(VIDEO) Između Moskve i Kijeva: Spoljna politika Srbije na liniji ravnoteže, evropski put kao tačka povezivanja
Iako se pažnja javnosti često fokusira na odnose Srbije i Rusije, u senci rata u Ukrajini razvijaju se i odnosi Srbije i Kijeva – tiho, slojevito, i u kontekstu brojnih izazova.
Poslednji u nizu signala da postoji politička volja za unapređenje odnosa između Beograda i Kijeva bio je telefonski razgovor predsednika Aleksandra Vučića sa ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim.
Prema navodima predsednika Srbije, razgovor je bio otvoren i sadržajan, a teme su bile bilateralna saradnja, evropske integracije i platforma "Ukrajina - Jugoistočna Evropa".
U emisiji "Presek" na Newsmax Balkans, Emil Zoronjić iz Omladinske mreže Srbije ocenjuje da odnosi Srbije i Ukrajine, iako podložni ograničenjima, danas imaju stabilan okvir. Zvaničan stav Srbije od početka invazije na Ukrajinu nije se menjao - podrška teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine više puta je iskazana kroz rezolucije u Ujedinjenim nacijama, ali bez uvođenja sankcija Rusiji.
Rusija i Ukrajina mogle bi do sredine godine da postignu "nesavršen dogovor" kojim bi se rat na terenu zamrznuo, ali bez sklapanja sveobuhvatnog mirovnog sporazuma, navedeno je u novom izveštaju geopolitičkog centra američke banke JP Morgan Čejs.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se danas sa Viktorom Orbanom, mađarskim premijerom, koji se sa delegacijom Mađarske nalazi u radnoj poseti Srbiji.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je telefonom sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim o bilateralnoj saradnji i evropskom putu Srbije i Ukrajine.
"Postoji ta jasna politička poruka zvaničnog Beograda u vezi sa Ukrajinom, ali ona je često u koliziji s medijskim narativima u zemlji, gde dominira proruska retorika. U Srbiji se već četiri godine na nacionalnim frekvencijama širi otvoreno antiukrajinska propaganda", upozorava Zoronjić.
Ipak, Zoronjić naglašava da na međunarodnom planu Beograd uspeva da balansira. Srbija je, prema njegovim rečima, Ukrajini pružila humanitarnu, finansijsku, pa i posredno vojnu pomoć, i učestvovala u usvajanju nekoliko zajedničkih deklaracija u okviru formata "Ukrajina - Jugoistočna Evropa". U tom smislu, kaže, podrška Ukrajini nije bezuslovna kao što je slučaj sa nekim članicama NATO, ali ni beznačajna.
Zajednički evropski horizont
Obe zemlje imaju isti strateški cilj - članstvo u Evropskoj uniji, i to može biti osnova za jačanje saradnje.
"Kroz evropske integracije i zajednički rad u regionalnim formatima, kao što je "Ukrajina – Jugoistočna Evropa", Srbija i Ukrajina mogu graditi bliže odnose", navodi Zoronjić.
Foto: Newsmax Balkans
On podseća da su i prethodne tri deklaracije u tom okviru bile potpisane od strane Srbije, iako one, kako kaže, imaju više simbolički nego praktični značaj.
Pomoć sa zadrškom
Na pitanje koliko je podrška Srbije Ukrajini suštinska, Zoronjić priznaje da postoji zadrška.
"Srbija pomaže onoliko koliko smatra da je u skladu sa sopstvenim interesima, ne više. Nismo članica NATO i ne ponašamo se kao neke druge zemlje regiona koje su dale i poslednji vojni resurs kako bi pomogle Ukrajini", objašnjava.
U tom kontekstu, razgovori između Vučića i Zelenskog, kao i diplomatske razmene, imaju više funkciju održavanja dijaloga nego menjanja geopolitičke stvarnosti.
"Zelenski zna da ne može da utiče na pozicije Srbije, kao što ni Srbija ne može da očekuje bezuslovnu podršku", ocenjuje Zoronjić.
Pitanje Kosova kao važna tačka razumevanja
Jedan od ključnih stubova srpsko-ukrajinskih odnosa jeste stav Ukrajine prema Kosovu. Ukrajina još uvek nije priznala nezavisnost Kosova, što Beograd vidi kao znak prijateljstva i razumevanja.
"I pored pritisaka i čak predloga u ukrajinskom parlamentu, Ukrajina nije promenila svoj stav o Kosovu, i to Beograd visoko ceni", kaže Zoronjić.
Izbeglice, migracije i stvarni odnosi
Od početka rata u Ukrajini, kroz Srbiju je prošlo više od 148.000 ukrajinskih državljana, od kojih je 26.000 registrovalo dolazak. Iako broj izbeglica nije veliki u poređenju s državama poput Poljske ili Nemačke, ukrajinske vlasti, prema informacijama koje Zoronjić poseduje, zadovoljne su načinom na koji su njihovi građani primljeni u Srbiji.
"Nije bilo nijednog zabeleženog napada na Ukrajince na nacionalnoj osnovi, deca su upisivana u škole, postojali su prihvatni centri poput onog u Vranju - to sve govori o stvarnim, a ne samo deklarativnim odnosima", ističe on.
Danas konačni rezultati lokalni izbora održanih u nedelju. Da li će biti promena u procentima i šta su posmatrači izbora zabeleželi na biračkim mestima? Hoće li opozicija pristati na poziv predsednika Aleksandra Vučića o dogovoru za predstojeće parlamentarne izbore i može li doći do kompromisa? Gosti Marko Miškeljin I Slobodan Ilić Novinari održali protest – da li resorno ministarstvo ima rešenje za nezadovoljstvo unutar struke? Koliko su novinari u Srbiji zaista bezbedni i šta država čini da ih obezbedi? Gost ministar informisanja i telekomunikacija Boris Bratina
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Nuklearne bombe i terorizam. Ne zna se od čega savremeno čovečanstvo više strepi. Moć neke zemlje danas se ne meri samo brojem aviona ili tenkova ili dužinom leta raketa, nego mrežom saradnika i ćelija raspoređenih po svetskim centrima sposobnih da blokiraju rad institucija, a u narodu izazovu strah i paniku. Gosti Stava dana analitičari Milovan Jolović u studiju, a uključićemo i Dzevada Galijašević.
special
10:30
SIGNAL (R)
Zalivski rat i napadi na Kipar i Tursku ponovo otvaraju pitanje koliko je evropsko nebo sigurno od dronova, krstarećih i balističkih raketa. Nova epizoda Signala analizira kako se u aktuelnom sukobu pokazao NATO protivraketni štit od istočnog Mediterana do Rumunije i Poljske, podelu uloga između SAD i Evrope i da li ratna realnost menja njegovu budućnost.
specijal
11:00
RAZUMNO (R)
Gost emisije je Želimir Nešković, delegat PDP u Domu naroda BiH. Da li će prijedlog Zakona o akcizama dobiti podršku ili će Dom naroda ostati u blokadi? Evropski zakoni na čekanju a lista primjedbi na sadržaj zakona nikad duža, može li se BiH pomjeriti na EU putu ili se stagnacija očekuje do oktobarskih izbora?
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Tokom izvođenja radova na popravci defekta na kanalizacionoj mreži u Ulici Milorada Jovanovića na Čukarici od četvrtka, 2. aprila doći će do promena u radu linije 55 javnog prevoza. Privremena obustava važiće do 9. aprila.
Osmogodišnji Jakov pešačio je iz Kragujevca do Beograda kako bi podstakao prikupljanje pomoći za lečenje svoje sestre Janje (7). Jakovljeva majka Tamara Stojanović ispričala je za portal Newsmax Balkans kako je protekao njihov put, kako je Jakov sve doživeo i koliko novca su uspeli da prikupe.
Evropska komisija potvrdila je da Srbija ispunjava uslove za uključivanje na listu trećih zemalja koja se odnosi na nekomercijalno kretanje kućnih ljubimaca, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije.
U prvom delu emisije GrađaNIN sa Petrom Ćurčićem sa Instituta za evropske studije govorićemo o geopolitičkim odnosima u svetu, sa posebnim osvrtom na Srbiju.
Potrošači u delu Ulice mitropolita Pavla Nenadovića, od Sive stene do Darvinove ulice u beogradskoj opštini Voždovac biće bez vode od 8.30 do 18 sati, saopšteno je iz preduzeća Beogradski vodovod i kanalizacija.
Sistem elektronskog bolovanja na snazi je od početka godine, a od aprila je počela i njegova puna primena kada je reč o poslodavcima. Cilj platforme koja povezuje lekare, poslodavce i Republički fond za zdravstveno osiguranje jeste smanjenje administracije i brža razmena podataka.
Šta je ono što neki putni pravac označava kao crnu tačku i koja je procedura da uđe u zvaničnu evidenciju? Koliko vremena u proseku prođe od lociranja crne tačke do konkretne intervencije na terenu?
Policija u Prištini saopštila je da je uhapsila osobu inicijala B. L. (36) osumnjičenog da je u saradnji sa drugim licima falsifikovanim dokumentima pravog vlasnika, najpre otuđio, a potom i prodao njegovo imanje u Uroševcu, vrednosti od oko tri miliona evra.
Političke tenzije između vlasti i akademske zajednice dodatno su pojačane nakon izjave rektora Univerziteta u Beogradu Vladana Đokića da nije kandidat za funkciju, ali da bi, ukoliko studenti to zatraže, prihvatio ulogu njihovog političkog predstavnika.
Lista "Aleksandar Vučić - Sevojno, naša porodica" osvojila je 2.108 glasova na lokalnim izborima u opštini Sevojno u Užicu, što je 49,60 odsto, odnosno devet odborničkih mandata, saopštila je Opštinska izborna komisija (OIK).
Komentari (0)