Vukovar je 1991. godine bio poprište jednog od najsurovijih sukoba u ratu u bivšoj Jugoslaviji. U borbama Jugoslovenske narodne armije (JNA), dobrovoljačkih jedinica i lokalnih Srba sa hrvatskom policijom i lokalnim Hrvatima poginulo je oko tri hiljade ljudi na obe strane, od čega 1.100 civila.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Bitka za Vukovar postala je politički simbol i za Zagreb i za Beograd u njihovoj odlučnosti da postignu vojnu pobedu u ratu.
Sporadični sukobi u Vukovaru počeli su početkom leta 1991. godine, a najžešće borbe vođene su od avgusta, kada su JNA, paravojne formacije i lokalni Srbi napravili obruč oko grada u kome su se nalazile snage hrvatske policije i lokalnih Hrvata.
Blokada Vukovara trajala je 87 dana tokom kojih je u granatiranju razoren skoro čitav grad, a oni koji nisu uspeli da se iz njega evakuišu proveli su te dane u podrumima i skloništima.
Bitka za taj istočnoslavonski grad završena je 18. novembra 1991. godine kada su JNA, dobrovoljačke i lokalne srpske snage zauzele Vukovar, koji je 15. januara 1998. nakon mirne reintegracije vraćen u ustavno-pravni poredak Hrvatske.
Foto: Srđan Ilić
Prema raspoloživim podacima, u sukobima na teritoriji Vukovara po podacima Hrvatskog sanitetskog štaba, poginulo 450 branitelja i 1.350 civila, a oko 2.500 civila je ranjeno. S druge strane, poginulo je oko 1.100 vojnika JNA i drugih srpskih jedinica.
Zbog dešavanja u Vukovaru u Hagu su osuđeni tadašnji oficiri JNA Mile Mrkšić i Veselin Šljivančanin. Mrkšić je preminuo tokom izdržavanja kazne od 20 godina zatvora, a Šljivančanin je osuđen na deset godina, a nakon odluženih dve trećine kazne vratio se u Srbiju. Ratni gradonačelnik Vukovara Slavko Dokmanović izvršio je samoubistvo čekajući presudu u Hagu.
Uvod u sukobe
U julu 1990. godine, Skupština opštine Vukovar, u kojoj su većina bili Srbi i projugoslovenski orijentisani Hrvati, odbila je da prihvati novi ustav Hrvatske kojim su Srbi izgubili status konstitutivnog naroda i postali nacionalna manjina.
Foto: Srđan Ilić
Hrvatska vlada je zbog toga naoružavala paravojne snage kao rezervnu policiju, da bi osigurala prevlast na terenu. U martu 1991. Tomislav Merčep, sekretar za narodnu odbranu u opštini Vukovar, delio je oružje civilnom hrvatskom stanovništvu.
Istoričari 2. maj 1991. godine beleže kao datum kada je i zvanično počeo krvavi građanski rat na teritoriji bivše Jugoslavije. Tog dana, pre 34 godine, u sukobu između srpskih meštana i pripadnika hrvatskih policijskih snaga, poginulo je 12 hrvatskih policajaca i tri osobe srpske nacionalnosti.
Na zagrebačkom stadionu Maksimir, na današnji dan, 13. maja 1990. godine, dogodili su se neredi za koje mnogi smatraju da su bili uvod u raspad SFR Jugoslavije. Neodigrana fudbalska utakmica između Dinama iz Zagreba i Crvene zvezde najavila je krvavi rat na prostorima bivše Jugoslavije.
Na današnji dan pre 34 godine, na katolički Uskrs, hrvatski specijalci upali su na područje Nacionalnog parka "Plitvice". Tada su ubijeni hrvatski policajac i srpski teritorijalac, dok je 17 Srba zarobljeno i mučeno do razmene, saopšteno je još tada iz Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas".
U aprilu 1991. došlo je do bežanja iz Vukovara nekih Srba policajaca, sa oružjem, u okolna sela naseljena Srbima i tako su stvarane na jednoj strani policija Hrvatske, u kojoj su ostajali većinom Hrvati, a na drugoj strani milicija SAO Krajine, u kojoj su bili većinom Srbi, ali nastajale su i dve odvojene teritorije koje su kontrolisali Hrvati, odnosno Srbi, na području Vukovara.
Sukob u Borovu selu 2. maja 1991. godine bio je uvod u najveću bitku koja se devedesetih godina odigrala na tlu Hrvatske.
Seksualno nasilje i silovanje u braku i dalje predstavljaju jedan od najdublje ukorijenjenih društvenih tabua na Balkanu, gdje se pod plaštom tradicije i takozvanih "bračnih dužnosti" nerijetko normalizuje prisila. Gošće emisije "Tražim reč", među kojima su aktivistica Minja Marđonović, advokatica Aleksandra Milošević, novinarka Sofija Vukajlović i pravnica Nataša Kovačević, najoštrije su osudile nedavne javne istupe pojedinih pravnika koji negiraju postojanje ovog krivičnog djela. One upozoravaju da svaki intimni odnos bez jasnog i dobrovoljnog pristanka predstavlja akt nasilja, te da opravdavanje takvih postupaka u javnom prostoru direktno ugrožava ionako krhku sigurnost žena u regionu.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Da li je datum održavanja vanrednih izbora najvažnija tema u Srbiji? Da li su promene realne i koliko je važan stav Brisela, Moskve ili Vašingtona? Da li će se najjače sile sveta dogovoriti ili planetu čekaju novi ratovi i ekonomska kriza? Odgovore tražimo od profesora Slobodana Samardžića.
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-PROCES-IKONE NA PERU, MINIJATURE (R)
Oba procesa koja danas gledamo su umetnička. Iako su u pitanju različite tehnike, zajednički imenilac im je strpljenje. U prvom prilogu gledamo kako nastaju ikone, ali ne na platnu ili drvetu, već na peru. Ovaj suptilni način prenošenja boje na pero – koje je i simbol slobode, pruža umetnicima i ljubiteljima umetnosti katarzičan doživljaj, posebno kada se slikaju crkveni motivi. U drugom prilogu pratimo proces maketarstva. Gedamo kako nastaju svetovi u malom, koji mogu biti umanjene replike već postojećih filmskih setova, ali i preslikani domovi vas i vaših najbližih, poslovni prostori i šta god vam kreativno padne na pamet.
dokumentarni
05:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Devojčica (15), koja je nestala u Novom Sadu, pronađena je oko 20.40 sati, a sa njom je, kako je saopštio MUP, bio njen vršnjak, čiji je nestanak takođe prijavljen u toku dana.
Devojčica (15) nestala je u Novom Sadu, a sa njom i dečak (16). Oboje su učenici Škole za osnovno i srednje obrazovanje "Dr Milan Petrović". Direktor Centra za nestalu i zlostavljanu decu Igor Jurić rekao je da je slučaj izuzetno kompleksan.
Kompanija Telekom Srbija beleži rekordnu godinu sa prihodima od 2,3 milijarde evra i operativnim profitom od 1,3 milijarde evra. Generalni direktor Telekom Srbija Vladimir Lučić govorio je za emisiju "Stav nedelje" o planovima za saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Telekom Srbija je jedina kompanija na Zapadnom Balkanu koja je na berzi, na tržištu kapitala, sa vrednošću od oko sedam milijardi evra. Takođe, neto profit kompanije biće 200 miliona evra 2026. godine, rekao je generalni direktor Telekom Srbija Vladimir Lučić za Newsmax Balkans.
Za razliku od prošle godine, kada je ispred Vlade Srbije održan zajednički protest više organizacija, reprezentativni sindikati u Srbiji ovogodišnji Međunarodni praznik rada obeležavaju odvojenim skupovima na više lokacija u Beogradu.
Muškarac T. P. (49) osumnjičen za ubistvo četrdesetjednogodišnje žene u sarajevskom naselju Dobrinja tokom dana će biti predat u nadležnost Tužilaštva Kantona Sarajevo.
Policija Kantona Sarajevo uhapsila je muškarca osumnjičenog za ubistvo žene na Dobrinji, dok je dete koje je nakon zločina poveo sa sobom pronađeno nepovređeno. Kako je saopšteno iz MUP, osumnjičeni je uhapšen nekoliko sati nakon prijave pucnjave, a istraga je u toku.
Hrvatski USKOK je pokrenuo istragu protiv 19-godišnjaka osumnjičenog za terorizam, koji je slao mejlove školama i vrtićima tvrdeći da su postavljene eksplozivne naprave, za koje se ispostavilo da su bile lažne.
U sarajevskom naselju Dobrinja došlo je do pucnjave u kojoj je ubijena jedna osoba, potvrđeno je za Klix.ba. Prema nezvaničnim informacijama, ubijena je žena, a njen brat je povređen.
Sedam osoba privedeno je u Severnoj Makedoniji pod sumnjom za pokušaj paljenja verskog objekta Jevrejske zajednice u Skoplju, a protiv dva lica podnete su prijave za krivično delo "terorizam".
Slovenija je i dalje među zemljama EU sa najnižim rizikom od siromaštva ili socijalne isključenosti, sa 15,5 odsto stanovništva, pokazuju podaci Evrostata. U celoj Uniji u toj kategoriji nalazi se 20,9 odsto građana.
Komentari (0)