(FOTO) Na današnji dan 1991. godine završena tromesečna bitka za Vukovar u kojoj je poginulo oko 3.000 ljudi
Vukovar je 1991. godine bio poprište jednog od najsurovijih sukoba u ratu u bivšoj Jugoslaviji. U borbama Jugoslovenske narodne armije (JNA), dobrovoljačkih jedinica i lokalnih Srba sa hrvatskom policijom i lokalnim Hrvatima poginulo je oko tri hiljade ljudi na obe strane, od čega 1.100 civila.
Bitka za Vukovar postala je politički simbol i za Zagreb i za Beograd u njihovoj odlučnosti da postignu vojnu pobedu u ratu.
Sporadični sukobi u Vukovaru počeli su početkom leta 1991. godine, a najžešće borbe vođene su od avgusta, kada su JNA, paravojne formacije i lokalni Srbi napravili obruč oko grada u kome su se nalazile snage hrvatske policije i lokalnih Hrvata.
Blokada Vukovara trajala je 87 dana tokom kojih je u granatiranju razoren skoro čitav grad, a oni koji nisu uspeli da se iz njega evakuišu proveli su te dane u podrumima i skloništima.
Bitka za taj istočnoslavonski grad završena je 18. novembra 1991. godine kada su JNA, dobrovoljačke i lokalne srpske snage zauzele Vukovar, koji je 15. januara 1998. nakon mirne reintegracije vraćen u ustavno-pravni poredak Hrvatske.
Foto: Srđan Ilić
Prema raspoloživim podacima, u sukobima na teritoriji Vukovara po podacima Hrvatskog sanitetskog štaba, poginulo 450 branitelja i 1.350 civila, a oko 2.500 civila je ranjeno. S druge strane, poginulo je oko 1.100 vojnika JNA i drugih srpskih jedinica.
Zbog dešavanja u Vukovaru u Hagu su osuđeni tadašnji oficiri JNA Mile Mrkšić i Veselin Šljivančanin. Mrkšić je preminuo tokom izdržavanja kazne od 20 godina zatvora, a Šljivančanin je osuđen na deset godina, a nakon odluženih dve trećine kazne vratio se u Srbiju. Ratni gradonačelnik Vukovara Slavko Dokmanović izvršio je samoubistvo čekajući presudu u Hagu.
Uvod u sukobe
U julu 1990. godine, Skupština opštine Vukovar, u kojoj su većina bili Srbi i projugoslovenski orijentisani Hrvati, odbila je da prihvati novi ustav Hrvatske kojim su Srbi izgubili status konstitutivnog naroda i postali nacionalna manjina.
Foto: Srđan Ilić
Hrvatska vlada je zbog toga naoružavala paravojne snage kao rezervnu policiju, da bi osigurala prevlast na terenu. U martu 1991. Tomislav Merčep, sekretar za narodnu odbranu u opštini Vukovar, delio je oružje civilnom hrvatskom stanovništvu.
Istoričari 2. maj 1991. godine beleže kao datum kada je i zvanično počeo krvavi građanski rat na teritoriji bivše Jugoslavije. Tog dana, pre 34 godine, u sukobu između srpskih meštana i pripadnika hrvatskih policijskih snaga, poginulo je 12 hrvatskih policajaca i tri osobe srpske nacionalnosti.
Na zagrebačkom stadionu Maksimir, na današnji dan, 13. maja 1990. godine, dogodili su se neredi za koje mnogi smatraju da su bili uvod u raspad SFR Jugoslavije. Neodigrana fudbalska utakmica između Dinama iz Zagreba i Crvene zvezde najavila je krvavi rat na prostorima bivše Jugoslavije.
Na današnji dan pre 34 godine, na katolički Uskrs, hrvatski specijalci upali su na područje Nacionalnog parka "Plitvice". Tada su ubijeni hrvatski policajac i srpski teritorijalac, dok je 17 Srba zarobljeno i mučeno do razmene, saopšteno je još tada iz Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas".
U aprilu 1991. došlo je do bežanja iz Vukovara nekih Srba policajaca, sa oružjem, u okolna sela naseljena Srbima i tako su stvarane na jednoj strani policija Hrvatske, u kojoj su ostajali većinom Hrvati, a na drugoj strani milicija SAO Krajine, u kojoj su bili većinom Srbi, ali nastajale su i dve odvojene teritorije koje su kontrolisali Hrvati, odnosno Srbi, na području Vukovara.
Sukob u Borovu selu 2. maja 1991. godine bio je uvod u najveću bitku koja se devedesetih godina odigrala na tlu Hrvatske.
Zašto prevoznici iz BIH nisu uspeli da blokiraju granične prelaze sa Hrvatskom? Šta donosi novi Zakon o kvalitetu vazduha u CG I da li će građani moći da traže odštetu za narušeno zdravlje? Severna Makedonija je uspela od druge zemlje u Evropi po smrtnosti novorođenčadi da smanji neslavne brojke za čak 87% za poslednju deceniju.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Da li je Dejtonski sporazum temelj stabilnosti ili postaje nova linija geopolitičkog sukoba? Dok NATO jača prisustvo u regionu, a Rusija upozorava na militarizaciju Balkana, odnosi između Beograda i Zagreba ponovo dolaze u fokus. Zašto i koji nam je ključni kamen spoticanja već decenijama unazad? Gost Stava dana profesor na Fakultetu za bezbednost Zoran Dragišić.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
20:10
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Blokade granica Bosne i Hercegovine sa Evropskom unijom zvanično su zaustavljene. Sa druge strane, policija u Crnoj Gori i Republici Srpskoj zabranila je prevoznicima da blokiraju granične prelaze.
Eksplozivna naprava nešto posle šest časova bačena je na teretanu u Zemunu, koja se nalazi u prizemlju stambene zgrade, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Na parlamentarnim izborima u Sloveniji, nakon 99,85 odsto prebrojanih glasova, vodi Pokret Sloboda premijera Roberta Goloba sa 28,62 odsto, ispred Slovenačke demokratske stranke (SDS) Janeza Janše sa 27,95 odsto.
Deseti vladin paket mera za zaštitu domaćinstava i privrede od rasta cena vredan je 450 miliona evra, a uz ostalo donosi nastavak regulacije cena goriva i zadržavanje cena struje i plina do 30. septembra ove godine, istakao je na sednici Vlade premijer Andrej Plenković.
Apelacioni sud odbio je žalbu koja je uložena na odluku o pritvoru za bivšu predsednicu Vrhovnog suda Crne Gore Vesnu Medenicu, potvrdio je za Portal RTCG njen branilac advokat Zdravko Begović.
Vlada Hrvatske donela je odluku o najvišim maloprodajnim cenama goriva, te će utorka, 24. marta, i u naredne dve nedelje, osnovni benzin biti skuplji za 12 evrocenti, a dizel za 18 evrocenti po litru.
Nestašica plavog dizela izaziva paniku među hrvatskim poljoprivrednicima i dok iz Hrvatske poljoprivredne komore upozoravaju da je neophodna intervencija države, iz Ministarstva upozoravaju na povećanu potrošnju ovog goriva i pozivaju poljoprivrednike da kupovinu usklade sa svojim potrebama.
Blokade granica Bosne i Hercegovine sa Evropskom unijom zvanično su zaustavljene. Sa druge strane, policija u Crnoj Gori i Republici Srpskoj zabranila je prevoznicima da blokiraju granične prelaze.
Reakcija Irana na napade Izraela i Sjedinjenih Američkih Država iznenadila je sve, pa čak i američkog predsjednika Donalda Trampa, ocenio je za Newsmax Balkans televiziju dugododišnji diplomata i bivši ministar spoljnih poslova Crne Gore Miodrag Lekić.
U Crnoj Gori najavljene su nove cene goriva na benzinskim pumpama od 24. marta. Evrosuper 98 koštaće 1,56 evra, evrosuper 95 - 1,52, dok će najskuplji biti dizel - čak 1,57 evra.
Komentari (0)