"Vreme je da završimo sa karijernim političarima": Može li "treća opcija" na izborima da promeni apstinenciju birača
Vanredni parlamentarni izbori - termin koji vrlo često čujemo u poslednjih nekoliko meseci, pa i godina. Potencijalni izbori mogli bi da pokažu ne samo snagu stranaka, već i težinu višegodišnje apstinencije.
Građani, oni koji su navikli da ostaju kod kuće, upravo mogu da budu odlučujući u sledećoj izbornoj trci.
S obzirom na to da su razočaranje i apatija već postali sastavni deo političke scene u Srbiji, apstinencija i neizlaženje na izbore i dalje ostaju jedan od ključnih problema.
Mišljenja su da bi svakako pojava "treće opcije" na političkoj sceni mogla to da promeni, odnosno da bi unela dodatnu dinamiku u političku arenu, ali i da bi probudila upravo one građane koji već godinama odlučuju da ostaju kod kuće i da ne glasaju.
Budući da republikanci i demokrate nisu postigli dogovor o privremenom budžetu u Kongresu, Savezna Vlada Sjedinjenih Američkih Država obustavila je rad. Oko 750.000 državnih službenika moglo bi da bude poslato na prinudni odmor. Rad će nastaviti samo ključne službe, ali bez plate.
Suđenje R. S, okrivljenom za gaženje muzičara Beogradske filharmonije na javnom skupu tokom protesta u Beogradu, nastavljeno je u Palati pravde u Beogradu svedočenjem troje ošećenih članova Filharmonije.
Razlog zbog kog građani odlučuju da ne izlaze na izbore je upravo to što misle da njihov glas ne može ništa da promeni, da nema nikakvu jačinu.
Svakako da se političke stranke trude da dođu do birača, ali na neki način ta komunikacija se završava samo na nivou putem medija, pretežno televizije ili društvenih mreža, dok rad na terenu neretko izostaje.
Upravo taj jaz koji se stvara između političkih stranaka i birača doveo je do toga da se birači sve manje pronalaze u političkim porukama samih aktera.
"Studentska lista sigurno će imati veliki broj ljudi"
U čitavoj toj atmosferi nezadovoljstva i konstantnog traženja kreativnosti pojavile su se najave o potencijalnoj i mogućoj studentskoj listi.
Studenska lista, otkako se priča o njoj, donela je dinamiku u političku arenu, ali i otvorila pitanje da li su studenti ti koji bi mogli da mobilišu mlade i pokrenu one koji tradicionalno najmanje izlaze na izbore, da to promene i da konačno izađu na izbore i da glasaju.
Samostalna narodna poslanica Jelena Pavlović tvrdi da su studenti već zapravo doneli određene promene na političkoj sceni Srbije i da su upravo oni ti koji su promenili mišljenje birača da svoju biračku ponudu i svoje biračko pravo shvate ozbiljnije nego do sada.
Foto: ATAImages/Milan Maričić
"Mislim da se sa ovim studentskim pokretom može uneti jedna potpuno drugačija vrsta energije, da će sigurno njihova lista imati veliki broj ljudi koji su odani svom poslu, svojoj misiji, koji nisu profesionalni političari jer vreme je da završimo sa karijernim političarima koji suštinski nikada nisu radili za opšte dobro i to nas je mnogo koštalo kao građane Srbije", rekla je Pavlović.
Dodala je da treba očekivati apstinente na izborima i što većina njih nije izlazila samo iz razloga ponude, smatrajući da glasajući za iste rezultat je uvek isti.
"Što jeste bilo tačno, ali najbolji način da menjaš i sve kod sebe i da menjaš svoju okolinu i svoju državu jeste da budeš deo procesa", naglasila je naša sagovornica.
"Još uvek nije jasno da li će sa te strane biti jedna lista"
Ono što ostaje dilema i kod birača je to kako će percipirati studentsku listu i studentski pokret.
Da li će doživeti kao ozbiljnu političku snagu koja može da utiče na same odluke u parlamentu ili će to ostati samo na nivou protestne liste koja ima određenu simboliku.
Politički analitičar Rajko Kapelan tvrdi da su studenti već u ovom trenutku ozbiljni politički akteri, ali da se snaga same studentske liste i pokreta može dokazati i pokazati samo na izborima.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Možemo da se pravimo da neke stvari ne vidimo, ali očigledno je da ta strana povukla određeni broj ljudi i da je određeni broj ljudi to podržao. Videli smo to i na protestima, mnogo manje od kada su skliznuli u politiku, ali oni su sada ozbiljan politički akter u zemlji. Koliko ozbiljan, to mogu samo da nam kažu izbori. Na sledećim izborima ćemo videti koji je to procenat ljudi koji njih podržava. Vidimo neka istraživanja javnog mnjenja. Još nije jasno da li će sa te strane biti jedna lista, da li će opozicija podržati tu studentsku listu, ili će ići u dve, tri ili četiri kolone. To je još nepoznanica, ali određeni deo birača u Srbiji sigurno to podržava i to je evidentno", konstatovao je Kapelan.
Izborna utakmica ne zavisi samo od rezultata političkih stranaka, političkih aktera i novih lica, već upravo od onih apstinenata čiji se glas do sada nije čuo i ti građani koji do sada nisu izlazili na izbore mogli bi i da promene krajnji ishod potencijalnih izbora.
Prvi proces je nešto o čemu smo pre možda samo dve decenije mogli samo da maštamo. Ispratili smo na licu mesta kako funkcioniše primenjena tehnologija koja se naziva reverzni inženjering, i čija je uloga da rekreira polomljene ili izgubljene delove na uređajima, nameštaju, kolima i drugim važnim stvarima. Naravno, ovakva dostignuća ne bi mogla da imaju širu primenu bez stručnih lica, koja pored skenera i računara, kada je potrebno, koriste i alate poput šubera i lenjira. Spoj tehnologije i veštine prikazaće kako se nadoknađuje, pa čak i unapređuje jedan deo za usisivač za automobil, a videćemo i još zanimljivih radnji. Drugi prilog je kao stvoren za sve ljubitelje dobrog kućnog odmora. Predstavljam proces kako nastaju lejzi begovi, od čega se prave i šta je to što ih čini tako udobnim. Gledamo i proces ručnog punjenja stiroporom, a dobijamo i korisne savete o tome koji su lejzi begovi dobri za enterijer, a koji za eksterijer. U trećem prilogu ulazimo u svet preciznog sluha, strpljenja i zanata koji se uči godinama. Štimovanje i servis klavira nisu samo tehnički posao, već i svojevrsna umetnost – jer svaki klavir ima svoj karakter. Videćemo kako se instrument vraća u ravnotežu, kako se zatežu i fino podešavaju žice, regulišu mehanizmi dirki i čekića, ali i kako redovno održavanje utiče na dugovečnost i kvalitet zvuka.
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
08:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U četvrtoj epizodi serijala Put znanja pratimo mladi tim istraživačica sa INEP instituta koje svojim znanjem i energijom pokazuju kako nauka u Srbiji može da stvori konkretna i korisna rešenja. Sandra Stepanović, stručni saradnik, objašnjava proces proizvodnje rekombinantnih proteina, Aleksandra Todorović, istraživač saradnik, govori o njihovoj primeni i ulozi nanomaterijala u razvoju dijagnostičkih testova, dok Marija Gnjatović, direktorka instituta, otkriva kako je iz naučnog rada nastao startap Imunora, koji istraživanja pretvara u proizvode namenjene tržištu. Njihova priča pokazuje kako mlade naučnice svojim radom oblikuju budućnost biotehnologije u Srbiji.
Najbolji srpski teniser Novak Đoković pobedio je Italijana Janika Sinera rezultatom 3:2 (3:6, 6:3, 4:6, 6:4, 6:4) u polufinalu Australijan opena i u nedelju će se boriti za 11. titulu u Melburnu protiv Karlosa Alkaraza.
V. d. direktorka Pete beogradske gimnazije Danka Nešović suspendovala je profesorku matematike Lidiju Kečkić nakon događaja vezanih za organizaciju takmičenja iz matematike, rekao je za portal Newmsax Balkans roditelj učenika te obrazovne ustanove Aljoša Marković.
Srbija se sprema za povratak obaveznog vojnog roka i ulazi u ciklus najvećih ulaganja u odbranu u novijoj istoriji. Već od septembra ili oktobra počinje evidentiranje vojnih obveznika, dok bi prvi regruti u kasarne mogli u decembru ove ili u martu naredne godine.
Obeležava se Nacionalni dan bez duvana, a njegov cilj je da ukaže na štetne zdravstvene, socijalne i ekonomske posledice upotrebe duvana, kao i na značaj sprovođenja sveobuhvatnih mera prevencije i kontrole upotrebe duvanskih proizvoda.
Policija je, u saradnji sa Prvim osnovnim javnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsila S. D. (36), zbog sumnje da je izvršila krivično delo teška krađa, dok se za još jednom osobom intenzivno traga zbog sumnje da joj je u tome pomagala, saopštio je MUP.
Srbija se sama obavezala na jedan set pravila i reformi koje treba da sprovede za ulazak u EU, pa nije ništa ispunjeno u onoj meri koju je Brisel očekivao i tu se ogleda politička volja vlasti, rekao je za emisiju "Stav nedelje" koordinator Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji Dragiša Mijačić.
Gradska građevinska inspekcija će sankcionisati i pokretati odgovarajuće postupke pred nadležnim organima protiv privatnih vlasnika, u slučajevima kada je zbog neodržavanja objekata u privatnom vlasništvu ugrožen javni interes, saopštio je Sekretarijat za inspekciju, nadzor i komunikaciju.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nišu, u saradnji sa više službi i po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva, uhapsili su N. I. (27) iz Doljevca zbog sumnje na nedozvoljenu trgovinu, zloupotrebu poslovnog imena, poresku utaju i poresku prevaru.
Kako danas govorimo u javnosti, koliko slušamo jedni druge i da li smo zaboravili osnovna pravila dijaloga – bila su ključna pitanja emisije "Tražim reč", posvećene javnom nastupu i komunikaciji u savremenom društvu.
Komentari (0)