Vanredna sednica Skupštine Srbije: Na dnevnom redu više zakonskih predloga o sudovima i tužilaštvima

Poslanici Skupštine Srbije počeli su vanrednu sednicu na čijem dnevnom redu je ukupno 25 tačaka, među kojima je set pravosudnih zakona koje je predložio poslanik Srpske napredne stranke Uglješa Mrdić.

Izvor: RTS

14.01.2026. 10:17 >> 10:36

Vanredna sednica Skupštine Srbije: Na dnevnom redu više zakonskih predloga o sudovima i tužilaštvima
Foto: Tanjug/Ana Paunković

Sednica je počela u 10.15 časova u prisustvu 146 narodnih poslanika.

Poslanici će razmatrati set od pet zakonskih predloga koji se odnose na sudove i tužilaštva, a koje je podneo predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu i poslanik SNS Uglješa Mrdić.

Reč je o izmenama Zakona o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava, Zakona o Visokom savetu tužilaštva, Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa za borbu protiv visokotehnološkog kriminala, Zakona o javnom tužilaštvu i Zakona o sudijama.

Objedinjena rasprava po svih 25 tačaka

Odbor za pravosuđe u utorak je podržao te predloge, uz obrazloženje da su usmereni na jačanje efikasnosti pravosudnog sistema, bolju organizaciju sudske i tužilačke mreže i usklađivanje sa ustavnim rešenjima.

Na sednici Kolegijuma Skupštine Srbije u utorak dogovoreno je da će se na sednici parlamenta voditi objedinjena rasprava po svih 25 tačaka dnevnog reda, a da će se raditi utorkom, sredom i četvrtkom od 10 do 18 sati.

Predstavnici skupštinske većine poručili su da izmene doprinose dostupnijem i efikasnijem pravosuđu i da odgovaraju potrebama građana, posebno u svetlu rastućeg obima posla i budućih projekata.

Foto: Tanjug/Ana Paunković

Poslanik Srpske napredne stranke Uglješa Mrdić izjavio je povodom seta pravosudnih zakona, koje je predložio, da sudstvu i tužilaštvu trebaju ljudi koji su lojalni jednoj državi, a to je Srbija kao i da je usvajanje ovih zakona samo prvi korak u vraćanju otetog pravosuđa državi i narodu.

Mrdić, koji je ranije štrajkovao glađu ispred Skupštine Srbije, kako bi iskazao nezadovoljstvo radom tužilaštva, istakao je da je još ranije najavio da će se boriti za istinu i pravdu tako što će kao poslanik zajedno sa kolagama raditi na setu pravosudnih zakona.

Kako je naveo, taj rad je završen i pet pravosudnih zakona je na dnevnom redu parlamenta.

"Usvajanje ovih zakona je samo prvi korak ka vraćanju otetog pravosuđa državi i narodu Srbije, kako njime više ne bi upravljali otuđeni centri moći pod kontrolom stranih centara moći. Kao što znamo, deo tužilaštva i deo sudstva se otuđio i oteo od države Srbije, a ovih pet pravosudnih zakona upravo su bitni i za bolju samostalnost tužilaštva i nezavisnost sudstva u skladu sa Ustavom Republike Srbije i naravno u skladu sa našim zakonima", rekao je Mrdić.

Foto: Tanjug/Ana Paunković

On je predložio izmene Zakona o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava, o Zakona o Visokom savetu tužilaštva, izmene Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa za borbu protiv visokotehnološkog kriminala, izmene Zakona o javnom tužilaštvu kao i Predlog zakona o izmeni zakona o sudijama.

Mrdić je objasnio da je usvajanje izmena Zakona o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava uslovljeno potrebom da se unapredi efikasnost, dostupnost i funkcionalnost pravosudnog sistema kroz usklađivanje sudske i javnotužilačke mreže sa realnim, demografskim, teritorijalnim, ekonomskim i organizacionim uslovima. 

Rasterećenje beogradskih sudova i tužilaštva

On je naglasio da taj zakon predstavlja nužan i sistemski opravdan korak ka rasterećenju beogradskih sudova i javnih tužilaštava, obezbeđivanju uslova za efikasno postupanje i pripremi pravosudnog sistema za značajan porast broja predmeta, posebno u svetlu predstojećih aktivnosti za EXPO 2027.

Mrdić je ukazao da preopterećenost Trećeg osnovnog suda u Beogradu nameće potrebu osnivanja novog Četvrtog osnovnog suda u Beogradu, dodajući da je u 2024. godini Treći osnovni sud u Beogradu primio 7.778 novih predmeta, kao i da će na teritoriji Surčina broj predmeta rasti usled projekta EXPO.

Pored toga ove izmene zakona predviđaju formiranje sudske jedinice u opštini Kosjerić, a da sedište sadašnjeg osnovnog javnog tužlaštva umesto u Vladičinom Hanu bude u Surdulici.

Mrdić je naveo da je usvajanje izmena Zakona o Visokom savetu tužilaštva potrebno radi uslađivanja sa predloženim izmenama u Zakonu o javnom tužilaštvu, koje se odnose na nadležnosti Komisije Visokog saveta tužilaštva za odlučivanje o prigovoru protiv obaveznog uputstva za rad i postupanje u pojedinom predmetu, prigovoru protiv rešenja o substituciji i prigovoru protiv rešenja o devoluciji. 

Usvajanjem izmena Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa za borbu protiv visokotehnološkog kriminala bi se, kako je rekao Mrdić,  položaj odeljenja za borbu protiv visokotehnološkog kriminala u okviru Višeg javnog tužilaštva u Beogradu precizno definisao.

Mrdić je govoreći o predlogu za izmenu Zakona o javnom tužilaštvu, rekao da je imajući u vidu dosadašnju praksu u primeni tog zakona, potrebno da se pojedina rešenja koja se odnose na nadležnost za odlučivanje, za upućivanje javnih tužilaca u druga javna tužilaštva, kao i odredbe o broju mandata glavnih javnih tužilaca, izmene u cilju stvaranja uslova za efikasniji rad javnog tužilaštva i dodatnog usklađivanja sa ustavnim i drugim zakonskim odredbama.

Predlogom za izmenu Zakona o sudijama se, kako je rekao Mrdić, predlaže uvođenje mogućnosti da predsednik suda, nakon isteka svog mandata, može biti ponovo izabran na istu funkciju još u jednom mandatu.

Mrdić je naglasio da predsednik suda nije samo formalni rukovodilac suda već nosilac širokih nadležnosti od ključnog značaja za unutrašnje funkcionisanje suda, te da je odgovoran za donošenje akata, unutrašnje uređenje i sistematizaciju radnih mesta, za raspoređivanje sudija i sudijskih pomoćnika, kao i za obezbeđivanje optimalnog funkcionisanja sudskih odeljenja i rada suda.

S druge strane, poslanici opozicije istakli su da su predlozi upućeni u proceduru u kratkom roku i ocenili da u njihovu izradu nije bila dovoljno uključena stručna javnost, zbog čega su najavili da ih neće podržati.

Vanredno zasedanje zakazala je predsednica parlamenta Ana Brnabić na zahtev 109 narodnih poslanika, a pored zakona iz oblasti pravosuđa, na dnevnom redu su i kadrovska pitanja, međunarodni sporazumi, kao i izveštaji o radu više nezavisnih i regulatornih tela.

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)