Održano javno slušanje izmena Zakona o jedinstvenom biračkom spisku, SSP ga nazvao "šminkanjem Frankenštajna"
Peto javno slušanje na temu: "Predstavljanje nacrta zakona o izmenama i dopunama Zakona o jedinstvenom biračkom spisku", u organizaciji Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo, održano je u Skupštini Grada Niša.
Predlagač zakona, član Radne grupe za unapređenje izbornog procesa dr Uglješa Mrdić, upoznao je prisutne sa predloženim izmenama i dopunama koje su sadržane u nacrtu Zakona o jedinstvenom biračkom spisku.
Naglasio je da je predviđeno da ministarstvo nadležno za poslove uprave, do zaključenja biračkog spiska, na svakih sedam dana objavljuje na svojoj veb-prezentaciji broj birača razvrstanih po jedinicama lokalne samouprave, kao i podatke o broju promena u delu biračkog spiska pojedinačno za svaku jedinicu lokalne samouprave, kao i pravni osnov tih promena za prethodnih sedam dana. Takođe, nadležno ministarstvo, omogućava uvid u podatke o biračima (ime, ime jednog roditelja i prezime) razvrstanim po biračkim mestima za područje jedinice lokalne samouprave, kao i u podatke o broju birača po domaćinstvu, odnosno adresi i broju stana, naveo je Mrdić.
On je ukazao i da je predviđeno da pravo na uvid u birački spisak imaju članovi i zamenici članova Republičke izborne komisije, koji imaju pravo uvida u sve podatke o biračima u biračkom spisku, osim jedinstvenog matičnog broja građana.
Uglješa Mrdić je u predstavljanju Nacrta zakona naveo da je revizija biračkog spiska postupak analize i ocene kvaliteta, tačnosti, pouzdanosti i efikasnosti vođenja i ažuriranja biračkog spiska te da je predviđeno da reviziju biračkog spiska obavlja Komisija za reviziju, verifikaciju i kontrolu tačnosti i ažuriranja biračkog spiska.
Osnovno javno tužilaštvo u Zaječaru saopštilo je, nakon što je najavljen protest ispred prostorija tog tužilaštva, da nije stvarno nadležno za postupanje po prijavama za krivično delo davanje i primanje mita u vezi sa glasanjem.
Lista "Ujedinjeni za Kosjerić" saopštila je danas da su na biračkom mestu 29 "Dom kulture" utvrđene nepravilnosti, nakon uvida u izborni materijal koji su tražili studenti i ta lista.
Govoreći o nadležnostima i sastavu ove Komisije, Mrdić je naveo da Komisiju treba da čine deset članova i njihovi zamenici koje imenuje Narodna skupština, od kojih se osam članova i zamenika imenuju na predlog poslaničkih grupa u Narodnoj skupštini, dok se dva člana Komisije i njihovi zamenici imenuju na predlog udruženja koja su od strane Republičke izborne komisije dobila ovlašćenja za posmatranje najmanje tri izborna postupka i objavila najmanje tri izveštaja o nalazima posmatranja tih izbornih postupaka.
On je naznačio i da poslaničke grupe koje su deo parlamentarne većine predlažu pet članova i pet zamenika članova Komisije, dok tri najveće opozicione poslaničke grupe predlažu svaka po jednog člana i jednog zamenika člana Komisije, dok udruženja predlažu dva člana i dva zamenika člana Komisije.
Prisutne je upoznao i sa uslovima i postupkom predlaganja kandidata za članove i zamenike članova Komisije, koji sprovodi nadležni odbor, koji utvrđuje listu od deset kandidata za članove i zamenike članova Komisije i podnosi je Narodnoj skupštini na razmatranje i usvajanje. Članovi i zamenici članova Komisije predviđeno je da se biraju na pet godina, naveo je Mrdić.
On je naveo da je nacrt zakona pretrpeo pet izmena, radi usklađivanja sa preporukama ODIHR, od kojeg je dobijeno pozitivno mišljenje, a sve u cilju unapređenja izbornog procesa.
Javnom slušanju su prisustvovali članovi i zamenici članova Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo, narodni poslanici, članovi Radne grupe za unapređenje izbornog procesa, predstavnici Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave, Ministarstva unutrašnjih poslova, Republičke izborne komisije, udruženja CRTA, Centar za slobodne izbore i demokratiju i Transparentnost Srbija, kao i Misije OEBS u Srbiji, Delegacije Evropske unije u Republici Srbiji, Ambasade Sjedinjenih Američkih Država, Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Severne Irske, Ambasade Savezne Republike Nemačke, Ambasade Republike Italije, Ambasade Francuske Republike i Ambasade Kraljevine Norveške, kao i zainteresovana i stručna javnost.
SSP: Lakrdija koja služi za zamazivanje očiju međunarodnoj javnosti
Poslanica Stranke slobode i pravde (SSP) Jelena Milošević ocenila je da su izmene i dopune Zakona o jedinstvenom biračkom spisku "šminkanje Frankenštajna" i izigravanje preporuka ODIHR, a cilj je nastavljanje krađe u režiji Srpske napredne stranke.
"Preporuka ODIHR je bila da u izradi učestvuju vlast, opozicija i civilni sektor. Deo opozicije je u startu odbio da učestvuje u ovoj farsi, a deo opozicije i civilni sektor su ubrzo napustili Radnu grupu zbog opstrukcija vlasti. Ovaj nacrt zakona nije proizvod Radne grupe, čak ni te okrnjene", navela je Milošević u pisanoj izjavi.
Foto: ATAImages/Radule Perišić
Najveći problem u vezi tih izmena je Komisija za reviziju biračkog spiska, zbog koje se i ušlo u ovu proceduru, rekla je Milošević i ukazala da je ideja bila da Komisija ima izvršna ovlašćenja, a da je po nacrtu zakona svedena na posmatračku misiju.
"Komisija nema izvršna ovlašćenja da naloži brisanje birača za koje se terenskom kontrolom utvrdi da ne žive da datoj adresi, da žive na nepostojećim adresama (trafo stanica), da su upisani u birački spisak po boravištu… Sva ta ovlašćenja i dalje ostaju u rukama Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave koje nas je i dovelo u ovu situaciju. To je kao kad date kozi kupus na čuvanje", ocenila je Milošević.
Ona je rekla da je taj proces lakrdija koja služi isključivo za zamazivanje očiju međunarodnoj javnosti i otvaranje klastera 3.
22 godine prošlo je od martovskog pogroma na KiM - u kojoj meri se posledice ovog događaja osećaju i dan danas? Kako odnosi velikih sila utiču na razvoj i intenzitet sukoba na Bliskom istoku? Gosti emisije biće Biljana Šahrimanjan Obradović i Slobodan Samardžija Srbija i NATO posle osam godina ponovo na zajedničkoj vežbi - sa kojim ciljem?
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Bliski istok u novoj fazi eskalacije. : Izrael pokrenuo kopnenu operaciju na jugu Libana, dok se kao potencijalna nova tačka napetosti pominje Irak. Kriza oko Ormuskog moreuza dodatno potresa globalnu bezbednost. Američka upozorenja o veoma lošoj budućnosti za NATO dolaze u trenutku kada su podele unutar Unije dublje nego ikada. Da li Evropa danas ima snage za jedinstven odgovor ili se stari kontinent nalazi na ivici nove geopolitičke podele? Gosti Stava dana: prof. dr Slobodan Samardžić sa Fakulteta političkih nauka i Mijat Kostić iz Novog trećeg puta.
special
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
PERSPEKTIVA (R)
Potrešena ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku, Evropska unija se nalazi u kritičnom periodu svog razvoja i postojanja. Ostali veliki igrači na međunarodnoj sceni vuku ofranzivne poteze, dok se EU zbog unutrašnjih slabosti drži defanzivnog načina delovanja. Kako se ovaj u osnovi mirovni projekat može prestruktuirati u uslovima velikih kriza? Da li je proširenje sa novim članicama mogućnost za progres ili dopunski balast na leđima stare dame? Šta može uraditi Zapadni Balkan da bi ubedio Brisel u neophodnost brze integracije? Zašto je, najverovatnije, propala ideja ograničenog ulaska u EU? Na ova i mnoga druga pitanja u novoj Perspektivi svoj odgovor daje Ana Krstinovska, bivši makedonski državni sekretar za evropska pitanja, direktorica NVO ESTIMA.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Pripadnici MUP u Nišu, po nalogu Višeg javnog tužilaštva, uhapsili su D. R. (39) iz okoline Svrljiga zbog neovlašćene proizvodnje i prometa droge, i N. Đ. (39) iz Niša, osumnjičenog za neovlašćeno držanje opojnih droga.
Policija u Boljevcu uhapsila je M. Đ. (21) iz Boljevca i M. T. (23) iz okoline ovog mesta, zbog sumnje da su 14. marta, nakon kraće rasprave ispred jednog ugostiteljskog objekta u Boljevcu, zadali više udaraca dvadesetšestogodišnjem meštaninu.
Kriza na Bliskom istoku ulazi u novu, potencijalno opasniju fazu. Nakon što je Iran blokirao jednu od najvažnijih pomorskih ruta za transport nafte na svetu, američki predsednik Donald Tramp pozvao je više država da pošalju ratne brodove kako bi se obezbedio slobodan prolaz kroz Ormuski moreuz.
Teheran je upozorio Rumuniju da će reagovati politički i pravno ako nastavi da dozvoljava da Sjedinjene Američke Države koriste baze na njenoj teritoriji za operacije protiv Irana.
Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković izjavio je, povodom 22. godišnjice "Martovskog pogroma" na Kosovu i Metohiji (KiM), da stradanje kakvom su bili izloženi Srbi na KiM 2004. godine ne treba i ne sme da se dogodi nijednom narodu ili društvenoj grupi.
Zbog izvođenja hitnih radova na kanalizacionoj mreži u ulici Ruzveltova, od 17. do 21. marta doći će do promena u radu linija javnog prevoza, odnosno privremenog ukidanja tramvajske linije broj 8 i promene u radu tramvajske linije broj 12.
Da li kriza na Bliskom istoku menja planove turista za ovo leto? Koje rute i turističke destinacije su najbezbednije? Kako se nositi sa otkazivanjem letova i neočekivanim problemima na putovanju?
U Srbiji se za novčanu socijalnu pomoć izdvaja 0,2 odsto BDP. Ovaj podatak se odnosi na najuži krug pomoći - socijalno najugroženije građane, dok su ukupna davanja za sve oblike socijalne pomoći, uključujući dečije dodatke, nešto viša, ali i dalje ispod međunarodnih standarda.
Navršava se 45 godina od požara u Pećkoj patrijaršiji, kada je u noći između 15. i 16. marta 1981. godine zapaljen stari manastirski konak i uništen deo vredne arhive, rukopisa i crkvenih predmeta.
Hrvatska je opterećena Srbijom i srpsko pitanje je uvek bilo dominantno kada je reč o hrvatskoj unutrašnjoj i spoljnoj politici, izjavio je karijerni diplomata Zoran Milivojević, pošto su poslednjih dana ponovo pojačane tenzije zbog informacija o jačanju vojnih kapaciteta Srbije.
Komentari (0)