(VIDEO) Istoričar o pojmu genocida: Unipolarni svet ga zloupotrebljava, a identitet nacije se ne može graditi na njemu
Trideset godina je prošlo od rata u bivšoj Jugoslaviji, a teme o njegovim posledicama se i dalje ne mogu zaobići. Istoričar Miloš Ković i direktor Dokumentaciono-informacionog centra Veritas Savo Štrbac pokušali su da daju odgovore na pitanja gde je region danas, primetno i dalje duboko podeljen.
Ove godine navršavaju se tri decenije od zločina u Srebrenici i Bratuncu, kao i od hrvatske akcije Oluja. Danas se više ne puca, ali su razlike iscrtane po nacionalnom i verskom principu duboke možda kao i pre.
Osim toga, društveni antagonizmi i mržnja usađeni su i među mlađe generacije koje se nisu ni rodile za vreme ratnih devedesetih.
Za Stav dana iz studija Newsmax Balkans govorio je istoričar Miloš Ković.
"Stvari se nisu mnogo promenile. Mržnja, gnev i nezadovoljstvo opstaju. Ne puca se doduše, ali u Sarajevu postoji ta izgradnja identiteta na narativu o genocidu. Ovde u Beogradu, Republici Srpskoj ili Banjaluci, na nivou činjenica nema nikakvih dilema da je počinjen ratni zločin. Mislim da je to utvrđena činjenica. Međutim, na nivou činjenica u Sarajevu se ne priznaju zločini koje su počinjeni nad Srbima, u opštinama Srebrenica, Bratunac, Milići, Zvornik... Dakle, na nivou činjenica kod nas, u nekoj našoj nauci i javnom mnjenju, postoji određena saglasnost. U Sarajevu čak ni toga nema. Ne vidimo spremnost da se prizna ubijanje 3.267 Srba u ovim opštinama koje sam nabrojao. Preko četiri stotine dece prošlo je kroz logor", ukazao je Ković.
Printscreen: Newsmax Balkans
On je objasnio da povećana negativna emocija prema istorijski bliskim i sličnim narodima potiče od tzv. "konflikata malih razlika".
"Pogotovo su surovi ratovi između onih koji govore istim jezikom, a pripadaju različitim verama ili konfesijama. Taj povećani stepen negativne emocije pripada sociološkom sistemu konflikata malih razlika. Ovde, na Balkanu, na tom pravcu smo formirali jugoslovensku državu. Danas Jugoslavije više nema. Na ovom području imamo uobličene nacije. Danas govoriti sa Bošnjacima, a pogotovo sa Hrvatima o tome da smo jedan narod je nemoguće i svaki razgovor u tom pravcu može pre ili kasnije da dovede do konflikta. Mislim da treba stvari sagledati onakve kakve su. To zvuči jednostavno, pa i banalno, ali prosto, to je zadatak istoričara, a ne političara", naveo je istoričar.
Pod sloganom "33 godine - zločin bez kazne", Srbi su, zajedno sa političkim vrhom Republike Srpske i Srpske pravoslavne crkve, obeležili 33 godine od masovnih, svirepih zločina nad Srbima u srednjem Podrinju. O ovom tragičnom događaju za Newsmax Balkans govorio je politički filozof Dragoljub Kojčić.
Sudija za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu - Odeljenje za ratne zločine je 16. juna doneo rešenje kojim je prema okrivljenom K. F. odredio pritvor, koji mu po tom rešenju može trajati najduže 30 dana.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je pouka pobunjenih logoraša iz Jasenovca da sloboda ne može da se da, niti da se uzme, jer je ona odluka svakog pojedinca i da su Srbi i danas odlučili da budu slobodni i da im to pravo niko ne može oduzeti.
Štrbac se osvrnuo na, kako smatra, potpuno dijametralno suprotne narative koji vladaju na našim prostorima.
"Često me pitaju za ovih 30 godina kad će doći do pomirenja naroda na ovim prostorima, a živeli smo nekad u jedinstvenoj, jedinoj državi, ja sam znao reći, a i to mislim i danas, onog momenta kad napravimo jedan udžbenik iz istorije iz kojeg će svi učiti, i Hrvati, i Srbi, i svi ostali na ovom području. Kad će to biti ne mogu sebi da predočim, verovatno to neću doživeti, a daj Bože da doživi neko od mojih unuka. To su potpuno drugačiji narativi", mišljenja je Štrbac.
Naš sagovornik je pomenuo i nedavno održani koncert proustaškog muzičara Marka Perkovića Tompsona u Zagrebu, na kom je prisustvovalo pola miliona ljudi.
Printscreen: Newsmax Balkans
"U Hrvatskoj se stvorila nekakva generacija sa greškom, ali nisu oni krivi, već onaj koji ih je odgajao i indoktrinisao u tom smeru, a to su svi segmenti hrvatskog društva - i crkva i školstvo i ulica i porodica, a posebno mediji. I ako ih usmeravate u pogrešnom smeru, dobijete to da dođu svi da kliču ustašama. Dakle, da biste dobili drugačiju generaciju koja je tolerantna prema drugima i drugačijima, da ih odgajate u ljubavi i nekakvom miru, potrebna je edukacija, a to ne ide preko noći niti nikakvim dekretima. To je proces, ali nema volje u hrvatskoj državi da se krene u tom smeru", pojasnio je Štrbac.
Upitan da utvrdi granicu između zločina i genocida, Ković je naveo da pojam genocida diktiraju, kako je rekao, jednopolarni svet i njegovi sateliti.
"Pojam genocid je iskovao Rafael Lemkin i ta njegova definicija je široka, kao što je široka i definicija Ujedinjenih nacija. Primarna je prethodna namera da budete uništeni zato što pripadate određenoj populaciji. Još u vreme Lemkina je počela zloupotreba ovog pojma od strane jednopolarnog sveta koji određuje šta je genocid, a to su sve proameričke države i njihovi sateliti. Sve ono što počine njihovi protivnici nazivaju genocidom i zločinima protiv čovečnosti, a ono što urade oni ne može tako čak ni da se imenuje", istakao je istoričar.
Gostovanje istoričara Miloša Kovića pogledajte u videu:
Da li Šengen zatvara vrata autoprevoznicima iz Srbije, Crne Gore, Severne Makedonije i BiH? Kolika je stvarna finansijska šteta za ekonomiju? Da li je ovo trenutak u kojem se odlučuje o opstanku autoprevoznika? U emisiji „Tražim reč“ govore: direktor Poslovnog udruženja drumskog saobraćaja „Srbijatransport Beograd“ Goran Aleksić, saobraćajni inženjer Vladimir Simidžija i prof. dr Velibor Peulić, glavni koordinator Konzorcijuma Logistika BiH.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Šta ostaje od identiteta kada se ode iz zemlje? Kako se čuva jezik tamo gde nije svakodnevan? I ko pamti one koje istorija često zaboravlja? Odgovore tražimo od predsednice Austrijsko-srpskog kulturnog društva „Vilhelmina Mina Karadžić“ profesorke Svetlane Matić.
Pripadnici MUP, Uprave kriminalističke policije, Službe za borbu protiv organizovanog kriminala, u koordiniranoj akciji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsili su četiri osbe zbog postojanja osnova sumnje da su izvršila krivična dela iznuda i napad na službeno lice u vršenju službene dužnos
Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević izjavila je da će rok za podnošenje prijava za upis bespravnih objekata biti produžen za tri dana, što znači da se prijave mogu podnositi do nedelje, 8. februara u ponoć.
Pripadnici Policijske uprave za grad Beograd, u koordinaciji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu, rasvetlili su krivično delo teško ubistvo u pokušaju i uhapsili državljanina Crne Gore V. M. (20) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio ovo krivično delo, saopštio je MUP Srbije.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, će po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Šapcu, podneti krivičnu prijavu protiv M. B. (61) i D. T. (52), zbog sumnje da su pribavili i držali bez dozvola rezani duvan i duvan u listu, pri čemu su oštetili budžet Srbije za više od 10 miliona dinara.
Specijalni sud u Hagu produžio je pritvor jednom od bivših vođa OVK Hašimu Tačiju u postupku u kome mu se sudi po optužnici za uticaj na svedoke i ometanje pravde.
Komandant Štaba za vanredne situacije, ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić, ocenio je da se situacija kada je reč o vremenskim prilikama normalizovala u odnosu na protekli period, ali je poručio da država mora da bude spremna za pojavu eventualnih vanrednih situacija i u budućem periodu.
Formiranje Komisije za reviziju biračkog spiska ne garantuje fer izbore i može ostati "slovo na papiru", upozorava narodni poslanik Slobodan Cvejić, dok advokat Aleksandar Cvejić ocenjuje da Komisija ima smisla samo ako njen rad ne ostane bez stvarnog efekta i političke volje.
Blagajnica iz Bača D. I. (30) uhapšena je zbog sumnje da je u periodu od oktobra 2023. do oktobra 2024. godine prevremeno raspolagala deviznom štednjom klijenata i prenela 84.745 evra na svoj račun, čime je oštetila banku.
Vanrednom kontrolom veterinarskih inspektora Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u mlekari "Kikinda" u Kikindi, sprovedenom 4. februara, otkrivene su ozbiljne nepravilnosti u vezi sa označavanjem rokova upotrebe sira.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu počelo je saslušanje A. A. zvanog Kravica i članova njegove bande, koja je osumnjičena da je u prethodnom periodu maltretirala vlasnike firmi i lokala kako bi im platili "reket" u zamenu za zaštitu od tzv. "vračarskog klana".
Komentari (0)