(VIDEO) Istoričar o pojmu genocida: Unipolarni svet ga zloupotrebljava, a identitet nacije se ne može graditi na njemu
Trideset godina je prošlo od rata u bivšoj Jugoslaviji, a teme o njegovim posledicama se i dalje ne mogu zaobići. Istoričar Miloš Ković i direktor Dokumentaciono-informacionog centra Veritas Savo Štrbac pokušali su da daju odgovore na pitanja gde je region danas, primetno i dalje duboko podeljen.
Ove godine navršavaju se tri decenije od zločina u Srebrenici i Bratuncu, kao i od hrvatske akcije Oluja. Danas se više ne puca, ali su razlike iscrtane po nacionalnom i verskom principu duboke možda kao i pre.
Osim toga, društveni antagonizmi i mržnja usađeni su i među mlađe generacije koje se nisu ni rodile za vreme ratnih devedesetih.
Za Stav dana iz studija Newsmax Balkans govorio je istoričar Miloš Ković.
"Stvari se nisu mnogo promenile. Mržnja, gnev i nezadovoljstvo opstaju. Ne puca se doduše, ali u Sarajevu postoji ta izgradnja identiteta na narativu o genocidu. Ovde u Beogradu, Republici Srpskoj ili Banjaluci, na nivou činjenica nema nikakvih dilema da je počinjen ratni zločin. Mislim da je to utvrđena činjenica. Međutim, na nivou činjenica u Sarajevu se ne priznaju zločini koje su počinjeni nad Srbima, u opštinama Srebrenica, Bratunac, Milići, Zvornik... Dakle, na nivou činjenica kod nas, u nekoj našoj nauci i javnom mnjenju, postoji određena saglasnost. U Sarajevu čak ni toga nema. Ne vidimo spremnost da se prizna ubijanje 3.267 Srba u ovim opštinama koje sam nabrojao. Preko četiri stotine dece prošlo je kroz logor", ukazao je Ković.
Printscreen: Newsmax Balkans
On je objasnio da povećana negativna emocija prema istorijski bliskim i sličnim narodima potiče od tzv. "konflikata malih razlika".
"Pogotovo su surovi ratovi između onih koji govore istim jezikom, a pripadaju različitim verama ili konfesijama. Taj povećani stepen negativne emocije pripada sociološkom sistemu konflikata malih razlika. Ovde, na Balkanu, na tom pravcu smo formirali jugoslovensku državu. Danas Jugoslavije više nema. Na ovom području imamo uobličene nacije. Danas govoriti sa Bošnjacima, a pogotovo sa Hrvatima o tome da smo jedan narod je nemoguće i svaki razgovor u tom pravcu može pre ili kasnije da dovede do konflikta. Mislim da treba stvari sagledati onakve kakve su. To zvuči jednostavno, pa i banalno, ali prosto, to je zadatak istoričara, a ne političara", naveo je istoričar.
Pod sloganom "33 godine - zločin bez kazne", Srbi su, zajedno sa političkim vrhom Republike Srpske i Srpske pravoslavne crkve, obeležili 33 godine od masovnih, svirepih zločina nad Srbima u srednjem Podrinju. O ovom tragičnom događaju za Newsmax Balkans govorio je politički filozof Dragoljub Kojčić.
Sudija za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu - Odeljenje za ratne zločine je 16. juna doneo rešenje kojim je prema okrivljenom K. F. odredio pritvor, koji mu po tom rešenju može trajati najduže 30 dana.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je pouka pobunjenih logoraša iz Jasenovca da sloboda ne može da se da, niti da se uzme, jer je ona odluka svakog pojedinca i da su Srbi i danas odlučili da budu slobodni i da im to pravo niko ne može oduzeti.
Štrbac se osvrnuo na, kako smatra, potpuno dijametralno suprotne narative koji vladaju na našim prostorima.
"Često me pitaju za ovih 30 godina kad će doći do pomirenja naroda na ovim prostorima, a živeli smo nekad u jedinstvenoj, jedinoj državi, ja sam znao reći, a i to mislim i danas, onog momenta kad napravimo jedan udžbenik iz istorije iz kojeg će svi učiti, i Hrvati, i Srbi, i svi ostali na ovom području. Kad će to biti ne mogu sebi da predočim, verovatno to neću doživeti, a daj Bože da doživi neko od mojih unuka. To su potpuno drugačiji narativi", mišljenja je Štrbac.
Naš sagovornik je pomenuo i nedavno održani koncert proustaškog muzičara Marka Perkovića Tompsona u Zagrebu, na kom je prisustvovalo pola miliona ljudi.
Printscreen: Newsmax Balkans
"U Hrvatskoj se stvorila nekakva generacija sa greškom, ali nisu oni krivi, već onaj koji ih je odgajao i indoktrinisao u tom smeru, a to su svi segmenti hrvatskog društva - i crkva i školstvo i ulica i porodica, a posebno mediji. I ako ih usmeravate u pogrešnom smeru, dobijete to da dođu svi da kliču ustašama. Dakle, da biste dobili drugačiju generaciju koja je tolerantna prema drugima i drugačijima, da ih odgajate u ljubavi i nekakvom miru, potrebna je edukacija, a to ne ide preko noći niti nikakvim dekretima. To je proces, ali nema volje u hrvatskoj državi da se krene u tom smeru", pojasnio je Štrbac.
Upitan da utvrdi granicu između zločina i genocida, Ković je naveo da pojam genocida diktiraju, kako je rekao, jednopolarni svet i njegovi sateliti.
"Pojam genocid je iskovao Rafael Lemkin i ta njegova definicija je široka, kao što je široka i definicija Ujedinjenih nacija. Primarna je prethodna namera da budete uništeni zato što pripadate određenoj populaciji. Još u vreme Lemkina je počela zloupotreba ovog pojma od strane jednopolarnog sveta koji određuje šta je genocid, a to su sve proameričke države i njihovi sateliti. Sve ono što počine njihovi protivnici nazivaju genocidom i zločinima protiv čovečnosti, a ono što urade oni ne može tako čak ni da se imenuje", istakao je istoričar.
Gostovanje istoričara Miloša Kovića pogledajte u videu:
Svake godine na današnji dan podsećamo se stravičnih događaja na Kosovu i Metohiji. U talasu nasilja 17 i 18. marta ubijeno je 16 Srba, stotine povređeno, proterano više od 4.000, demolirano ili uništeno više od 1 000 objekata, kuća, crkava, manastira, uključujući 18 spomenika kulture srpske kulturne baštine. 22 godine kasnije razgovaramo o odnosima Srba I Albanaca I sa kojim izazovima se suočava proces normalizacije, kao prvi korak ka pomirenju. Za Stav dana govore ministar za ljudska i manjinska prva i društveni dijalog Demo Beriša i Stefan Jovanović iz Centra za međunarodnu saradnju i održivi razvoj.
specijal
02:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
U S. Makedoniji ponovo drastično povećanje cene naftnih derivata. Ukupno je u poslednjih nedelju dana cena nafte porasla za 30%, što predstavlja šok za građane, a posebno za poljoprivrednike - sa ovim cenama naftnih derivata projekcije su da će poljoprivredni proizvodi ove sezone porasti za 10-15%. Posle godinu dana od slučaja koji je šokirao region, proveravamo dokle se stiglo u procesu protiv osumnjičenih za trgovinu više od 30 dece u Brčkom? Zašto su deca sve češća meta trgovine ljudima u BiH analiziramo sa Milkom Stević, koordinatoricom Sigurne kuće iz Bijeljine. Crnogorski rendžeri na Skadarskom jezeru u borbi sa krivolovom. Već prvog dana kontrole utvrđene su brojne nepravilnosti na terenu. Problemi i u međunarodnim vodama - kakva je situacija sa crnogorskim pomorcima koji su zatražili evakuaciju iz ratom zahvaćenog područja? O tome sa Goranom Idrizovićem, direktorom Direktorata za pomorsku i unutrašnju plovidbu.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Da li kriza na Bliskom istoku menja planove turista za ovo leto? Koje rute i turističke destinacije su najbezbednije? Kako se nositi sa otkazivanjem letova i neočekivanim problemima na putovanju? Za emisiju „Tražim reč“ govore, direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija Srbije Aleksandar Seničić, predsednik Upravnog odbora Asocijacija turističke industrije Srbije Mirko Bauk i Tamara Ristić, turistkinja koja je nedavno boravila na Filipinima.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Zašto je sukob Srba i Albanaca oduvek deo šireg geopolitičkog okvira? Zbog čega se od Srednjeg veka do danas suštinski ništa nije promenilo u odnosu Albanaca prema Srbima i njihovoj državi? Da li su Tito komunisti isključivi krivci za stanje na Kosovo i Metohiji u drugoj polovini XX veka - odgovore tražimo od istoričara Momčila Pavlovića. Emisija „Sinteza“, u spektru Luke Mičete.
U nastavku borbe protiv korupcije, pripadnici MUP, UKP i Odeljenja za borbu protiv korupcije, po nalogu Posebnog odeljenja Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, uhapsili su M. P. (54) zbog sumnje da je izvršio više krivičnih dela zloupotrebe položaja odgovornog lica.
Policija u Nišu uhapsila je vlasnika preduzetničke radnje u Nišu M. S. (31) zbog sumnje da je organizovao eksploataciju mineralnih sirovina peska i šljunka na obradivom poljoprivrednom zemljištu u priobalju reke Južne Morave kod Aleksinca.
Od Dišenove mišićne distrofije u Srbiji boluje oko 200 dečaka. Ovu ozbiljnu i progresivnu bolest, imaju i trojica mladića iz smederevskog udruženja distrofičara "Bolji život". Dok čekaju inovativnu terapiju, ovi mladići, hrabro i uz volju, obavljaju svakodnevne obaveze.
Ministarka za brigu o porodici i demografiju Jelena Žarić Kovačević rekla je da, kada roditelju počne isplata iz Alimentacionog fonda, nije potrebno ponovno prijavljivanje svakog narednog meseca.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kruševcu uhapsili su B. M. (34) iz okoline ovog grada zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio četiri krivična dela teška krađa i krađu.
Komemorativna akademija povodom Dana sećanja na 17. mart 2004. godine - Pogrom na Kosovu i Metohiji, na kojoj su govorili predsednik Vlade Srbije prof. dr Đuro Macut i izaslanik predsednika Srbija, savetnik predsednika Republike Miloš Vučević, održala se u Narodnom pozorištu u Beogradu.
Generalni direktor Telekoma Srbija, Vladimir Lučić, potvrdio je da je hakerska grupa ukrala podatke sa servera i pokušala da ucenjuje kompaniju bitkoinima, ali je istakao da su korisnici potpuno bezbedni, a servisi Telekoma nisu ugroženi.
Slab sneg pada na Kopaoniku, Tari i u Sjenici, dok su snežne padavine, umerenog intenziteta zahvatile Zlatibor, podaci su Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Ministarstvo spoljnih poslova Srbije reagovalo je na izjavu UN izvestiteljke Frančeske Albaneze, koja je kritikovala vlasti zbog saradnje sa Izraelom, ističući da Srbija vodi samostalnu i suverenu spoljnu politiku zasnovanu na sopstvenim interesima i principima međunarodnog prava.
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić izjavio je da su sa proizvođačima, prerađivačima i distributerima dogovorene mere za stabilizaciju tržišta mleka, uz prve znake oporavka kroz rast cena i najavu obračuna sa sivim tržištem sireva.
Komentari (0)