(VIDEO) Istoričar o pojmu genocida: Unipolarni svet ga zloupotrebljava, a identitet nacije se ne može graditi na njemu
Trideset godina je prošlo od rata u bivšoj Jugoslaviji, a teme o njegovim posledicama se i dalje ne mogu zaobići. Istoričar Miloš Ković i direktor Dokumentaciono-informacionog centra Veritas Savo Štrbac pokušali su da daju odgovore na pitanja gde je region danas, primetno i dalje duboko podeljen.
Ove godine navršavaju se tri decenije od zločina u Srebrenici i Bratuncu, kao i od hrvatske akcije Oluja. Danas se više ne puca, ali su razlike iscrtane po nacionalnom i verskom principu duboke možda kao i pre.
Osim toga, društveni antagonizmi i mržnja usađeni su i među mlađe generacije koje se nisu ni rodile za vreme ratnih devedesetih.
Za Stav dana iz studija Newsmax Balkans govorio je istoričar Miloš Ković.
"Stvari se nisu mnogo promenile. Mržnja, gnev i nezadovoljstvo opstaju. Ne puca se doduše, ali u Sarajevu postoji ta izgradnja identiteta na narativu o genocidu. Ovde u Beogradu, Republici Srpskoj ili Banjaluci, na nivou činjenica nema nikakvih dilema da je počinjen ratni zločin. Mislim da je to utvrđena činjenica. Međutim, na nivou činjenica u Sarajevu se ne priznaju zločini koje su počinjeni nad Srbima, u opštinama Srebrenica, Bratunac, Milići, Zvornik... Dakle, na nivou činjenica kod nas, u nekoj našoj nauci i javnom mnjenju, postoji određena saglasnost. U Sarajevu čak ni toga nema. Ne vidimo spremnost da se prizna ubijanje 3.267 Srba u ovim opštinama koje sam nabrojao. Preko četiri stotine dece prošlo je kroz logor", ukazao je Ković.
Printscreen: Newsmax Balkans
On je objasnio da povećana negativna emocija prema istorijski bliskim i sličnim narodima potiče od tzv. "konflikata malih razlika".
"Pogotovo su surovi ratovi između onih koji govore istim jezikom, a pripadaju različitim verama ili konfesijama. Taj povećani stepen negativne emocije pripada sociološkom sistemu konflikata malih razlika. Ovde, na Balkanu, na tom pravcu smo formirali jugoslovensku državu. Danas Jugoslavije više nema. Na ovom području imamo uobličene nacije. Danas govoriti sa Bošnjacima, a pogotovo sa Hrvatima o tome da smo jedan narod je nemoguće i svaki razgovor u tom pravcu može pre ili kasnije da dovede do konflikta. Mislim da treba stvari sagledati onakve kakve su. To zvuči jednostavno, pa i banalno, ali prosto, to je zadatak istoričara, a ne političara", naveo je istoričar.
Pod sloganom "33 godine - zločin bez kazne", Srbi su, zajedno sa političkim vrhom Republike Srpske i Srpske pravoslavne crkve, obeležili 33 godine od masovnih, svirepih zločina nad Srbima u srednjem Podrinju. O ovom tragičnom događaju za Newsmax Balkans govorio je politički filozof Dragoljub Kojčić.
Sudija za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu - Odeljenje za ratne zločine je 16. juna doneo rešenje kojim je prema okrivljenom K. F. odredio pritvor, koji mu po tom rešenju može trajati najduže 30 dana.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je pouka pobunjenih logoraša iz Jasenovca da sloboda ne može da se da, niti da se uzme, jer je ona odluka svakog pojedinca i da su Srbi i danas odlučili da budu slobodni i da im to pravo niko ne može oduzeti.
Štrbac se osvrnuo na, kako smatra, potpuno dijametralno suprotne narative koji vladaju na našim prostorima.
"Često me pitaju za ovih 30 godina kad će doći do pomirenja naroda na ovim prostorima, a živeli smo nekad u jedinstvenoj, jedinoj državi, ja sam znao reći, a i to mislim i danas, onog momenta kad napravimo jedan udžbenik iz istorije iz kojeg će svi učiti, i Hrvati, i Srbi, i svi ostali na ovom području. Kad će to biti ne mogu sebi da predočim, verovatno to neću doživeti, a daj Bože da doživi neko od mojih unuka. To su potpuno drugačiji narativi", mišljenja je Štrbac.
Naš sagovornik je pomenuo i nedavno održani koncert proustaškog muzičara Marka Perkovića Tompsona u Zagrebu, na kom je prisustvovalo pola miliona ljudi.
Printscreen: Newsmax Balkans
"U Hrvatskoj se stvorila nekakva generacija sa greškom, ali nisu oni krivi, već onaj koji ih je odgajao i indoktrinisao u tom smeru, a to su svi segmenti hrvatskog društva - i crkva i školstvo i ulica i porodica, a posebno mediji. I ako ih usmeravate u pogrešnom smeru, dobijete to da dođu svi da kliču ustašama. Dakle, da biste dobili drugačiju generaciju koja je tolerantna prema drugima i drugačijima, da ih odgajate u ljubavi i nekakvom miru, potrebna je edukacija, a to ne ide preko noći niti nikakvim dekretima. To je proces, ali nema volje u hrvatskoj državi da se krene u tom smeru", pojasnio je Štrbac.
Upitan da utvrdi granicu između zločina i genocida, Ković je naveo da pojam genocida diktiraju, kako je rekao, jednopolarni svet i njegovi sateliti.
"Pojam genocid je iskovao Rafael Lemkin i ta njegova definicija je široka, kao što je široka i definicija Ujedinjenih nacija. Primarna je prethodna namera da budete uništeni zato što pripadate određenoj populaciji. Još u vreme Lemkina je počela zloupotreba ovog pojma od strane jednopolarnog sveta koji određuje šta je genocid, a to su sve proameričke države i njihovi sateliti. Sve ono što počine njihovi protivnici nazivaju genocidom i zločinima protiv čovečnosti, a ono što urade oni ne može tako čak ni da se imenuje", istakao je istoričar.
Gostovanje istoričara Miloša Kovića pogledajte u videu:
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Šta se sve nalazi na spisku poteškoća u starosti koje možemo sprečiti u mladosti? Kako žive penzioneri i šta bi drugačije uradili da mogu da vrate vreme? O privatnom penzijskom osiguranju, drugim merama štednje i planiranja kako bi nam starost bila mirna i dostojanstvena govore: Nadežda Satarić, udruženje "Amiti" Đorđe Nedeljković, ovlašćeni zastupnik u osiguranju Miloš Grabundžija, predsednik sindikata penzionera "Nezavisnost"
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Maloletni M. M. (17) preminuo je u Opštoj bolnici Novi Pazar od posledica ubodnih rana zadobijenih tokom masovne tuče ispred kafića "Jazzva" u Ulici Stevana Nemanje u Novom Pazaru, prenose lokalni mediji.
Američku državu Aljasku, kao i ostrva Havaji, pogodili su prvi talasi cunamija koji je izazvao snažan zemljotres na Kamčatki. Visina talasa cunamija u ruskom pacifičkom gradu Severo-Kurilsk premašila je tri metra. U Japanu je evakuisano skoro dva miliona ljudi.
Zemljotres magnitude 8,8 stepeni pogodio je područje Kamčatke uz obalu Rusije, a naknadni potresi nastavljeni su i tokom dana. Više od 10 zemljotresa snage između 4,2 i 5,5 stepeni Rihterove skale pogodilo je obalu Kamčatke u Rusiji za nešto više od sat vremena tokom večeri.
Evropska unija je zvanično ukinula ograničenje od 100 mililitara za nošenje tečnosti, aerosola i gelova u kabinskim prtljazima za letove koji polaze sa aerodroma EU.
Policija je u nastavku akcije suzbijanja "Netfliks" fišing prevare na internetu uhapsila osam osoba, zbog sumnje da su falsifikovali i zloupotrebili platne kartice građana i pribavili protivpravnu imovinsku korist u vrednosti više od dva miliona dinara, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Dvoputo železničko vozilo Infrastrukture železnice Srbije, koje služi za prevoz ljudi i specijalne opreme za sanaciju i posledica nesreća i nezgoda, angažovano je u Subotici, na otklanjanju posledica iskliznuća dva teretna vagona u stanici Subotica teretna.
Pudla Tili, koja je bila svega tri i po meseca stara, uginula je krajem juna nakon tretmana šišanja u salonu za pse u Beogradu, a vlasnica se od nje oprostila potresnim rečima.
Iako su fakulteti krenuli sa nadoknadom nastave i ispita, čak i sa upisom novih generacija studenata, situacija nije ništa manje komplikovana nego što je bila. Zabunu je uneo stav Zakona i jedno Stručno uputstvo, ali i pitanje na prijemnom ispitu za upis na studije psihologije Filozofskog fakulteta.
Sporazum o produženju važenja Posebnog kolektivnog ugovora za policijske službenike potpisan je u sedištu Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije.
Pripadnici Policijske uprave u Čačku podneli su prekršajnu prijavu protiv T. T. (86) iz Beograda koji je u 14.15 časova na auto-putu Miloš Veliki kod Čačka izazvao saobraćajnu nezgodu upravljajući vozilom marke „opel” kolovoznom trakom za vozila iz suprotnog smera.
Stanovnici Novog Beograda, ali i drugih delova grada, u 18 časova blokirali su Ulicu omladinskih brigada i, prema njihovim najavama, tu će se zadržati i posle ponoći.
Nova školska godina se polako bliži, završni i prijemni ispiti za srednje škole su završeni, upravo se privodi kraju i faza prijemnih ispita za upis u fakultete. Naizgled, sve ide svojim tokom i sve je u redu, ali šta nam rezultati prijemnih ispita zaista govore o đacima, školama i roditeljima?
Apelacioni sud u Prištini odbio je žalbu odbrane Igora Popovića, pomoćnika direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju, podnetu 21. jula, čime je ostavio na snazi rešenje Osnovnog suda kojim mu je određen pritvor od 30 dana.
Komentari (0)