(VIDEO) Istoričar o pojmu genocida: Unipolarni svet ga zloupotrebljava, a identitet nacije se ne može graditi na njemu
Trideset godina je prošlo od rata u bivšoj Jugoslaviji, a teme o njegovim posledicama se i dalje ne mogu zaobići. Istoričar Miloš Ković i direktor Dokumentaciono-informacionog centra Veritas Savo Štrbac pokušali su da daju odgovore na pitanja gde je region danas, primetno i dalje duboko podeljen.
Ove godine navršavaju se tri decenije od zločina u Srebrenici i Bratuncu, kao i od hrvatske akcije Oluja. Danas se više ne puca, ali su razlike iscrtane po nacionalnom i verskom principu duboke možda kao i pre.
Osim toga, društveni antagonizmi i mržnja usađeni su i među mlađe generacije koje se nisu ni rodile za vreme ratnih devedesetih.
Za Stav dana iz studija Newsmax Balkans govorio je istoričar Miloš Ković.
"Stvari se nisu mnogo promenile. Mržnja, gnev i nezadovoljstvo opstaju. Ne puca se doduše, ali u Sarajevu postoji ta izgradnja identiteta na narativu o genocidu. Ovde u Beogradu, Republici Srpskoj ili Banjaluci, na nivou činjenica nema nikakvih dilema da je počinjen ratni zločin. Mislim da je to utvrđena činjenica. Međutim, na nivou činjenica u Sarajevu se ne priznaju zločini koje su počinjeni nad Srbima, u opštinama Srebrenica, Bratunac, Milići, Zvornik... Dakle, na nivou činjenica kod nas, u nekoj našoj nauci i javnom mnjenju, postoji određena saglasnost. U Sarajevu čak ni toga nema. Ne vidimo spremnost da se prizna ubijanje 3.267 Srba u ovim opštinama koje sam nabrojao. Preko četiri stotine dece prošlo je kroz logor", ukazao je Ković.
Printscreen: Newsmax Balkans
On je objasnio da povećana negativna emocija prema istorijski bliskim i sličnim narodima potiče od tzv. "konflikata malih razlika".
"Pogotovo su surovi ratovi između onih koji govore istim jezikom, a pripadaju različitim verama ili konfesijama. Taj povećani stepen negativne emocije pripada sociološkom sistemu konflikata malih razlika. Ovde, na Balkanu, na tom pravcu smo formirali jugoslovensku državu. Danas Jugoslavije više nema. Na ovom području imamo uobličene nacije. Danas govoriti sa Bošnjacima, a pogotovo sa Hrvatima o tome da smo jedan narod je nemoguće i svaki razgovor u tom pravcu može pre ili kasnije da dovede do konflikta. Mislim da treba stvari sagledati onakve kakve su. To zvuči jednostavno, pa i banalno, ali prosto, to je zadatak istoričara, a ne političara", naveo je istoričar.
Pod sloganom "33 godine - zločin bez kazne", Srbi su, zajedno sa političkim vrhom Republike Srpske i Srpske pravoslavne crkve, obeležili 33 godine od masovnih, svirepih zločina nad Srbima u srednjem Podrinju. O ovom tragičnom događaju za Newsmax Balkans govorio je politički filozof Dragoljub Kojčić.
Sudija za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu - Odeljenje za ratne zločine je 16. juna doneo rešenje kojim je prema okrivljenom K. F. odredio pritvor, koji mu po tom rešenju može trajati najduže 30 dana.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je pouka pobunjenih logoraša iz Jasenovca da sloboda ne može da se da, niti da se uzme, jer je ona odluka svakog pojedinca i da su Srbi i danas odlučili da budu slobodni i da im to pravo niko ne može oduzeti.
Štrbac se osvrnuo na, kako smatra, potpuno dijametralno suprotne narative koji vladaju na našim prostorima.
"Često me pitaju za ovih 30 godina kad će doći do pomirenja naroda na ovim prostorima, a živeli smo nekad u jedinstvenoj, jedinoj državi, ja sam znao reći, a i to mislim i danas, onog momenta kad napravimo jedan udžbenik iz istorije iz kojeg će svi učiti, i Hrvati, i Srbi, i svi ostali na ovom području. Kad će to biti ne mogu sebi da predočim, verovatno to neću doživeti, a daj Bože da doživi neko od mojih unuka. To su potpuno drugačiji narativi", mišljenja je Štrbac.
Naš sagovornik je pomenuo i nedavno održani koncert proustaškog muzičara Marka Perkovića Tompsona u Zagrebu, na kom je prisustvovalo pola miliona ljudi.
Printscreen: Newsmax Balkans
"U Hrvatskoj se stvorila nekakva generacija sa greškom, ali nisu oni krivi, već onaj koji ih je odgajao i indoktrinisao u tom smeru, a to su svi segmenti hrvatskog društva - i crkva i školstvo i ulica i porodica, a posebno mediji. I ako ih usmeravate u pogrešnom smeru, dobijete to da dođu svi da kliču ustašama. Dakle, da biste dobili drugačiju generaciju koja je tolerantna prema drugima i drugačijima, da ih odgajate u ljubavi i nekakvom miru, potrebna je edukacija, a to ne ide preko noći niti nikakvim dekretima. To je proces, ali nema volje u hrvatskoj državi da se krene u tom smeru", pojasnio je Štrbac.
Upitan da utvrdi granicu između zločina i genocida, Ković je naveo da pojam genocida diktiraju, kako je rekao, jednopolarni svet i njegovi sateliti.
"Pojam genocid je iskovao Rafael Lemkin i ta njegova definicija je široka, kao što je široka i definicija Ujedinjenih nacija. Primarna je prethodna namera da budete uništeni zato što pripadate određenoj populaciji. Još u vreme Lemkina je počela zloupotreba ovog pojma od strane jednopolarnog sveta koji određuje šta je genocid, a to su sve proameričke države i njihovi sateliti. Sve ono što počine njihovi protivnici nazivaju genocidom i zločinima protiv čovečnosti, a ono što urade oni ne može tako čak ni da se imenuje", istakao je istoričar.
Gostovanje istoričara Miloša Kovića pogledajte u videu:
Koliko je naše društvo zaista prilagođeno slepim i slabovidim osobama u svakodnevnim situacijama - od prevoza do institucija? Koliko su nastavnici i profesori obučeni za rad sa decom oštećenog vida? Zašto su slepe i slabovide osobe i dalje među najteže zapošljivim grupama? Zašto često invaliditet poistovećuje sa nemoći i koliko tu grešimo? Svoja iskustva o ovim pitanjima u emisiji “Tražim reč” preneće Vesna Nestorović Coka, Andjelka Bajić, Ankica Novković, Olga Petrovic Vukeljic i Romana Marin.
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Šta se danas više čita i čemu se više veruje - fikciji ili životnim pričama? Zašto pojedini novinari napuštaju branšu i postaju književnici? Koji će mediji opstati a koji otići u istoriju? Odgovore tražimo od novinara i pisca Vanje Bulića.
specijal
17:00
STAV REGIONA
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
Nakon iznenadne smrti devetogodišnjeg dečaka iz Bara Amara R, 15. novembra, Višem državnom tužilaštvu je dostavljen obdukcioni nalaz, iz kojeg se vidi da je mališan umro od sepse usled komplikacija ovčijih boginja.
Desetogodišnja devojčica povređena je kada je na nju naleteo automobil u centru Ivanjice, potvrđeno je za portal Newsmax Balkans iz Policijske uprave u Čačku.
Pripadnici MUP, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu, identifikovali su izvršioca krivičnog dela teško ubistvo u pokušaju od 6. decembra 2025. godine kada je u restoranu u Novom Beogradu iz vatrenog oružja ispaljeno više projektila prema muškarcu (30).
Deo potrošača u beogradskim opštinama Vračar, Čukarica i Surčin ostaće bez vode u petak, 26. decembra, saopštilo je Javno komunalno preduzeće "Beogradski vodovod i kanalizacija".
Vlada Crne Gore je na sednici donela zaključke kojima je, zbog oduzimanja dozvole za rad, privremeno obustavila priznavanje obrazovnih isprava stečenih na beogradskom Univerzitetu Megatrend i fakultetima u njegovom sastavu.
Skupljanje potpisa studenata najavljeno za nedelju otvorilo je raspravu da li je reč o građanskoj inicijativi ili političkim skupovima. Dok Srđan Simić tvrdi da je cilj mobilizacija birača bez realnog efekta, Nemanja Todorović ocenjuje da je potez legitiman izraz nepoverenja u institucije.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu saopštilo je da je u zajedničkoj akciji Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije, Uprave kriminalističke policije - Odeljenja za borbu protiv korupcije i Poreske uprave - Sektora poreske policije, razbijena kriminalna grupa od 35 osoba.
U Srbiji je u periodu od 15. do 21. decembra 2025. godine zabeleženo 18.459 slučajeva oboljenja sličnih gripu, što je više za 55,3 odsto u odnosu na prethodnu nedelju, navodi se na sajtu Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".
Zapošljavanje osoba sa invaliditetom je u Srbiji zakonska obaveza, ali je i dalje veliko pitanje - koliko se primenjuje u praksi. Poslodavci sa više od 20 zaposlenih dužni su da zaposle najmanje jednu osobu sa invaliditetom ili plaćaju posebnu naknadu državi.
Slađan Trajković osuđen je u Posebnom odeljenju Osnovnog suda u Prištini na deset godina zatvora zbog navodnog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva u opštini Vučitrn tokom 1999. godine.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Aleksandre S. (19) zbog sumnje da je 29. avgusta pokušala da liši života svoje dete ženskog pola, rođeno 9. avgusta.
Komentari (0)