(FOTO) Na današnji dan 1991. godine završena tromesečna bitka za Vukovar u kojoj je poginulo oko 3.000 ljudi
Vukovar je 1991. godine bio poprište jednog od najsurovijih sukoba u ratu u bivšoj Jugoslaviji. U borbama Jugoslovenske narodne armije (JNA), dobrovoljačkih jedinica i lokalnih Srba sa hrvatskom policijom i lokalnim Hrvatima poginulo je oko tri hiljade ljudi na obe strane, od čega 1.100 civila.
Bitka za Vukovar postala je politički simbol i za Zagreb i za Beograd u njihovoj odlučnosti da postignu vojnu pobedu u ratu.
Sporadični sukobi u Vukovaru počeli su početkom leta 1991. godine, a najžešće borbe vođene su od avgusta, kada su JNA, paravojne formacije i lokalni Srbi napravili obruč oko grada u kome su se nalazile snage hrvatske policije i lokalnih Hrvata.
Blokada Vukovara trajala je 87 dana tokom kojih je u granatiranju razoren skoro čitav grad, a oni koji nisu uspeli da se iz njega evakuišu proveli su te dane u podrumima i skloništima.
Bitka za taj istočnoslavonski grad završena je 18. novembra 1991. godine kada su JNA, dobrovoljačke i lokalne srpske snage zauzele Vukovar, koji je 15. januara 1998. nakon mirne reintegracije vraćen u ustavno-pravni poredak Hrvatske.
Foto: Srđan Ilić
Prema raspoloživim podacima, u sukobima na teritoriji Vukovara po podacima Hrvatskog sanitetskog štaba, poginulo 450 branitelja i 1.350 civila, a oko 2.500 civila je ranjeno. S druge strane, poginulo je oko 1.100 vojnika JNA i drugih srpskih jedinica.
Zbog dešavanja u Vukovaru u Hagu su osuđeni tadašnji oficiri JNA Mile Mrkšić i Veselin Šljivančanin. Mrkšić je preminuo tokom izdržavanja kazne od 20 godina zatvora, a Šljivančanin je osuđen na deset godina, a nakon odluženih dve trećine kazne vratio se u Srbiju. Ratni gradonačelnik Vukovara Slavko Dokmanović izvršio je samoubistvo čekajući presudu u Hagu.
Uvod u sukobe
U julu 1990. godine, Skupština opštine Vukovar, u kojoj su većina bili Srbi i projugoslovenski orijentisani Hrvati, odbila je da prihvati novi ustav Hrvatske kojim su Srbi izgubili status konstitutivnog naroda i postali nacionalna manjina.
Foto: Srđan Ilić
Hrvatska vlada je zbog toga naoružavala paravojne snage kao rezervnu policiju, da bi osigurala prevlast na terenu. U martu 1991. Tomislav Merčep, sekretar za narodnu odbranu u opštini Vukovar, delio je oružje civilnom hrvatskom stanovništvu.
Istoričari 2. maj 1991. godine beleže kao datum kada je i zvanično počeo krvavi građanski rat na teritoriji bivše Jugoslavije. Tog dana, pre 34 godine, u sukobu između srpskih meštana i pripadnika hrvatskih policijskih snaga, poginulo je 12 hrvatskih policajaca i tri osobe srpske nacionalnosti.
Na zagrebačkom stadionu Maksimir, na današnji dan, 13. maja 1990. godine, dogodili su se neredi za koje mnogi smatraju da su bili uvod u raspad SFR Jugoslavije. Neodigrana fudbalska utakmica između Dinama iz Zagreba i Crvene zvezde najavila je krvavi rat na prostorima bivše Jugoslavije.
Na današnji dan pre 34 godine, na katolički Uskrs, hrvatski specijalci upali su na područje Nacionalnog parka "Plitvice". Tada su ubijeni hrvatski policajac i srpski teritorijalac, dok je 17 Srba zarobljeno i mučeno do razmene, saopšteno je još tada iz Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas".
U aprilu 1991. došlo je do bežanja iz Vukovara nekih Srba policajaca, sa oružjem, u okolna sela naseljena Srbima i tako su stvarane na jednoj strani policija Hrvatske, u kojoj su ostajali većinom Hrvati, a na drugoj strani milicija SAO Krajine, u kojoj su bili većinom Srbi, ali nastajale su i dve odvojene teritorije koje su kontrolisali Hrvati, odnosno Srbi, na području Vukovara.
Sukob u Borovu selu 2. maja 1991. godine bio je uvod u najveću bitku koja se devedesetih godina odigrala na tlu Hrvatske.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA
Osamdeset godina nakon završetka Drugog svetskog rata, globalna nestabilnost je u porastu. Posle decenija relativnog mira, broj oružanih sukoba raste, a odnosi među velikim silama se zaoštravaju. U uslovima narušenog međunarodnog poretka, pitanje nuklearnog naoružanja dobija na značaju. Istorijska iskustva upozoravaju da se u takvim okolnostima greške skupo plaćaju. Zašto danas raste rizik od velikog rata i kakve bezbednosne i ekonomske izazove donosi 2026. godina? O tome večeras razgovaram sa Srđanom Kerimom, bivšim predsednikom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova uhapsili su T. K. (44) zbog postojanja osnova sumnje da je 27. decembra u jednoj zgradi na Novom Beogradu pokušao da liši života ženu (67) i tom prilikom joj oteo tašnu.
Gotovo svako se barem jednom zapitao da li su ostaci od jučerašnjeg ručka još sigurni za jelo ili je vreme da završe u kanti za smeće. Odgovor zapravo zavisi od vrste jela i načina čuvanja.
Google je krajem godine započeo postepeno uvođenje nove opcije koja korisnicima po prvi put omogućava da promene svoju primarnu Gmail adresu elektronske pošte, što predstavlja veliku promenu u načinu na koji uopšte funkcionišu Google nalozi.
Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nove fotografije na kojima se vidi muškarac bez brade i kose, a koji je u subotu, kako se sumnja, opljačkao i napao nožem ženu s detetom u haustoru na Novom Beogradu.
Andro Marijanović, advokat pevača Marka Perkovića Tompsona, najavio je krivične prijave protiv gradonačelnika Zagreba Tomislava Tomaševića i direktora zagrebačke Arene Sretana Šarića zbog uskraćivanje dozvole za drugi koncert.
Osiječka policija uskratila je boravak petorici srpskih državljana, članovima orkestra koji su na Badnji dan po Gregorijanskom kalendaru zatečeni na jednom od osiječkih trgova da uveseljavaju građane.
Branko Blanuša izabran je za novog predsednika opozicione SDS u Republici Srpskoj i istovremeno predložen za kandidata za predsednika Srpske na opštim izborima u BiH naredne godine.
Županijsko državno tužilaštvo u Splitu sprovodi istražne radnje u slučaju logora "Lora 3", saopšteno je iz te institucije za Newsmax Balkans televiziju.
Sistem Safe City u test-fazi daje rezultate u smanjenju saobraćajnih prekršaja i nezgoda, dok Ministarstvo unutrašnjih poslova najavljuje bržu obradu kazni, veću bezbednost i digitalizaciju usluga, kaže za Newsmax Balkans Aleksandar Stoilevski, pomoćnik ministra za informatiku i telekomunikacije.
Emisija "Dijagnoza" posvećena logoru "Lora 3" u kojem je stradalo 14 crnogorskih rezervista 1992. dobila je početkom sedmice prvu nagradu na konkursu Inicijative mladih za ljudska prava o ratnim zločinima i pomirenju u regionu.
Komentari (0)