Newsmax Balkans istražuje: Da li su zborovi za građane isto što i plenumi za studente i mogu li doneti promene u društvu
Zborovi građana se na poziv studenata u blokadi poslednjih dana održavaju u mnogim mestima širom Srbije, a jedno od njih je centralna beogradska opština Stari grad, u kojoj je prvi zbor održan u petak.
Sve je počelo okupljanjem odbornika Skupštine na sednici na čijem su dnevnom redu bile dve tačke. Ispred zgrade opštine dočekali su ih građani sa zahtevom da se na dnevni red uvrsti i tačka da se prosvetnim radnicima u obustavi, koji rade na teritoriji Starog grada, isplati ceo iznos plate bez odlaganja.
Građani su predali zahtev, a odbornici opozicije rekli su im da će se potruditi da stave tu tačku na dnevni red. Sednica je počela, a građani su čekali sve dok im nije javljeno da je njihov predlog odbijen. Deo njih hteo su da uđu u opštinu.
Foto: Newsmax Balkans/Jovana Stanković
Međutim, to se nije dogodilo i umesto upada u opštinu održan je prvi zbor građana na Starom gradu.
Moderatorke su bile studentkinje, a na početku su uspostavljena pravila koja važe i na studentskim plenumima, pa su prisutni upoznati o tome na koji način treba da se jave za reč, predlože temu, traže repliku ili postave pitanje. Usledila je podugačka diskusija u kojoj su razmatrane dalje akcije, logistička pitanja o budućem organizovanju zborova, ali i konkretne zahteve prema lokalnoj vlasti.
Ovo, pak, nije jedini zbor koji je održan u prethodnom periodu u Srbiji. Bilo ih je u mnogim delovima Beograda, među kojima su Zemun, Vračar, Palilula, Voždovac, Krnjača, Mladenovac, ali i u drugim mestima u Srbiji, poput Bogatića, Čačka i Sremske Mitrovice.
Brojna su i mesta u kojima su zborovi zakazani za naredne dane, a građani se o tome uglavnom obaveštavaju putem društvenih mreža.
Poziv na organizaciju zborova stigao od studenata
Studenti u blokadi već četiri meseca funkcionišu po principu neposredne demokratije, a o svakom pitanju odlučuju zajednički, na plenumima.
Plenumi se organizuju na svakom od fakulteta, gde prisutni studenti mogu da iznesu svoje mišljenje o određenoj tački dnevnog reda. Na kraju diskusije, glasa se pojedinačno o svakoj tački.
Studenti mogu da glasaju za ili protiv određenog predloga, a mogu da ostanu i uzdržani. Ukoliko većina prisutnih glasa "za", predlog se usvaja, a ako je većina protiv i uzdržana, predlog se odbija.
Vođeni tim principom donošenja odluka, studenti u blokadi su putem zvaničnih naloga na društvenim mrežama istakli da su protesti od studentskih prerasli u opštenarodne i tada su pozvali i ostale građane da se organizuju u zborove.
"Šta je za studente plenum - to je za narod zbor građana", istakli su studenti.
Kako su naveli, svi građani i građanke treba da budu uključeni u diskusiju i donošenje odluka na temu aktuelne krize.
"Zbog toga vas pozivamo da se okrenete lokalnim samoupravama i samostalno organizujete po modelu neposredne demokratije - kroz zakonom predviđeno telo zbora građana. Pitaju se oni koji odlučuju, a to smo svi mi. Svi u zborove", saopštili su studenti u blokadi.
Nakon što su građani širom Srbije poslušali njihov savet, studenti u blokadi Fakulteta organizacionih nauka (FON) objavili su na društvenim mrežama priručnik za zborsko organizovanje "Prozbori".
"Zbor je način da se svi sugrađani okupe i zajedno rešavaju probleme koji ih pogađaju. Na zboru svi imaju pravo da pričaju i da odlučuju šta treba da se menja u njihovom kraju ili naselju", naveli su u priručniku.
Takođe, pozvali su građane da identifikuju probleme, postavljaju zahteve i vrše pritisak na odgovorne.
Kao načine na koje može da se vrši pritisak, izdvojili su organizaciju protesta i akcija, privlačenje medijske pažnje i građansku inicijativu u koju su ubrojali masovno podnošenje zahteva i skupljanje potpisa sa ciljem rešavanja određenih problema.
Stojiljković: Rezultati bolji u manjim sredinama
Profesor u penziji Fakulteta političkih nauka Zoran Stojiljković za portal Newsmax Balkans objašnjava da su zborovi način da se institucije predstavničke demokratije nadopunjuju i koriguju.
"Imaju vrstu odlika neposredne participacije, ali niti treba preterivati u njihovom značaju, jer je to korektivni element predstavničke demokratije izbora strukture vlasti, niti to treba uopšte potcenjivati zato što to dugo nije praktikovano i zato što to neće davati bog zna kakve rezultate u nekom dobu dok se to drugačije ne organizuje na nivou recimo velikih gradova", istakao je Stojiljković.
Prema njegovim rečima, zborovi su bolje rezultate postizali u manjim sredinama gde postoji dovoljan zajednički interes, dovoljno svesti o problemu i relativno trajno stanovništvo koje se međusobno poznaje.
"U manjim lokalnim sredinama ljudi mnogo više znaju jedni o drugima i imaju svest o zajedničkim problemima oko kojih mogu da se dogovore", objasnio je Stojiljković.
Nasuprot tome, kako je istakao, nalaze se veliki gradovi i gradske opštine sa velikim brojem stanovnika koji se međusobno ne poznaju i teško je doći do artikulacije zajedničkih interesa.
Predsednica Skupštine Ana Brnabić, premijer u ostavci Miloš Vučević i ministar za javna ulaganja Darko Glišić dočekani su bukom i uzvicima u Nišu, gde se od 17 sati održava sastanak rukovodstvo SNS za niškim naprednjacima. Ujedno, Nišlije su za 16 sati planirale zbor u Parku kod Nišavskog keja.
Studenti u blokadi održali su na Trgu republike u Beogradu skup podrške studentima Računarskog fakulteta (RAF) privatnog Univerziteta Union zbog pretnji da će 12 studenata tog fakulteta zbog učešća u blokadi biti pozvano na saslušanje pre podnošenja disciplinske prijave.
O tome govori i istraživanje o neposrednom učešću građana u upravljanju lokalnom zajednicom na teritoriji Srbije za period od 2002. do 2010. godine koje su sproveli Misija OEBS u Srbiji i Centar za slobodne izbore i demokratiju (CeSID).
Podaci do kojih su došli pokazuju da je u tom periodu najviše zborova održano u Aleksincu, gde su se građani sastali 219 puta, kao i u Ražnju, gde je održano 207 zborova.
U Beogradu, Novom Sadu i Nišu tokom tih devet godina nije održan nijedan zbor građana.
Da li je sistem spreman da čuje zahteve
Profesor FPN istakao je za naš portal da studenti nešto mogu da iniciraju, ali da ne zavisi od njih da li će građani imati interes za tu vrstu agende i okupljanja.
"U ovakvom svetu ljudi koji su anonimni, koji se međusobno ne poznaju i pretvoreni su u masu, teško je da je to moguće. Ali, jeste dosta značajan kolektiv koji zavisno od sredine i zavisno od pitanja može da da i dosta značajne rezultate", objasnio je Stojiljković.
Kako je ocenio, sistem je spreman da čuje zahteve zborova toliko koliko oni budu masovni i budu održavali neku vrstu solidarnosti građana.
"Ako to bude umiralo u lepoti i imalo taj karakter da napravite veliki zbor u nekoj opštini, a da nema dovoljno referenci na to šta su oni odlučili, šta žele i nekakvog upoznavanja građana, bojim se da to neće dati naročite rezultate i ako ne bude dopunjeno drugim oblicima uticaja građana na politiku", zaključio je Stojiljković.
Šta o zborovima građana kaže zakon
Zbor građana prepoznat je u Zakonu o lokalnoj samoupravi kao jedan od oblika neposrednog učešća građana u ostvarivanju lokalne samouprave. Preostala dva su referendum i građanska inicijativa.
Kako je u tom zakonu navedeno, zbor se saziva za deo teritorije jedinice lokalne samouprave utvrđen statutom.
Na zboru građani raspravljaju i daju predloge o pitanjima iz nadležnosti organa jedinice lokalne samouprave.
Kao i u slučaju studentskih plenuma, zahtevi i predlozi se usvajaju većinom glasova prisutnih. Potom se upućuju skupštini ili pojedinim organima i službama jedinice lokalne samouprave.
"Organi i službe jedinice lokalne samouprave dužni su da u roku od 60 dana od održavanja zbora građana, razmotre zahteve i predloge građana i o njima zauzmu stav, odnosno donesu odgovarajuću odluku ili meru i o tome obaveste građane", propisano je zakonom.
Foto: ATAImages/Antonio Ahel
Način sazivanja zbora građana, njegov rad, kao i način utvrđivanja stavova zbora, uređuje se statutom i odlukom skupštine opštine.
Na primer, u Statutu grada Beograda ističe se da se zbor građana saziva za područje mesne zajednice ili drugog oblika mesne samouprave.
"Zbor građana saziva predsednik mesne zajednice, odnosno drugog oblika mesne samouprave ili lice ovlašćeno aktom mesne zajednice, odnosno drugog oblika mesne samouprave, najmanje 15 dana pre održavanja zbora. Sazivač je dužan da sazove zbor građana na zahtev deset odsto birača sa prebivalištem na području za koje se saziva zbor građana", navedeno je u Statutu.
"Zbor ne može da donosi nikakve odluke"
Nakon što je održano nekoliko zborova u Srbiji, ministarka državne uprave i lokalne samouprave Jelena Žarić Kovačević saopštila je da je potrebno da građani razumeju svrhu, domete i značenje zbora kako bi se, kako je navela, sprečilo pogrešno tumačenje i masovna zloupotreba ovog mehanizma za ostvarivanje neposredne demokratije.
"Zbor građana može da raspravlja i daje predloge o pitanjima iz nadležnosti organa jedinice lokalne samouprave, a predlozi i zahtevi zbora građana usvajaju se većinom glasova prisutnih građana i upućuju se skupštini ili organima i službama jedinice lokalne samouprave, koji su dužni da u roku od 60 dana od održavanja zbora građana, razmotre te zahteve i predloge i o njima zauzmu stav, ili donesu odgovarajuću odluku ili meru, i o tome obaveste građane", istakla je Žarić Kovačević.
Foto: Tanjug/Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave/Dragana Udovičić
Kako je navela, zbor građana ne može da donosi nikakve odluke, ponajmanje ne obavezujuće, kao i da ne može da smenjuje gradonačelnike i predsednike opština, uređuje funkcionisanje skupština opština i gradova, te opštinske, odnosno gradske uprave.
"Zbor može da preda predloge ili zahteve nadležnima u jedinici lokalne samouprave, koji ih razmatraju i zauzimaju stav i na kraju eventualno donose odluku ili odgovarajuću meru", rekla je ministarka.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
01:30
STAV NEDELJE (R)
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
specijal
02:00
PORTAL (R)
Portal - emisija koja vas uvodi u planetarna zbivanja. Ne propustite analize, intervjue i događaje koji oblikuju tok istorije. "Portal" je vaš prolaz u svet.
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Da li smo zaboravili šta znači "majstorsko pismo"? Koliko vremena treba da se postane majstor? Zašto roditelji retko podstiču decu da nauče pravi zanat? Ko će platiti cenu kad nestane poslednji obućar, krojač ili stolar u gradu? Za emisiju "Tražim reč" govore savetnik predsednika Samostalnog sindikata zanatstva Mitar Kostić, predsednik Foruma srednjih stručnih škola Beograd Milorad Antić, urednik magazina "Biz life" Borislav Despotović, predsednik Udruženja zanatlija Novog Sada Slavko Novaković i direktor organizacije "Dostignuća mladih" Darko Radičanin.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Posle konferencije o klimi - COP30 u Brazilu pitanje je gde je svet 10 godina nakon Pariskog sporazuma? Da li planeta ide ka sigurnosti ili ka povećanju temperature +3°C? Zašto je COP30 "trenutak istine" i šta to znači za našu energiju, poljoprivredu, zdravlje i živote? Kako će izgledati naredna decenija klimatske politike, i šta će se od nas, kao države i društva, tražiti da bismo ostali bezbedni, konkurentni i otporni? U emisiji SINTEZA na ova i slična pitanja odgovara dr Danijela Božanić, ekspert za klimatske promene.
Meteorolog Nedeljko Todorović istakao je u razgovoru za portal Newsmax Balkans da će hladno vreme u Srbiji potrajati do utorka, 13. januara, uz zadržavanje snežnog pokrivača.
Identitet mladića čije telo je pre petnaest dana pronađeno u beranskom selu Šekular je K. I. A. (25) i državljanin Dagestana, odnosno Ruske Federacije, potvrdilo je za portal RTCG više sagovornika.
Od uplate za januar 2026. godine važe nove osnovice za plaćanje doprinosa za penzijsko osiguranje, koje su za 11,6 odsto veće u odnosu na prethodnu godinu, objavio je danas Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO).
Na području Župe svetog Filipa i Jakova u Grobniku kod Rijeke zabeležen je slučaj osobe koja se lažno predstavlja kao sveštenik, te obilazi kuće nudeći blagoslov doma, saopštila je Riječka nadbiskupija.
Veća količina snega koja je pala u Zubinom Potoku i Zvečanu izazvala je kvarove na elektroenergetskoj mreži na više lokacija, zbog čega je deo potrošača ostao bez struje.
Zamenik direktora Kosovske policije za region Sever Veton Eljšani izjavio je za Kosovo onlajn da je posle 15 časova izvršena teška krađa u hramu Svetog Dimitrija u Severnoj Mitrovici, odakle je iznet novac.
Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) objavio je da se očekuje oblačno vreme, na severu suvo, a u ostalim predelima mestimično sa snegom uz dalje povećanje visine snežnog pokrivača, dok će na jugoistoku i istoku u narednih sat vremena padati kiša i susnežica, koja će do kraja dana preći u sneg.
Tuga, samoća i izolovanost utiču na zdravlje srca. Ono zaista može da pamti i oseća, sve što se u životu preživi ostavlja rez i ožiljak na srcu, rekao je za emisiju "Stav nedelje" prof. dr Dragan Simić, kardiolog.
Poverenik za zaštitu ravnopravnosti Milan Antonijević najavio je da će u predstojećem periodu Ministarstvo pravde doneti pravilnik kojim će svi sudovi evidentirati prekršajne i krivične presude koje se tiču diskriminacije i povrede ravnopravnosti i dostavljati instituciji Poverenika.
Snežne padavine u Srbiji u pojedinim mestima i dalje izazivaju probleme u snabdevanju električnom energijom, pa je u Valjevu bez struje 2.150 potrošača, u Ivanjici oko 1.000, a ekipe EDS su na terenu i rade na otklanjanju kvarova na elektromreži.
Svet se u samo nekoliko dana promenio do neprepoznatljivosti. Američke specijalne snage su u prvom novogodišnjem vikendu tokom noćne operacije upale u Krakas, neutralisale protivvazdušnu odbranu i uhapsile Nikolasa Madura i njegovu suprugu koji su prebačeni u Njujork.
Viši sud u Beogradu produžio je Miljani Kecmanović, majci dečaka K. K, koji je 3. maja 2023. godine u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" ubio devet vršnjaka i čuvara, meru zabrane prilaska i komunikacije sa sinom, koji se nalazi u zdravstvenoj ustanovi, potvrđeno je za Tanjug u tom sudu.
Komentari (0)