačije ne organizuje na nivou recimo velikih gradova", istakao je Stojiljković.
Prema njegovim rečima, zborovi su bolje rezultate postizali u manjim sredinama gde postoji dovoljan zajednički interes, dovoljno svesti o problemu i relativno trajno stanovništvo koje se međusobno poznaje.
"U manjim lokalnim sredinama ljudi mnogo više znaju jedni o drugima i imaju svest o zajedničkim problemima oko kojih mogu da se dogovore", objasnio je Stojiljković.
Nasuprot tome, kako je istakao, nalaze se veliki gradovi i gradske opštine sa velikim brojem stanovnika koji se međusobno ne poznaju i teško je doći do artikulacije zajedničkih interesa.
Predsednica Skupštine Ana Brnabić, premijer u ostavci Miloš Vučević i ministar za javna ulaganja Darko Glišić dočekani su bukom i uzvicima u Nišu, gde se od 17 sati održava sastanak rukovodstvo SNS za niškim naprednjacima. Ujedno, Nišlije su za 16 sati planirale zbor u Parku kod Nišavskog keja.
Studenti u blokadi održali su na Trgu republike u Beogradu skup podrške studentima Računarskog fakulteta (RAF) privatnog Univerziteta Union zbog pretnji da će 12 studenata tog fakulteta zbog učešća u blokadi biti pozvano na saslušanje pre podnošenja disciplinske prijave.
O tome govori i istraživanje o neposrednom učešću građana u upravljanju lokalnom zajednicom na teritoriji Srbije za period od 2002. do 2010. godine koje su sproveli Misija OEBS u Srbiji i Centar za slobodne izbore i demokratiju (CeSID).
Podaci do kojih su došli pokazuju da je u tom periodu najviše zborova održano u Aleksincu, gde su se građani sastali 219 puta, kao i u Ražnju, gde je održano 207 zborova.
U Beogradu, Novom Sadu i Nišu tokom tih devet godina nije održan nijedan zbor građana.
Da li je sistem spreman da čuje zahteve
Profesor FPN istakao je za naš portal da studenti nešto mogu da iniciraju, ali da ne zavisi od njih da li će građani imati interes za tu vrstu agende i okupljanja.
"U ovakvom svetu ljudi koji su anonimni, koji se međusobno ne poznaju i pretvoreni su u masu, teško je da je to moguće. Ali, jeste dosta značajan kolektiv koji zavisno od sredine i zavisno od pitanja može da da i dosta značajne rezultate", objasnio je Stojiljković.
Kako je ocenio, sistem je spreman da čuje zahteve zborova toliko koliko oni budu masovni i budu održavali neku vrstu solidarnosti građana.
"Ako to bude umiralo u lepoti i imalo taj karakter da napravite veliki zbor u nekoj opštini, a da nema dovoljno referenci na to šta su oni odlučili, šta žele i nekakvog upoznavanja građana, bojim se da to neće dati naročite rezultate i ako ne bude dopunjeno drugim oblicima uticaja građana na politiku", zaključio je Stojiljković.
Šta o zborovima građana kaže zakon
Zbor građana prepoznat je u Zakonu o lokalnoj samoupravi kao jedan od oblika neposrednog učešća građana u ostvarivanju lokalne samouprave. Preostala dva su referendum i građanska inicijativa.
Kako je u tom zakonu navedeno, zbor se saziva za deo teritorije jedinice lokalne samouprave utvrđen statutom.
Na zboru građani raspravljaju i daju predloge o pitanjima iz nadležnosti organa jedinice lokalne samouprave.
Kao i u slučaju studentskih plenuma, zahtevi i predlozi se usvajaju većinom glasova prisutnih. Potom se upućuju skupštini ili pojedinim organima i službama jedinice lokalne samouprave.
"Organi i službe jedinice lokalne samouprave dužni su da u roku od 60 dana od održavanja zbora građana, razmotre zahteve i predloge građana i o njima zauzmu stav, odnosno donesu odgovarajuću odluku ili meru i o tome obaveste građane", propisano je zakonom.
Foto: ATAImages/Antonio Ahel
Način sazivanja zbora građana, njegov rad, kao i način utvrđivanja stavova zbora, uređuje se statutom i odlukom skupštine opštine.
Na primer, u Statutu grada Beograda ističe se da se zbor građana saziva za područje mesne zajednice ili drugog oblika mesne samouprave.
"Zbor građana saziva predsednik mesne zajednice, odnosno drugog oblika mesne samouprave ili lice ovlašćeno aktom mesne zajednice, odnosno drugog oblika mesne samouprave, najmanje 15 dana pre održavanja zbora. Sazivač je dužan da sazove zbor građana na zahtev deset odsto birača sa prebivalištem na području za koje se saziva zbor građana", navedeno je u Statutu.
"Zbor ne može da donosi nikakve odluke"
Nakon što je održano nekoliko zborova u Srbiji, ministarka državne uprave i lokalne samouprave Jelena Žarić Kovačević saopštila je da je potrebno da građani razumeju svrhu, domete i značenje zbora kako bi se, kako je navela, sprečilo pogrešno tumačenje i masovna zloupotreba ovog mehanizma za ostvarivanje neposredne demokratije.
"Zbor građana može da raspravlja i daje predloge o pitanjima iz nadležnosti organa jedinice lokalne samouprave, a predlozi i zahtevi zbora građana usvajaju se većinom glasova prisutnih građana i upućuju se skupštini ili organima i službama jedinice lokalne samouprave, koji su dužni da u roku od 60 dana od održavanja zbora građana, razmotre te zahteve i predloge i o njima zauzmu stav, ili donesu odgovarajuću odluku ili meru, i o tome obaveste građane", istakla je Žarić Kovačević.
Foto: Tanjug/Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave/Dragana Udovičić
Kako je navela, zbor građana ne može da donosi nikakve odluke, ponajmanje ne obavezujuće, kao i da ne može da smenjuje gradonačelnike i predsednike opština, uređuje funkcionisanje skupština opština i gradova, te opštinske, odnosno gradske uprave.
"Zbor može da preda predloge ili zahteve nadležnima u jedinici lokalne samouprave, koji ih razmatraju i zauzimaju stav i na kraju eventualno donose odluku ili odgovarajuću meru", rekla je ministarka.
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
21:00
PULS PLANETE
Iskusni nizozemski ratni dopisnik Marcel van der Steen, s više od dve decenije rada u kriznim zonama, ponovo je u fokusu javnosti zbog svojih svedočanstava iz Libana i Sirije, gde dokumentuje posledice sukoba na civile, gost je Pulsa planete s Ikom Ferrer Gotić. U petak su cene nafte pale nakon što je Iran najavio ponovno otvaranje Hormuškog prolaza. U Evropi slabi desnica nakon političkog pada Viktora Orbana. Naši reporteri iz Vašingtona i Minhena izveštavaju.
specijal
22:00
SINTEZA (R)
Šta znači iznenadno primirje koje je objavio Donald Tramp samo 90 minuta pre isteka ultimatuma koji je dao? Da li je reč o taktičkom predahu ili početku stvarnog političkog rešenja? Hoće li se sukob ponovo rasplamsati ili je ovo nagoveštaj kraja rata? Odgovore tražimo od bivše ambasadorke Srbije pri Savetu Evrope Dragane Filipović.
specijal
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
23:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
Beogradski maraton prvi put se održava tokom dva dana, a današnji program obeležili su polumaraton i večerašnja trka na 10 kilometara. Najbolji među domaćim takmičarima bili su Janko Urošević i Nora Trklja Boca.
Doći će do promene trasa više linija javnog gradskog prevoza u Beogradu, u petak uveče i u subotu, zbog održavanja polumaratona, štafetnog polumaratona i trke, saopšteno je iz Sekretarijata za javni prevoz.
Zbog održavanja Beogradskog maratona doći će do privremenih izmena u režimu saobraćaja i zatvaranja brojnih ulica u Beogradu od 17. do 19. aprila. Vozačima se savetuje dodatni oprez i planiranje alternativnih pravaca.
Na Medicinskom fakultetu u Beogradu održani su izbori za Studentski parlament, nakon kojih je došlo do incidenta i intervencije policije. Dok profesor Oliver Stojković tvrdi da je bilo nepravilnosti u brojanju glasova, Fakultet navodi da je proces sproveden regularno.
Stefanu Raduloviću iz Severne Mitrovice, koga tužilaštvo tereti zbog navodne umešanosti u događaje u Banjskoj iz septembra 2023. godine, Osnovni sud u Prištini odredio je jednomesečni pritvor.
Ženska osoba povređena je u saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila na Batajničkom drumu, kada se putničko vozilo kojim je upravljala prevrnulo na krov, nezvanično je potvrđeno za Newsmax Balkans.
Za vreme održavanja 39. Beogradskog maratona u nedelju, 19. aprila doći će do promene trasa linija javnog prevoza, najavljeno je iz Sekretarijata za javni prevoz.
Lokalna politička situacija u Zaječaru i dalje je bez jasnog institucionalnog epiloga, iako je Ustavni sud Srbije 16. aprila doneo odluku kojom se, kako se ocenjuje, stavlja tačka na postizborne sporove koji traju od lokalnih izbora održanih 8. juna prošle godine.
Ministar spoljnih poslova Marko Đurić, uoči 13 godina od potpisivanja Briselskog sporazuma između Beograda i Prištine, izjavio je da ono što je tad obećano Srbima kao garant poštovanja njihovih prava na KiM - Zajednica srpskih opština, ne da nije ispunjeno, nego ne postoji ni namera da se ispoštuje.
Komentari (0)