Mitropolit čikaški Longin je pozdravio i poželeo dobrodošlicu Grigoriju, kome je ovo treći roman i četvrta knjiga u nizu, rekavši da je svaki njegov dolazak prilika da "nam neka lepa reč padne na dušu".
"Ima raznih sveštenika i vladika, svaki ima svoje talente, ali vladika Grigorije je od čovek koji je višestruko talentovan, ali i vredan, pa je svojim radom uspeo te talente i da umnoži. A tu je i ona druga strana, pa kad ga poredim obično kažem: Griša je naš čovek, jedan od onih hercegovačkih duhovnika koji nastavlja putem vladike Atanasija, koji je uvek razborit, razložan i razuman, s kojim možete da razgovarate na razne teme. U isto vreme je čovek ljubavi i dobrote, i radosti koju nosi sa sobom svugde", kazao je vladika Longin.
Foto: Antonije Kovačević
Paroh crkve domaćina, otac Darko Spasojević govorio je o knjigama kao izborima duhovnosti.
"Jedan Rus, Mihail Bahtin, postao je popularan u Americi 1970-tih, a čuvene su njegove teorije o interkontekstualnosti. One podrazumevaju da svaki tekst koji se napise otrgne se od pisca i svaki čovek, svaki čitalac, nađe sebe u tom tekstu. Reč se ne da kontrolisati i ne da zaustaviti. Isto važi i za čoveka. On ima i psihološko tumačenje i svaki čovek živi tu reč kroz sebe i odnos sa drugima i to određuje naše biće, naš identitet i potragu za sobom samima", istakao je otac Darko.
Foto: Antonije Kovačević
A onda se obratio autor romana "Stranac u šumi", koji je sa svojim čitaocima, i onima koji će to tek postati, govorio o romanu, ali i onome što književnost čini od ljudi, izmeštajući ih iz njihovog intimnog mikrokosmosa u makrokosmos, u kome su u stanju da bolje razumeju i prihvate svet i ljude oko sebe.
"Zašto je toliko važno da čitamo knjige? A važnije je da ih čitamo nego da ih pišemo. Zato što se naša vizija svega proširuje u nedogled. Ali ono sto je najbitnije, mi se saživljavano sa junacima romana, koji su i tragični i komični, i nesrećni i srećni, uspešni i neuspešni, koji su jednostavno živi ljudi, a naš mikrokosmos postaje makrokosmos, i mi kroz te junake počinjemo da razumevamo sebe, zato što se mi s njima saživljavamo, s njima se poistovećujemo, s njima saosećamo", rekao je vladika Grigorije.
"Tako da možemo da shvatimo da neki tamo mladić koji ubije babu zbog novca može da se pokaje, da neka devojka koja na ulici prodaje svoje telo može da bude sveta, da njemu spase život i navede ga na pokajanje. Možemo da shvatimo kako su to braća Ivan i Aljoša jedan vernik a jedan nevernik, i kad razgovaraju jedan napada a drugi brani Boga, a u stvari se kao braća mnogo vole", dodao je autor knjige.
Program je kao moderator vodio sveštenik Jovan Aničić, koji je ispred Eparhije novogračaničko-srednjezapadnoameričke zadužen za prosvetni i edukativni rad.
Novinarka Radojka Nikolić analizira stanje srpske ekonomije, ističući da je 2026. godina izuzetne neizvesnosti i velikih odluka, prvenstveno zbog sudbine Naftne industrije Srbije (NIS). Kupovina NIS-a je pitanje oko kojeg se prelamaju strateški interesi Amerike i Rusije, pri čemu Rusija mora da odluči da li će prodati, a SAD moraju da odobre potencijalnu transakciju i kupca. U globalnom kontekstu, Srbija se nalazi u kompleksnoj poziciji – rast je nedovoljan, a ekonomske procene pokazuju da bi nam ovim tempom (2% rasta) trebalo čak 55 godina da dostignemo prosečni standard razvijene Evrope. Nedavno usvojeni budžet za 2026. godinu ocenjen je kao konfuzan. Posebno su kontroverzne stavke rezervisanih sredstava za NIS i velika povećanja plata u javnom sektoru i penzija. Iako se povećanje minimalne zarade, plata i penzija pravda ličnom potrošnjom (koja vraća PDV u budžet), problem leži u disproporciji između rasta zarada i produktivnosti. Produktivnost je u Srbiji rasla 10-15%, dok su plate rasle 50%, što naglo povećava trošak po radniku. Zbog tog skoka troškova, strane kompanije, posebno montažne fabrike koje isplaćuju minimalac, već kalkulišu odlazak sa tržišta Srbije. Na globalnoj sceni, Evropska unija je podeljena oko predloga da se ruska zamrznuta sredstva koriste kao zalog za kredit Ukrajini, što bi moglo narušiti poverenje u klirinške sisteme poput Eurocleara. Što se tiče NIS-a, u igri su tri zainteresovane strane: Mol (Mađarska), Adnoc (Abu Dhabi National Oil Company) i Srbija. Ipak, budućnost energetskog sistema zavisi od odluke Moskve i Vašingtona, jer je NIS ključni deo energetskog sistema Srbije koji trenutno ne radi punim kapacitetom.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Tokom proteklih godinu dana zajedno smo „tražili smo reč“ i u vremenu koje karakteriše reč “brzo“ odabrali smo da stanemo, da slušamo, da tražimo reč za teme o kojima se ćuti, za ljude koje često ne primećujemo i za pitanja koja nemaju jednostavne odgovore. Čuli smo mnoge mudre misli i ispričali mnoge zanimljive priče. Ovo je kolaž onih priča koje zaslužuju vašu pažnju.
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
U Sukošanu kod Zadra rano ujutru zatečena su tela dva muškarca, a uviđajem je utvrđeno da je 46-godišnji otac vatrenim oružjem usmrtio svog 18-godišnjeg sina, a potom iz istog oružja počinio samoubistvo.
Beogradsko i novosadsko JKP "Parking servis" obaveštavaju korisnike svojih usluga da neće kontrolisati i naplaćivati parkiranje u zoniranim delovima grada tokom novogodišnjih praznika, u četvrtak i petak, 1. i 2. januara 2026. godine, kao i na Badnji dan i Božić, 6. i 7. januara 2026. godine.
Patriša Kaunda Radojičić, mlada žena poreklom iz Zambije, osvojila je srce jednog Hercegovca svojom neobičnom i dirljivom ljubavnom pričom. Patriša i Milija Radojičić svojim primerom pokazuju da ljubav ne poznaje ni granice, ni različitosti i da uvek pobeđuje. Njihova je opstala i traje - u Čačku.
Sekretarijat za privredu Grada Beograda saopštio je da će zanatski i trgovinski objekti u Beogradu tokom novogodišnjih i božićnih praznika raditi po izmenjenom režimu, u skladu sa odredbama Odluke o radnom vremenu zanatstva i trgovine, u vreme novogodišnjih i božićnih praznika 2025/2026. godine.
Odabrani tekstualni odlomci, arhivske fotografije i četiri tematske celine, među kojima i Andrićeva veza sa Beogradom, čine izložbu "Andrić: priča ostaje", koja je otvorena u Atrijumu Biblioteke grada Beograda, povodom 50 godina od smrti nobelovca Ive Andrića (1892-1975).
Novogodišnja predstava "San zimske noći" izvedena je u Teatru Vuk u Beogradu za decu koja borave u hraniteljskim porodicama, a mališanima iz publike novogodišnje paketiće je podelila državna sekretarka iz Ministarstva za brigu o porodici i demografiju Milica Perić.
Najspekatakularniji muzički događaj u zemlji - "Beogradski novogodišnji koncert" Simfonijskog orkestra i Hora Radio-televizije Srbije, sa šefom-dirigentom Srboljubom Dinićem, započeće tradicionalno i 2026. godinu.
Šta se danas više čita i čemu se više veruje - fikciji ili životnim pričama? Zašto pojedini novinari napuštaju branšu i postaju književnici? Koji će mediji opstati a koji otići u istoriju?
Zašto je džez filozofija u zvuku? Zašto je džez improvizacija čin koji pretpostavlja slobodu? Zbog čega je džez u Jugoslaviji imao posebno značenje? Da li je džez rušio tradiciju?
Komentari (0)