Bekerat uručio godišnji izveštaj EK o napretku Srbije: Reforme značajno usporene, iako su uočeni pozitivni pomaci
Šef delegacije Evropske unije (EU) u Srbiji Andreas fon Bekerat uručio je Nacionalnom konventu o EU (NKEU) godišnji Izveštaj Evropske komisije (EK) o napretku Srbije, dok je koordinatorka NKEU Bojana Selaković njemu predala godišnje preporuke radnih grupa konventa.
Izvor: Tanjug
05.11.2025. 14:37
Foto: Tanjug/Jadranka Ilić
Na primopredaji izveštaja i preporuka održanoj u Evropskoj kući u Beogradu, Bekerat je rekao da EU čvrsto veruje u budućnost Srbije i da je spremna da nastavi podršku u demokratskim institucionalnim reformama, dodajući da ipak Srbija drži ovaj proces u svojim rukama i da je ona ta koja će odrediti tempo u kojem će se ići napred.
Kao pozitivne korake, Bekerat je naveo da je Evropska komisija izdvojila izmene medijskog zakonodavstva, napredak u izboru članova Saveta REM-a, kao i reformu jedinstvenog biračkog spiska.
"Iskoristio bih ovu priliku da pohvalim sve koji su bili uključeni na svom konstruktivnom angažmanu, kako predstavnike vlasti, tako i predstavnike opozicije, ali i članove civilnog društva. Znam da ste bili angažovani i po pitanju Saveta REM-a i jedinstvenog biračkog spiska i znam da nije bilo uvek lako s obzirom na aktuelni ambijent, i zaista smo zahvalni na vašoj snažnoj podršci u radu na ovim reformama koje će sigurno biti od koristi građanima Srbije", rekao je on.
Bekerat je istakao da je prepoznat i kontinuirani napredak u borbi protiv organizovanog kriminala i saradnji sa pravosudnim i carinskim telima EU.
"Evropska komisija je ocenila da je Srbija ispunila merila za otvaranje Klastera 3 još pre nekoliko godina, a odluka o formalnom otvaranju klastera 3 i dalje je na državama članicama EU", kazao je.
Foto: Tanjug/Jadranka Ilić
Bekerat je istakao da Srbija mora opipljive i merljive rezultate da pokaže u svim oblastima, a naročito vladavini prava, funkcionisanju demokratskih institucija, slobodi medija, slobodi izražavanja i poštovanju ljudskih prava, što su, kako je naveo, osnove u procesu pristupanja.
Naglasio je da je EU spremna da pomogne Srbiji na njenom putu ka članstvu u Uniji da sprovede sve neophodne reforme, ne samo u okviru onoga što se naziva osnovama, ali, kako je dodao, taj proces mora da bude zasnovan na transparentnosti, inkluzivnosti i poštovanju evropskih vrednosti.
"Ove reforme nisu lake, ali vrede svakog truda, a da bi se to postiglo, Srbija mora da prevaziđe svoje podele i da ponovo izgradi poverenje među različitim akterima i stvori prostor za inkluzivan dijalog. Nadam se da rad na Savetu REM-a i jedinstvenom biračkom spisku predstavlja početak većeg poverenja među akterima koji će ići u korist reformskom procesu i u drugim oblastima", rekao je ambasador EU u Srbiji.
Poslanici Skupštine Srbije nastavili su nešto posle 10 časova drugu sednicu redovnog jesenjeg zasedanja načelnom objedinjenom raspravom o svih osam tačaka dnevnog reda, među kojima su izmene Zakona o jedinstvenom biračkom spisku i predlog specijalnog zakona o Generalštabu.
Dodao je da računa da će civilno društvo i dalje igrati aktivnu ulogu kako bi se došlo do prave promene i pravog napretka, ističući da je evropski put Srbije zajednički cilj koji zahteva uključivanje celog društva.
"Posvećenost Srbije evropskom putu mora da bude vidljiva u odlučnim akcijama, konzistentnim reformama i javnom narativu koji jača evropsku budućnost Srbije", rekao je Bekerat.
On je naveo i da je tempo reformi u Srbiji značajno usporen, te da je zemlji potreban novi duh dijaloga i poverenja među svim društvenim akterima kako bi napredovala na putu ka EU.
Govoreći o nalazima izveštaja, šef delegacije EU je kazao da misli da je greška da se oni posmatraju kao lista kritika protiv Srbije, već da je izveštaj namenjen da ispuni funkciju mape puta, kao plana kako Srbija može ubrzati svoj proces reformi i napredovati ka članstvu u EU.
"Ovaj izveštaj je plan preporuka koji će doneti korist građanima Srbije prilikom sprovođenja reformi, a to će, s druge strane, i ojačati EU", rekao je on.
Foto: Tanjug/Jadranka Ilić
Naveo je i da iako su uočeni određeni pozitivni pomaci, tempo reformi u protekloj godini u Srbiji nije zadovoljavajući, odnosno značajno je usporen.
"Svedoci smo povećane polarizacije u društvu, pritisaka na civilno društvo i prekomerne upotrebe sile tokom protesta. Srbiji je potreban novi duh dijaloga kako bi mogla da ide napred", kazao je on.
U izveštaju, kako je naglasio, navodi se niz oblasti u kojima je potreban značajan napredak, među kojima su vladavina prava, pravosuđe, osnovna prava, sloboda izražavanja i medijski pluralizam.
"Nazadovanje u slobodi izražavanja mora hitno da se preokrene, a Srbija mora da obezbedi povoljan ambijent za rad medija i borbu protiv dezinformacija", rekao je Bekeret.
Prema njegovim rečima, od Srbije se očekuje da u potpunosti ispuni obaveze iz sporazuma iz 2013, 2015. i 2023. godine u okviru dijaloga sa Kosovom i da pokaže odgovornost za događaje na severu Kosova iz jeseni 2023. godine.
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
17:10
STAV REGIONA
Kako se Crna Gora nosi sa posledicama rata na Bliskom istoku, da li se država dobro organizovala da pomogne građanima koji su ostali u zemljama pogo]eni sukobima. Analizira bivši sekretar ministarstva spoljnih poslova Crne Gore, Mileta Radovanović. Profesor Zoran Ivanovski, ekonomista i prorektor Univerziteta Skoplje o drastičnom poskupljenju naftnih derivata, kao i o finansijskim implikacijama na ekonomiju. Ekološka katastrofa kod Tuzle - ljudski nemar uništio Spreču, nekada jedinstvenu rijeku u Evropi. Komentariše Amin Omerović, predsjednik udruženja Mrena, iz Živinica.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Jedanaesti je dan rata između Izraela i Sjedinjenih Država protiv Irana. Nastavljaju se vazdušni udari sa obe strane, s tim da Iranaska revolucionarna armija gađa i ciljeve u susedstvu. Postoji li realna pretnja da se konfilkt proširi i na mediteranske zemlje. Gosti Stava dana predsednik Atlantskog sevata Vladan Živulovič i Zoran Dragišić sa Fakulteta bezbednosti.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
Policija u Nišu, u saradnji sa Poreskom policijom, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su O. R. (51) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivična dela poreska utaja, poreska prevara u vezi sa porezom na dodatu vrednost i nedozvoljena trgovina.
Uhapšeno je pet osoba osumnjičenih za zloupotrebe službenog položaja i pomaganje u tom krivičnom delu, među kojima i O. S, direktor Osnovne škole "Prva vojvođanska brigada" iz Novog Sada, dok se za jednom osobom intenzivno traga.
Balistička raketa ispaljena iz Irana oborena je u turskom vazdušnom prostoru, saopštilo je tursko ministarstvo odbrane. Iran je izveo svoje prve napade otkako je novi vrhovni vođa postao Modžtaba Hamnei.
Sukob na Bliskom istoku traje od 28. februara, nakon što su snage Izraela i SAD napale Iran. Predsednik SAD Donald Tramp nazvao je sukob u Iranu "kratkoročnim izletom", dok iz Teherana poručuju nakon zakletve novom vođi ajatolahu Sejedu Modžtabu Hamneiju da su spremni za "dugu borbu".
Policija u Nišu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u tom gradu, podneće krivičnu prijavu protiv S. N. (68) iz okoline ovog grada, zbog sumnje da je u prethodnom periodu postavio mreže i zamke obložene lepkom kojima je hvatao ptice.
U emisiji Otvori oči razgovaraćemo o najaktuelnijim temama u zemlji i svetu. Jutarnji program počinje od sedam sati uživo iz studija Newsmax Balkans televizije.
Sa dolaskom toplijih dana na putevima se sve češće mogu videti motociklisti, što je jasan znak da sezona vožnje polako počinje. Upravo početak sezone je period kada je potreban dodatni oprez svih učesnika u saobraćaju, motociklista, vozača automobila, ali i saobraćajne policije.
Vranjska policija podnela je krivičnu prijavu protiv M. Dž. (38) iz Vranja, osumnjičenog da je tokom nastupa u noćnom klubu uneo jagnje i izneo ga na binu, čime je prekršio Zakon o dobrobiti životinja.
U Evropi je u protekle dve decenije zabeleženo više od 39.000 slučajeva trgovine ljudima, ali stručnjaci upozoravaju da bi stvarni broj žrtava mogao biti znatno veći zbog nedovoljnog prijavljivanja i nedostataka u njihovom otkrivanju, pokazuju podaci International Organization for Migration (IOM).
Policija u Obrenovcu uhapsila je D. P. (33) i S. M. (50) zbog sumnje da su, u saizvršilaštvu, u ponedeljak uveče u Belom Polju, uz upotrebu fizičke sile, uvukli četrnaestogodišnjaka u vozilo, potom se odvezli do obližnje deponije gde su ga nekoliko puta udarili, a zatim vratili.
Komentari (0)