Bekerat uručio godišnji izveštaj EK o napretku Srbije: Reforme značajno usporene, iako su uočeni pozitivni pomaci
Šef delegacije Evropske unije (EU) u Srbiji Andreas fon Bekerat uručio je Nacionalnom konventu o EU (NKEU) godišnji Izveštaj Evropske komisije (EK) o napretku Srbije, dok je koordinatorka NKEU Bojana Selaković njemu predala godišnje preporuke radnih grupa konventa.
Izvor: Tanjug
05.11.2025. 14:37
Foto: Tanjug/Jadranka Ilić
Na primopredaji izveštaja i preporuka održanoj u Evropskoj kući u Beogradu, Bekerat je rekao da EU čvrsto veruje u budućnost Srbije i da je spremna da nastavi podršku u demokratskim institucionalnim reformama, dodajući da ipak Srbija drži ovaj proces u svojim rukama i da je ona ta koja će odrediti tempo u kojem će se ići napred.
Kao pozitivne korake, Bekerat je naveo da je Evropska komisija izdvojila izmene medijskog zakonodavstva, napredak u izboru članova Saveta REM-a, kao i reformu jedinstvenog biračkog spiska.
"Iskoristio bih ovu priliku da pohvalim sve koji su bili uključeni na svom konstruktivnom angažmanu, kako predstavnike vlasti, tako i predstavnike opozicije, ali i članove civilnog društva. Znam da ste bili angažovani i po pitanju Saveta REM-a i jedinstvenog biračkog spiska i znam da nije bilo uvek lako s obzirom na aktuelni ambijent, i zaista smo zahvalni na vašoj snažnoj podršci u radu na ovim reformama koje će sigurno biti od koristi građanima Srbije", rekao je on.
Bekerat je istakao da je prepoznat i kontinuirani napredak u borbi protiv organizovanog kriminala i saradnji sa pravosudnim i carinskim telima EU.
"Evropska komisija je ocenila da je Srbija ispunila merila za otvaranje Klastera 3 još pre nekoliko godina, a odluka o formalnom otvaranju klastera 3 i dalje je na državama članicama EU", kazao je.
Foto: Tanjug/Jadranka Ilić
Bekerat je istakao da Srbija mora opipljive i merljive rezultate da pokaže u svim oblastima, a naročito vladavini prava, funkcionisanju demokratskih institucija, slobodi medija, slobodi izražavanja i poštovanju ljudskih prava, što su, kako je naveo, osnove u procesu pristupanja.
Naglasio je da je EU spremna da pomogne Srbiji na njenom putu ka članstvu u Uniji da sprovede sve neophodne reforme, ne samo u okviru onoga što se naziva osnovama, ali, kako je dodao, taj proces mora da bude zasnovan na transparentnosti, inkluzivnosti i poštovanju evropskih vrednosti.
"Ove reforme nisu lake, ali vrede svakog truda, a da bi se to postiglo, Srbija mora da prevaziđe svoje podele i da ponovo izgradi poverenje među različitim akterima i stvori prostor za inkluzivan dijalog. Nadam se da rad na Savetu REM-a i jedinstvenom biračkom spisku predstavlja početak većeg poverenja među akterima koji će ići u korist reformskom procesu i u drugim oblastima", rekao je ambasador EU u Srbiji.
Poslanici Skupštine Srbije nastavili su nešto posle 10 časova drugu sednicu redovnog jesenjeg zasedanja načelnom objedinjenom raspravom o svih osam tačaka dnevnog reda, među kojima su izmene Zakona o jedinstvenom biračkom spisku i predlog specijalnog zakona o Generalštabu.
Dodao je da računa da će civilno društvo i dalje igrati aktivnu ulogu kako bi se došlo do prave promene i pravog napretka, ističući da je evropski put Srbije zajednički cilj koji zahteva uključivanje celog društva.
"Posvećenost Srbije evropskom putu mora da bude vidljiva u odlučnim akcijama, konzistentnim reformama i javnom narativu koji jača evropsku budućnost Srbije", rekao je Bekerat.
On je naveo i da je tempo reformi u Srbiji značajno usporen, te da je zemlji potreban novi duh dijaloga i poverenja među svim društvenim akterima kako bi napredovala na putu ka EU.
Govoreći o nalazima izveštaja, šef delegacije EU je kazao da misli da je greška da se oni posmatraju kao lista kritika protiv Srbije, već da je izveštaj namenjen da ispuni funkciju mape puta, kao plana kako Srbija može ubrzati svoj proces reformi i napredovati ka članstvu u EU.
"Ovaj izveštaj je plan preporuka koji će doneti korist građanima Srbije prilikom sprovođenja reformi, a to će, s druge strane, i ojačati EU", rekao je on.
Foto: Tanjug/Jadranka Ilić
Naveo je i da iako su uočeni određeni pozitivni pomaci, tempo reformi u protekloj godini u Srbiji nije zadovoljavajući, odnosno značajno je usporen.
"Svedoci smo povećane polarizacije u društvu, pritisaka na civilno društvo i prekomerne upotrebe sile tokom protesta. Srbiji je potreban novi duh dijaloga kako bi mogla da ide napred", kazao je on.
U izveštaju, kako je naglasio, navodi se niz oblasti u kojima je potreban značajan napredak, među kojima su vladavina prava, pravosuđe, osnovna prava, sloboda izražavanja i medijski pluralizam.
"Nazadovanje u slobodi izražavanja mora hitno da se preokrene, a Srbija mora da obezbedi povoljan ambijent za rad medija i borbu protiv dezinformacija", rekao je Bekeret.
Prema njegovim rečima, od Srbije se očekuje da u potpunosti ispuni obaveze iz sporazuma iz 2013, 2015. i 2023. godine u okviru dijaloga sa Kosovom i da pokaže odgovornost za događaje na severu Kosova iz jeseni 2023. godine.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Newsmax u Ostinu, u Teksasu. Sa dopisnikom za granična pitanja Džejsonom Džonsom između ostalog analiziramo - mogu li slične akcije da zahvate i druge zemlje, gde završava droga koja preko Venecuele stiže u Ameriku i zašto je gotovo nemoguće razbiti narko-kartele?
vesti
01:00
STAV DANA (R)
Kakva je bila 2025. u ekonomskom smislu? Kakav je odnos direktnih stranih investicija, ulaganja u infrastrukturu i podrške domaćim privrednicima? Živimo li bolje? Kakav je životni standard socijalno najosetljivijih grupa ljudi, poput penzionera, za Stav dana govore Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije i profesorka Ekonomskog fakulteta u penziji Snežana Šantić.
specijal
01:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:00
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Tokom proteklih godinu dana zajedno smo „tražili smo reč“ i u vremenu koje karakteriše reč “brzo“ odabrali smo da stanemo, da slušamo, da tražimo reč za teme o kojima se ćuti, za ljude koje često ne primećujemo i za pitanja koja nemaju jednostavne odgovore. Čuli smo mnoge mudre misli i ispričali mnoge zanimljive priče. Ovo je kolaž onih priča koje zaslužuju vašu pažnju.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Kada je reč o prekidu rata u Ukrajini, mislim da je kratak rok za mir i sledeća godina. Do rešenja će doći kada se strane umore od rata, ekonomski iscrpe i shvate da neće doći do maksimalnih ciljeva, izjavio je bivši član Predsedništva Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić. Mirovni sporazum o prekidu rata u Ukrajini koji je američki predsednik Donald Tramp predložio imao je 28, a potom je modifikovan na 19 tačaka. Gostujući u emisiji Sinteza, Ivanić je istakao da ne deli optimizam mnogih da bi rat u Ukrajini mogao da se završi brzo. "Ovde su u pitanju dva plana, jedan koji je odgovarao Rusima, a drugi Ukrajincima. Iz toga mi ne deluje da će se taj spor završiti brzo. Da ostatak Ukrajine ne bude u NATO je neprihvatljivo Evropi, koja je čvrsta pri tom stavu, pa Zelenski nalazi podršku u njoj. Kako spojiti dva isključiva pristupa", zapitao je bivši član Predsedništva BiH. Politička slika Amerike, kao i veliki deo međunarodnog poretka vidno su promenjeni, deset meseci od početka drugog mandata Donalda Trampa. U spoljnoj politici, njegov povratak ojačao je geopolitičke tenzije, od NATO preko Kine, do Bliskog istoka. Kako je do toga došlo? Odgovore na ova pitanja smo tražili od bivšeg člana Predsedništva BiH Mladena Ivanića.
Na državnom putu u okolini Bjelovara u Hrvatskoj u sredu se dogodila nesvakidašnja saobraćajna nesreća kada je komad leda s krova kombija probio vetrobransko staklo automobila i povredilo 62-godišnjeg vozača.
Policija u Nišu uhapsila je S. S. (26) iz okoline Žitorađe zbog sumnje da je izvršio krivična dela zlostavljanje i mučenje i protivpravno lišenje slobode.
General-major u penziji Luka Kastratović ocenjuje za Newsmax Balkans da je vraćanje vojnog roka i jačanje Vojske Srbije odgovor na globalnu nestabilnost i pritiske na Srbiju, uz poruku da snažan odbrambeni sistem služi odvraćanju, a ne pripremi za rat.
Spasioci Gorske službe spasavanja (GSS) Srbije uspešno su realizovali akciju spašavanja planinara na severnoj strani planine Rtanj u kojoj su sva tri planinara bezbedno zbrinuta.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu uhapsili su B. S. (22) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je učinio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Inženjer JKP "Beograd put" Ivan Đokić izjavio je da bi čišćenje ulica prvog prioriteta od snežnih padavina uskoro trebalo da se završi i dodao da će nakon toga to preduzeće krenuti da čisti ulice drugog prioriteta u Beogradu.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) u Kraljevu uhapsili su L. P. (20) i Đ. J. (36) iz tog grada, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo teška dela protiv bezbednosti javnog saobraćaja.
U akciji Osnovnog tužilaštva u Prizrenu zbog sumnji na malverzacije u Kosovskom birou za osiguranje uhapšeno je 39 osoba, a među njima su i bivši visoki funkcioneri te institucije, saopštio je glavni tužilac Petrit Krieziju, prenosi Koha.
Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) saopštio je da se u toku večeri i noći očekuje veoma hladno vreme, u većem delu zemlje pretežno vedro, a samo na jugu, jugoistoku i istoku umereno do potpuno oblačno, dok je na krajnjem jugu u večernjim satima još ponegde moguć slab sneg.
Zbog problema izazvanih vremenskim nepogodama i povećanim vodostajem u pojedinim srpskim sredinama na Kosovu i Metohiji, Kancelarija za KiM saopštila je da je u stalnom kontaktu sa predsednicima opština na terenu kako bi se pratilo stanje i pružila neophodna podrška i pomoć.
Komentari (0)