Poslednje javno slušanje o predlozima za izmenu četiri izborna zakona koje je u skupštinsku proceduru uputio poslanik SNS Miroslav Petrašinović održano je u Beogradu, a zakonski predlozi prethodno su predstavljeni javnosti u Novom Sadu, Kragujevcu i Nišu.
Predstavljeni su Predlog zakona o izmenama i dopuni Zakona o Ustavnom sudu", Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o izboru narodnih poslanika, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o lokalnim izborima, kao i Predlog zakona o dopuni Zakona o izboru predsednika Republike, koje je 21. aprila podneo narodni poslanik Miroslav Petrašinović.
Predstavnici vlasti s jedne i opozicije i stručne javnosti s druge strane izneli su različite ocene o predloženim zakonskim izmenama i njihovom uticaju na izborni proces.
NARODNA SKUPŠTINA SRBIJE
Poslanik Stranke demokratske akcije Sandžaka Ahmedin Škrijelj pozvao je poslanika Srpske napredne stranke (SNS) Miroslava Petrašinovića, koji je predložio izmene i dopune seta izbornih zakona, da ih povuče iz skupštinske procedure, dodajući da bi u širokom krugu konsultacija trebalo da se usaglase svi i da Skupština potom glasa jednoglasno, jer bi to trebalo da bude opšti društveni interes.
"U zakonima ima puno nejasnoća i formulacija koje mogu da se tumače na ovaj ili onaj način", ocenio je Škrijelj tokom tročasovne rasprave.
On je rekao da je izborne zakone trebalo da predloži Vlada Srbije, iako ne spori pravo poslanicima da ih predlažu, ali je istakao da je "ovo suviše krupno pitanje da bi se igrali na ovaj način".
Škrijelj je rekao da bi izborni zakoni trebalo da reše sve probleme izbornog procesa.
"Ne selektivno da biramo po principu švedskog stola, nego da u jednoj širokoj javnoj raspravi dođemo do najboljih rešenja, pa možda čak otvarajući i pitanje uređenja izbornog sistema u Srbiji", ocenio je Škrijelj i dodao da predloženim izmenama nije sprečena zloupotreba statusa izborne liste nacionalne manjine.
Poslanik Srpske napredne stranke Miroslav Petrašinović predložio je u utorak izmene i dopune više zakona koji regulišu izbornu materiju, o kojima će se već u sredu izjasniti skupštinski Odbor za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu.
Narodni poslanik SNS i predsednik Odbora za pravosuđe Uglješa Mrdić izjavio je da će nadležni organi detaljno analizirati mišljenja Venecijanske komisije na set pravosudnih zakona i dodao da će u narednom periodu biti odlučeno kako će se primedbe komisije sprovesti.
Poslanica Stranke slobode i pravde (SSP) Ana Gođevac rekla je da je Srbija dobila 25 preporuka ODIHR, a da oni raspravljaju o pet, koje su "uvedene na takav način da pomažu izborne mahinacije, a ne rešavaju ozbiljna pitanja".
Ona je rekla da je ODIHR naložio sveobuhvatnu izmenu zakonodavstva, a da se menja samo nekoliko odredbi. Kada je u pitanju birački spisak, podsetila je da je osnovana komisija za njegovu reviziju, ali da je u toku opstrukcija njenog rada.
"Sa podacima koje u ovom trenutku imamo za 6.439.365 birača Srbije - da cela komisija savesno radi 12 sati svakog dana, mi bismo završili proveru tačnosti upisa birača za tri godine i sedam meseci", rekla je Ana Gođevac.
Optužbe na račun ministarke pravde i Uglješe Mrdića
Zamenik člana Komisije za reviziju biračkog spiska iz SSP Marko Dimić izjavio je da je poslanik SNS Uglješa Mrdić "jedan od važnijih šrafova u nakaradnom izbornom sistemu i predlagač seta pravosudnih zakona koji su Srbiju koštali 1,5 milijardi evra evropskog novca", a da je ministarka državne uprave i lokalne samouprave Snežana Paunović "ministarka za opstrukciju revizije biračkog spiska" i da "aktivno radi na tome da do revizije biračkog spiska ne dođe".
Prema njegovim rečima, ona sa saradnicima "uskraćuje Komisiji podatke i da se na sve načine trude da Komisija ne dođe do potrebnih podataka da izvrši reviziju".
Ministarka Snežana Paunović rekla je da su članovima Komisije za reviziju biračkog spiska dostupni podaci iz svih registara koji su sastavni deo biračkog spiska.
"Posao nije mali i ja vas molim da mu se posvetite. Onaj ko je očekivao da će posao revizije biračkog spiska sa ovolikim brojem stanovnika Srbije trajati kratko živeo je u iluziji", rekla je ona.
Foto: Tanjug/Dimitrije Nikolić
Predlagač zakonskih izmena Miroslav Petrašinović rekao je da je Srbija, otkako ima saradnju sa ODIHR, usvojila sedamdesetak njihovih preporuka u vezi sa izborima.
"Jedna Nemačka je dosad usvojila 35 preporuka ODIHR vezano za njihov izborni proces. Želimo da usvojimo sve preporuke ODIHR, da ih implementiramo. Taj proces smo i započeli, a ovo je samo deo tog procesa u cilju sprovođenja svih preporuka koje ODIHR naloži", rekao je Petrašinović.
Petrašinović: Puna implementacija svih preporuka ODIHR
On je izjavio da će Srbija nastaviti izmene izbornog zakonodavstva i ispunjavanje preporuka ODIHR u toj oblasti.
"Uskoro nas očekuju još dve izmene i dopune zakona. Proces će se nastaviti i ići čemo korak dalje", najavio je Petrašinović, dodajući da se ide ka punoj implementaciji svih preporuka ODIHR.
On je na taj način odgovorio poslanici Ekološkog ustanka Danijeli Nestorović, koja je prethodno ocenila da su predložene izmene kozmetičke i upitala zašto su na red došle baš ove izmene i šta se dešava sa sveobuhvatnim preporukama ODIHR.
Izvršna direktora Centra za pravosudna istraživanja (Cepris) Sofija Mandić ocenila je da se izmene zakona donose pod pritiskom iz Evropske unije, što je Petrašinović odbacio.
Mandić je istakla da je reč o normativnim, a ne izmenama koje se tiču primene u praksi, pa su one i izabrane.
Foto: ATA images/L. L.
Profesor Pravnog fakulteta Tanasije Marinković ocenio je da nije reč o inkuzivnoj javnoj raspravi o zakonskim izmenama, na čemu insistira ODIHR.
On je tu ocenu potkrepio činjenicom da učesnici javne rasprave imaju po pet minuta za ukupno četiri zakona, što je ocenio kao nedovoljno za kvalitetnu i inkluzivnu javnu raspravu. Zatražio je i priliku za drugi krug obraćanja, što mu nije bilo omogućeno.
"Sve ovo je od početka kvarno i da ne može da izađe na dobro", ocenio je Marinković. U javnoj raspravi učestvovao je i izvršni direktor Biroa za društvena istraživanja (Birodi) Zoran Gavrilović koji je istakao da je neophodno usvajanje propisa prema kojima predsednik Srbije ne može da daje svoje ime i rejting bilo kojoj izbornoj listi.
Razmenjene i političke parole
U raspravu se u završnici uključio i student Pravnog fakulteta Petar Živković, koji je poručio da ništa ne može promeniti neminovnost, a to je da, kako je naveo, "studenti pobeđuju".
Predlagač novih izbornih izbornih propisa Miroslav Petrašinović odgovorio mu je parolom SNS "Srbija pobeđuje".
Predsednik Odbora dr Uglješa Mrdić pozdravio je sve prisutne: potpredsednicu Narodne skupštine Marinu Raguš, ministarku državne uprave i lokalne samouprave Snežanu Paunović, predstavnike Delegacije EU u Srbiji, Misije OEBS u Srbiji, Ambasade Norveške, članove Republičke izborne komisije, članove Komisije za reviziju, verifikaciju i kontrolu tačnosti i ažuriranja biračkog spiska, predstavnike Ustavnog suda, Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Instituta za uporedno pravo, Centra za slobodne izbore i demokratiju, predstavnike političkih organizacija, kao i svu zainteresovanu javnost, objavljeno je na sajtu Narodne skupštine Republike Srbije.
On je naveo da je Odbor doneo odluku o organizovanju četiri javna slušanja u nameri da doprinese transparentnosti i inkluzivnosti postupka unapređivanja zakonodavstva u oblasti izbornog procesa.
Uglješa Mrdić izrazio je očekivanje da će se predloženi zakoni uskoro naći na dnevnom redu sednice Narodne skupštine, kao i da će izneti stavovi i mišljenja tokom današnje rasprave biti od značajne koristi.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA
Šta je pozadina pisma nemačkog kancelara Fridriha Merca o Ukrajini i budućnosti proširenja EU? Šta znači model „postepenog članstva“ za države Zapadnog Balkana, a šta poseban model integracije koji Brisel razmatra za Ukrajinu? Svedočimo li novoj američkoj realnosti u vođenju spoljne politike, kakvi su danas odnosi Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, odnosi Amerike i Kine, ali i relacije između Vašingtona i Evrope u trenutku kada svet sve više klizi ka podeli na interesne sfere velikih sila? O ovim pitanjima govori bivši ministar Goran Svilanović.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-VAUHNIK
Čovek koji je unapred znao za napad na Sovjetski Savez. Obaveštajac koji je upozoravao na bombardovanje Beograda 6. aprila 1941. Heroj, dvostruki agent ili najveći špijun svog vremena? Od tajnih veza sa nemačkim vrhom do Gestapoa, torture i misteriozne smrti u emigraciji, priča Vladimira Vauhnika i danas skriva brojne tajne.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Potrošači u bloku oivičenom ulicama Tadeuša Košćuška, Cara Dušana, Džordža Vašingtona, Bulevarom despota Stefana do Cvijićeve i Dunavske ulice, kao i celokupne Viline vode, ostaće u četvrtak, 28. maja bez vode, saopštilo je Javno komunalno preduzeće "Beogradski vodovod i kanalizacija".
Naučnici sve više upozoravaju na takozvani "remnant holesterol", koji može značajno da poveća rizik od srčanih i moždanih udara, čak i kod ljudi sa LDL u opsegu referentnih vrednosti.
Ministarska za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Milica Đurđević Stamenkovski saopštila je da bi puna primena Zakona roditelj-negovatelj trebalo da počne 1. oktobra ove godine.
Zbog novog kvara na cevovodu sistema "Rzav", Čačak je ponovo ostao bez vode, a problemi u vodosnabdevanju zabeleženi su i u više gradova zapadne Srbije.
Vlada Srbije usvojila je izmenu sistematizacije radnih mesta u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP), kojom je dosadašnje Odeljenje za borbu protiv korupcije preraslo u Službu za borbu protiv korupcije u okviru Uprave kriminalističke policije.
Nacionalna avio-kompanija Er Srbija objavila je da će preusmeriti pojedine letove iz Beograda za Tivat 4. i 5. juna, jer se zbog planirane potpune obustave drumskog saobraćaja u tom crnogorskom gradu tokom održavanja Samita EU-Zapadni Balkan očekuju značajna ograničenja u pristupu Aerodromu Tivat.
Zid porodičnog stana u jednoj novosadskoj zgradi srušio se u utorak popodne tokom građevinskih radova na susednom objektu, tačnije prilikom izlivanja betona na gradilištu pored zgrade.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Nikole V. (24) zbog sumnje da je u aprilu podstrekivao maloletnika da baci bombu na poslovni objekat i tako izazove opasnost za imovinu većeg obima. Protiv maloletnika se vodi poseban postupak pred sudom.
Na dan rođenja Milutina Milankovića, u istorijskom Hangaru Starog aerodroma u Beogradu je otkrivena spomen-ploča posvećena graditeljskom nasleđu srpskog naučnika.
Od 1.200 ispitanih muškaraca u Srbiji skoro polovina ili 45,7 odsto smatra da muž treba da ima poslednju reč u kući, pokazalo je istraživanje koje je rađeno za potrebe institucije Poverenika za zaštitu rodne ravnopravnosti.
Premijer Srbije Đuro Macut predsedavao je vanrednoj sednici Republičkog štaba za vanredne situacije povodom havarije na magistralnom cevovodu "Rzav" u mestu Gorobilje, usled čega je bez vode ostalo više od 200.000 potrošača u Čačku, Gornjem Milanovcu, Lučanima i Požegi.
Komentari (0)