Vukovar je 1991. godine bio poprište jednog od najsurovijih sukoba u ratu u bivšoj Jugoslaviji. U borbama Jugoslovenske narodne armije (JNA), dobrovoljačkih jedinica i lokalnih Srba sa hrvatskom policijom i lokalnim Hrvatima poginulo je oko tri hiljade ljudi na obe strane, od čega 1.100 civila.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Bitka za Vukovar postala je politički simbol i za Zagreb i za Beograd u njihovoj odlučnosti da postignu vojnu pobedu u ratu.
Sporadični sukobi u Vukovaru počeli su početkom leta 1991. godine, a najžešće borbe vođene su od avgusta, kada su JNA, paravojne formacije i lokalni Srbi napravili obruč oko grada u kome su se nalazile snage hrvatske policije i lokalnih Hrvata.
Blokada Vukovara trajala je 87 dana tokom kojih je u granatiranju razoren skoro čitav grad, a oni koji nisu uspeli da se iz njega evakuišu proveli su te dane u podrumima i skloništima.
Bitka za taj istočnoslavonski grad završena je 18. novembra 1991. godine kada su JNA, dobrovoljačke i lokalne srpske snage zauzele Vukovar, koji je 15. januara 1998. nakon mirne reintegracije vraćen u ustavno-pravni poredak Hrvatske.
Foto: Srđan Ilić
Prema raspoloživim podacima, u sukobima na teritoriji Vukovara po podacima Hrvatskog sanitetskog štaba, poginulo 450 branitelja i 1.350 civila, a oko 2.500 civila je ranjeno. S druge strane, poginulo je oko 1.100 vojnika JNA i drugih srpskih jedinica.
Zbog dešavanja u Vukovaru u Hagu su osuđeni tadašnji oficiri JNA Mile Mrkšić i Veselin Šljivančanin. Mrkšić je preminuo tokom izdržavanja kazne od 20 godina zatvora, a Šljivančanin je osuđen na deset godina, a nakon odluženih dve trećine kazne vratio se u Srbiju. Ratni gradonačelnik Vukovara Slavko Dokmanović izvršio je samoubistvo čekajući presudu u Hagu.
Uvod u sukobe
U julu 1990. godine, Skupština opštine Vukovar, u kojoj su većina bili Srbi i projugoslovenski orijentisani Hrvati, odbila je da prihvati novi ustav Hrvatske kojim su Srbi izgubili status konstitutivnog naroda i postali nacionalna manjina.
Foto: Srđan Ilić
Hrvatska vlada je zbog toga naoružavala paravojne snage kao rezervnu policiju, da bi osigurala prevlast na terenu. U martu 1991. Tomislav Merčep, sekretar za narodnu odbranu u opštini Vukovar, delio je oružje civilnom hrvatskom stanovništvu.
Istoričari 2. maj 1991. godine beleže kao datum kada je i zvanično počeo krvavi građanski rat na teritoriji bivše Jugoslavije. Tog dana, pre 34 godine, u sukobu između srpskih meštana i pripadnika hrvatskih policijskih snaga, poginulo je 12 hrvatskih policajaca i tri osobe srpske nacionalnosti.
Na zagrebačkom stadionu Maksimir, na današnji dan, 13. maja 1990. godine, dogodili su se neredi za koje mnogi smatraju da su bili uvod u raspad SFR Jugoslavije. Neodigrana fudbalska utakmica između Dinama iz Zagreba i Crvene zvezde najavila je krvavi rat na prostorima bivše Jugoslavije.
Na današnji dan pre 34 godine, na katolički Uskrs, hrvatski specijalci upali su na područje Nacionalnog parka "Plitvice". Tada su ubijeni hrvatski policajac i srpski teritorijalac, dok je 17 Srba zarobljeno i mučeno do razmene, saopšteno je još tada iz Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas".
U aprilu 1991. došlo je do bežanja iz Vukovara nekih Srba policajaca, sa oružjem, u okolna sela naseljena Srbima i tako su stvarane na jednoj strani policija Hrvatske, u kojoj su ostajali većinom Hrvati, a na drugoj strani milicija SAO Krajine, u kojoj su bili većinom Srbi, ali nastajale su i dve odvojene teritorije koje su kontrolisali Hrvati, odnosno Srbi, na području Vukovara.
Sukob u Borovu selu 2. maja 1991. godine bio je uvod u najveću bitku koja se devedesetih godina odigrala na tlu Hrvatske.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Poremećaj pažnje i koncentracije - ADHD - koliko olako deci pripisujemo ovu dijagnozu? Da li je ADHD zaista u porastu ili je postalo popularno koristiti ga za dete koje reaguje burno? Kako razlikovati „živahno dete“ od deteta sa ADHD-om i koliko je opasno kada se ADHD pogrešno tumači kao neposlušnost ili „loše vaspitanje“? Za emisiju „Tražim reč” govore logoped Neda Milošević Dedakin, psihoterapeut Jugoslava Zajić, ali i stručnjaci iz različitih oblasti koji rade direktno sa decom Zona Simić, Tamara Skrlatović, klovn Cvrcko i Mihajlo Anđelović.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Zašto je rokenrol više od muzike? Kako se rok rađao u Beogradu? Zbog čega jugoslovenski rok nije bio puka imitacija zapadnih uzora? Zašto je rok eruptivni izraz unutrašnje potrebe za autentičnošću i uspostavljanjem novog jezika? Odgovore tražimo od legendarnog rokera Vlade Jankovića Džeta.
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-ISTORIJA NACIZMA I DEO (R)
Kako je iz haosa nastala ideologija zla? Od posleratnog očaja do uspona. Otkrivamo šest stubova nacizma. Društvo u rasulu, propaganda, droga i slepa poslušnost bez savesti. Kako je običan čovek postao deo najmračnijeg sistema u istoriji?
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Kako se piše, ali i kaže - Uskrs ili Vaskrs i da li se čestita sa "Hristos vaskrse" ili "Hristos voskrse". Večito pitanje uoči jednog od najvećih praznika kod pravoslavnih hrišćana jeste - slavimo li Uskrs ili Vaskrs?
Stranka Tisa Petera Mađara osvojila je 138 poslaničkih mesta, Fides Viktora Orbana 55, a Naša domovina Lasla Torockaja šest, pokazuju preliminarni rezultati parlamentarnih izbora u Mađarskoj na osnovu 98,42 odsto obrađenih glasova.
Tinejžerka (18) je poginula, a tri osobe su povređene u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u jutarnjim satima u selu Donji Adrovac kod Aleksinca, potvrđeno je portalu Newsmax Balkans iz Policijske uprave Niš.
Policija je uhapsila muškarca I.D. (43) iz Đevđelije koji je izleteo sa puta vozilom u kom je prevozio šest Egipćana i potom pobegao, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Severne Makedonije.
Državljanin Crne Gore Ivan Lješković (33) uhapšen je u Sloveniji po poternici Interpola Podgorica radi obezbeđenja njegovog prisustva u krivičnom postupku pred Višim sudom u Podgorici zbog šverca cigareta, saopštila je crnogorska policija.
Na svega nekoliko kilometara od Kumanova, u opštini Staro Nagoričane u Severnoj Makedoniji, nalazi se jedan od najznačajnijih spomenika srednjovekovne sakralne arhitekture, Crkva Svetog Đorđa.
Trojica turskih državljana uhapšena su u petak uveče na granici ka Bosni i Hercegovini zbog sumnje da su pokušali da prokrijumčare deset državljana Sudana, saopšteno je iz Uprave policije Crne Gore. Državljani Sudana smešteni su na bezbednu lokaciju.
Policija u Rožajama uhapsila je A. D. (26) iz tog grada na severu Crne Gore, osumnjičenog da je pokušao da ubije sugrađanina, saopšteno je iz crnogorske Uprave policije.
Komentari (0)