Kulturolog u Sintezi: Ne vidim veći društveni promašaj od stvaranja Jugoslavije, Rusiju i Srbiju je nemoguće razdvojiti
Ne vidim veći društveni promašaj od stvaranja Jugoslavije, tu smo kao narod desetkovani i unakaženi za vekove. Nikada se ne možemo oporaviti od posledica formiranja jugoslovenske ideje, izjavio je kulturolog i potpredsednik Skupštine Srbije Jovan Janjić u emisiji Sinteza.
Gostujući u emisiji Sinteza, Janjić je govorio o tome imaju li predstojeći dani neku posebnu važnost za dalju politiku Srbije i odnos prema svetu.
"Navikli smo da živimo u turbulentnom vremenu, pa su za nas svi dani važni. Nalazimo se u periodu gde smo ponovo pod raznim ucenama, isključivo sa Zapada i od nas se očekuje da promenimo politički kurs. Ne bih želeo da se to promeni. Moramo da razmišljamo ne samo o prilikama u kojima ćemo mi živeti i našem vremenu, nego i o budućim generacijama", napomenuo je profesor.
Svet ulazi u novu fazu nestabilnosti, u kojoj se granica između diplomatije i sile sve više briše, saglasni su sagovornici "Sinteze" - dr Marko Savković iz ISAC fonda, ambasador Erol Avdović i profesor Miomir Žužul.
Profesor Fakulteta organizacionih nauka Vladimir Obradović ocenio je, gostujući u "Sintezi", da je komemorativni skup održan 1. novembra u Novom Sadu bio najbolje izbalansiran do sad, između očekivanja i onog što se na njemu dogodilo. Kako je dodao, glavna poruka skupa je da Srbiji nedostaje pravda.
Mađarska naftna kompanija (MOL) je najpoželjniji partner i najlogičnije rešenje, ali moramo da vidimo šta možemo da uradimo na drugim tržištima. Srbija treba da pregovara sa svima, izjavio je profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Slobodan Aćimović govoreći o sudbini Naftne industrije Srbije.
Janjić je istakao da su odnosi Srbije i Rusije veoma bliski.
"Odnosi Rusije i Srbije su tradicionalno bliski. Mi smo jedan narod istog porekla, vere i duhovnog opredeljenja, nemoguće je razdvojiti ta dva naroda. To može teškim hirurškim rezom, što bi bilo pogubno za nas. Mi smo pod strašnom propagandom o malignom uticaju Rusije", naveo je on.
"Nikada se ne možemo oporaviti od posledica formiranja jugoslovenske ideje"
Govoreći o tome čemu nas uči stogodišnja istorija Srbije i šta je u njoj najupečatljivije, Janjić je ukazao da je to formiranje Jugoslavije.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Čini mi se da se nije dovoljno razmišljalo o posledicama posle pobede u Prvom svetskom ratu kada se krenulo u formiranje zajedničke jugoslovenske države, kada smo utopili sopstvenu državu. To je bila naša najkobnija i najtragičnija greška u istoriji srpskog naroda. Ne vidim veći društveni promašaj od stvaranja Jugoslavije, tu smo kao narod desetkovani i unakaženi za vekove", smatra kulturolog.
Konstatovao je da se nikada ne možemo oporaviti od posledica formiranja jugoslovenske ideje.
"Mogli smo da se izborimo da interesi Zapada ne dođu u prvi plan"
Dodao je da uvek treba poći od sebe i svoje odgovornosti.
"Posle Prvog svetskog rata bilo je nastojanja krojača političke mape Evrope da urede svet po svom nahođenju, pa i južnoslovenske prostore. I tada je, iz Londona, isticana ideja o balkanskim narodima, ali je rečeno da se Balkan ne može prepustiti Balkancima nego da se mora uticati na njega. Englezi su oduvek bili zainteresovani za nas", pojasnio je potpredsednik Skupštine Srbije.
Printscreen: Newsmax Balkans
Janjić je naglasio da je Rusija savetovala tadašnje srpske političke predstavnike da ne stvaraju državu sa katolicima.
"Velike sile su imale svoje interese, Srbija tada jeste bila mala, ali ne po ugledu.Tada je bila odlučujuća reč Srbije kao pobednika u ratu, zbog žrtava koje je podnela i hrabrosti vojnika. Mogli smo da se izborimo da interesi Zapada ne dođu u prvi plan, ali je politika regenta Aleksandra bila kratkovida", naveo je on.
"Srbija treba da bude u poziciji da gleda svoje interese, pa da se za nju bore"
Govoreći o putu Srbije, gost Sinteze istakao je da treba da gledamo svoj nacionalni interes.
"Prvo moramo da znamo šta hoćemo, šta nam je nacionalni interes. Prvi cilj nam je da očuvamo teritorijalni integritet, da sačuvamo Kosovo, možda ne sada, ali ćemo u budućnosti moći i da ga povratimo. Drugo je da imamo suverenitet na području Srbije. Ko to može da nam garantuje? Države koje su nam uzele Kosovo, a licemerno nam se predstavljaju kao prijatelji? Srbija treba da bude u poziciji da gleda svoje interese, pa da se za nju bore. Treba li da se predamo onima koji su nas bombardovali", zapitao je Janjić.
Dodao je da se za svoju zemlju bori tako što" mobilišete sve najbolje snage koje imate u zemlji, svu pamet, bez obzira na partiji kojoj pripada i tražite najbolje načine".
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
01:30
STAV NEDELJE (R)
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
specijal
02:00
PORTAL (R)
Portal - emisija koja vas uvodi u planetarna zbivanja. Ne propustite analize, intervjue i događaje koji oblikuju tok istorije. "Portal" je vaš prolaz u svet.
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Da li smo zaboravili šta znači "majstorsko pismo"? Koliko vremena treba da se postane majstor? Zašto roditelji retko podstiču decu da nauče pravi zanat? Ko će platiti cenu kad nestane poslednji obućar, krojač ili stolar u gradu? Za emisiju "Tražim reč" govore savetnik predsednika Samostalnog sindikata zanatstva Mitar Kostić, predsednik Foruma srednjih stručnih škola Beograd Milorad Antić, urednik magazina "Biz life" Borislav Despotović, predsednik Udruženja zanatlija Novog Sada Slavko Novaković i direktor organizacije "Dostignuća mladih" Darko Radičanin.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Posle konferencije o klimi - COP30 u Brazilu pitanje je gde je svet 10 godina nakon Pariskog sporazuma? Da li planeta ide ka sigurnosti ili ka povećanju temperature +3°C? Zašto je COP30 "trenutak istine" i šta to znači za našu energiju, poljoprivredu, zdravlje i živote? Kako će izgledati naredna decenija klimatske politike, i šta će se od nas, kao države i društva, tražiti da bismo ostali bezbedni, konkurentni i otporni? U emisiji SINTEZA na ova i slična pitanja odgovara dr Danijela Božanić, ekspert za klimatske promene.
Sarački zanat je star preko hiljadu godina, i vekovima je predstavljao spoj praktične potrebe i umeća ručne obrade kože. Danas ćemo zaviriti u radionicu u kojoj se, bez žurbe i industrijskih mašina, kožni kaiš i dalje pravi rukama – korak po korak, baš kao nekada, i videćemo šta je još moguće praviti ručno od ovog univerzalnog materijala. Potom, gledamo jedan zanimljiv prilog za decu i roditelje. Predstavljamo tihu knjigu, narpavljenu od mekanih materijala, čiji je cilj da se deca i roditelji edukuju i zabave u isto vreme. Ovaj didaktički proizvod kod dece razvija motoriku, logiku i maštu, a pruža mogućnost i roditeljima da se malo odmore, jer je cilj tihe knjige da se deca nauče da se zaigraju sama. U trećem prilogu gledamo kako nastaju ručno pravljene cipele, u jednoj porodičnoj radionici sa tradicijom. Kako se od komada sirove kože, uz precizne mere, strpljenje i godine iskustva, rađa par cipela koji je namenjen da traje godinama – fazu po fazu, bez tajni ovog zanata.
Meteorolog Nedeljko Todorović istakao je u razgovoru za portal Newsmax Balkans da će hladno vreme u Srbiji potrajati do utorka, 13. januara, uz zadržavanje snežnog pokrivača.
Identitet mladića čije telo je pre petnaest dana pronađeno u beranskom selu Šekular je K. I. A. (25) i državljanin Dagestana, odnosno Ruske Federacije, potvrdilo je za portal RTCG više sagovornika.
Od uplate za januar 2026. godine važe nove osnovice za plaćanje doprinosa za penzijsko osiguranje, koje su za 11,6 odsto veće u odnosu na prethodnu godinu, objavio je danas Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO).
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu, Policijske stanice Voždovac, u saradnji sa Drugim osnovnim javnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsili su D. E. (26) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična dela ugrožavanje sigurnosti i protivpravno lišenje slobode.
Veća količina snega koja je pala u Zubinom Potoku i Zvečanu izazvala je kvarove na elektroenergetskoj mreži na više lokacija, zbog čega je deo potrošača ostao bez struje.
Zamenik direktora Kosovske policije za region Sever Veton Eljšani izjavio je za Kosovo onlajn da je posle 15 časova izvršena teška krađa u hramu Svetog Dimitrija u Severnoj Mitrovici, odakle je iznet novac.
Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) objavio je da se očekuje oblačno vreme, na severu suvo, a u ostalim predelima mestimično sa snegom uz dalje povećanje visine snežnog pokrivača, dok će na jugoistoku i istoku u narednih sat vremena padati kiša i susnežica, koja će do kraja dana preći u sneg.
Tuga, samoća i izolovanost utiču na zdravlje srca. Ono zaista može da pamti i oseća, sve što se u životu preživi ostavlja rez i ožiljak na srcu, rekao je za emisiju "Stav nedelje" prof. dr Dragan Simić, kardiolog.
Poverenik za zaštitu ravnopravnosti Milan Antonijević najavio je da će u predstojećem periodu Ministarstvo pravde doneti pravilnik kojim će svi sudovi evidentirati prekršajne i krivične presude koje se tiču diskriminacije i povrede ravnopravnosti i dostavljati instituciji Poverenika.
Snežne padavine u Srbiji u pojedinim mestima i dalje izazivaju probleme u snabdevanju električnom energijom, pa je u Valjevu bez struje 2.150 potrošača, u Ivanjici oko 1.000, a ekipe EDS su na terenu i rade na otklanjanju kvarova na elektromreži.
Svet se u samo nekoliko dana promenio do neprepoznatljivosti. Američke specijalne snage su u prvom novogodišnjem vikendu tokom noćne operacije upale u Krakas, neutralisale protivvazdušnu odbranu i uhapsile Nikolasa Madura i njegovu suprugu koji su prebačeni u Njujork.
Viši sud u Beogradu produžio je Miljani Kecmanović, majci dečaka K. K, koji je 3. maja 2023. godine u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" ubio devet vršnjaka i čuvara, meru zabrane prilaska i komunikacije sa sinom, koji se nalazi u zdravstvenoj ustanovi, potvrđeno je za Tanjug u tom sudu.
Komentari (0)