(FOTO) Na današnji dan 1991. godine završena tromesečna bitka za Vukovar u kojoj je poginulo oko 3.000 ljudi
Vukovar je 1991. godine bio poprište jednog od najsurovijih sukoba u ratu u bivšoj Jugoslaviji. U borbama Jugoslovenske narodne armije (JNA), dobrovoljačkih jedinica i lokalnih Srba sa hrvatskom policijom i lokalnim Hrvatima poginulo je oko tri hiljade ljudi na obe strane, od čega 1.100 civila.
Bitka za Vukovar postala je politički simbol i za Zagreb i za Beograd u njihovoj odlučnosti da postignu vojnu pobedu u ratu.
Sporadični sukobi u Vukovaru počeli su početkom leta 1991. godine, a najžešće borbe vođene su od avgusta, kada su JNA, paravojne formacije i lokalni Srbi napravili obruč oko grada u kome su se nalazile snage hrvatske policije i lokalnih Hrvata.
Blokada Vukovara trajala je 87 dana tokom kojih je u granatiranju razoren skoro čitav grad, a oni koji nisu uspeli da se iz njega evakuišu proveli su te dane u podrumima i skloništima.
Bitka za taj istočnoslavonski grad završena je 18. novembra 1991. godine kada su JNA, dobrovoljačke i lokalne srpske snage zauzele Vukovar, koji je 15. januara 1998. nakon mirne reintegracije vraćen u ustavno-pravni poredak Hrvatske.
Foto: Srđan Ilić
Prema raspoloživim podacima, u sukobima na teritoriji Vukovara po podacima Hrvatskog sanitetskog štaba, poginulo 450 branitelja i 1.350 civila, a oko 2.500 civila je ranjeno. S druge strane, poginulo je oko 1.100 vojnika JNA i drugih srpskih jedinica.
Zbog dešavanja u Vukovaru u Hagu su osuđeni tadašnji oficiri JNA Mile Mrkšić i Veselin Šljivančanin. Mrkšić je preminuo tokom izdržavanja kazne od 20 godina zatvora, a Šljivančanin je osuđen na deset godina, a nakon odluženih dve trećine kazne vratio se u Srbiju. Ratni gradonačelnik Vukovara Slavko Dokmanović izvršio je samoubistvo čekajući presudu u Hagu.
Uvod u sukobe
U julu 1990. godine, Skupština opštine Vukovar, u kojoj su većina bili Srbi i projugoslovenski orijentisani Hrvati, odbila je da prihvati novi ustav Hrvatske kojim su Srbi izgubili status konstitutivnog naroda i postali nacionalna manjina.
Foto: Srđan Ilić
Hrvatska vlada je zbog toga naoružavala paravojne snage kao rezervnu policiju, da bi osigurala prevlast na terenu. U martu 1991. Tomislav Merčep, sekretar za narodnu odbranu u opštini Vukovar, delio je oružje civilnom hrvatskom stanovništvu.
Istoričari 2. maj 1991. godine beleže kao datum kada je i zvanično počeo krvavi građanski rat na teritoriji bivše Jugoslavije. Tog dana, pre 34 godine, u sukobu između srpskih meštana i pripadnika hrvatskih policijskih snaga, poginulo je 12 hrvatskih policajaca i tri osobe srpske nacionalnosti.
Na zagrebačkom stadionu Maksimir, na današnji dan, 13. maja 1990. godine, dogodili su se neredi za koje mnogi smatraju da su bili uvod u raspad SFR Jugoslavije. Neodigrana fudbalska utakmica između Dinama iz Zagreba i Crvene zvezde najavila je krvavi rat na prostorima bivše Jugoslavije.
Na današnji dan pre 34 godine, na katolički Uskrs, hrvatski specijalci upali su na područje Nacionalnog parka "Plitvice". Tada su ubijeni hrvatski policajac i srpski teritorijalac, dok je 17 Srba zarobljeno i mučeno do razmene, saopšteno je još tada iz Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas".
U aprilu 1991. došlo je do bežanja iz Vukovara nekih Srba policajaca, sa oružjem, u okolna sela naseljena Srbima i tako su stvarane na jednoj strani policija Hrvatske, u kojoj su ostajali većinom Hrvati, a na drugoj strani milicija SAO Krajine, u kojoj su bili većinom Srbi, ali nastajale su i dve odvojene teritorije koje su kontrolisali Hrvati, odnosno Srbi, na području Vukovara.
Sukob u Borovu selu 2. maja 1991. godine bio je uvod u najveću bitku koja se devedesetih godina odigrala na tlu Hrvatske.
U emisiji ''Otvori oči'' u utorak, 3. marta gledaćete: 1. Situacija na Bliskom istoku se ne smiruje, sve više zemalja iz regiona zahvaćeno sukobom. Hoće li se Evropa uključiti u rat Amerike i Izraela protiv Irana? 2. Prikupljanje potpisa za izlazak na lokalne izbore traje do nedelje. Da li je već poznato ko će na njima učestvovati? Gosti emisije biće Đorđe Stanković (NPS) i Uglješa Marković (SPS) 3. Poljoprivrednici nastavljaju sa blokadom puteva. Kako je njihov protest uticao na ekonomsku sliku zemlje?
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Opšti potres na svetskom energetskom tržištu i skok cena nafte i gasa širom Evrope za samo tri dana od kada je počeo napad na Iran. Spor na relaciji Mađarska- Ukrajina zbog Družbe na vrhuncu. Da li se Evropa suočava sa novom najbrutalnijom energetskom krizom i kakve posledice to može imati po region i Srbiju? Odgovore na ove teške teme u Stavu dana tražimo od energetskog stručnjaka Velimira Gavrilovića I ekonomiste Vladimira Pavlovića.
special
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
PERSPEKTIVA
Nakon 14 meseci bekstva iz države, bivši makedonski vicepremijer, Artan Grubi, osumnjičen za pronevere teške najmanje osam miliona evra, sam se prijavio vlastima u zemlji. Ekspresna odluka suda da umesto efektivnog dobije kućni pritvor, izazvala je buru u javnosti. Ponovo, po ko zna koji put postavlja se pitanje da li je ovo država u kojoj zakoni važe za sve građane podjednako ili su neki, kao u Orvelovoj „Životinjskoj farmi“, privilegovaniji od decenijama drže u magičnom krugu zabluda i dezinformacije kako bi lakše vladali? Kako to nismo naučili lekcije od ostalih eks-komunističkih zemalja, gde se sistem relativno brzo i uspešno preusmerio na funkcionalnu demokratiju u ekonomski napredak? Na ova i mnoga druga pitanja u novoj Perspektivi svoj odgovor daje Ivo Ranđelović, politikolog iz Skoplja.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Treći je dan sukoba Irana i Izraela i Sjedinjenih Američkih Država. U Libanu je poginulo više od 30 osoba, u Bahreinu je pala prva žrtva, čuju se eksplozije u Dohi, Dubaiju i Abu Dabiju. Širom Izraela oglašene su sirene za uzbunu, nakon što je Iran pokrenuo novi balistički napad.
Poljoprivrednici nastavljaju sa blokadama, kako navode, do ispunjenja zahteva. Sagovornik portala Newsmax Balkans Slobodan Vidojević iz Udruženja proizvođači mleka Šumadija i Pomoravlje ističe da je blokarano 20 magistralnih, regionalnih i lokalnih puteva širom Srbije.
Britanska baza Kraljevskskih vazdušnih snaga u Akrotiriju na Kipru napadnuta je dronom nešto posle ponoći, a u napadu nije bilo žrtava, saopštilo je Ministarstvo obrane Velike Britanije.
Stanovnici Dubaija suočeni su sa bezbednosnom krizom nakon napada. Škole i vrtići su zatvoreni, nastava je onlajn, a građani stvaraju zalihe osnovnih namirnica, navodi sagovornica portala Newsmax Balkans Nevenka Fejzulov. Vlasti upozoravaju da ostanu u domovima.
Stanovnici Ujedinjenih Arapskih Emirata i Dubaija su u ovom trenutku potpuno bezbedni i nema straha od napada američkih vojnih trupa, kao što je to predstavljeno medijima u Srbiji, rekao je za Newsmax Balkans profesor na američkom univerzitetu u UAE Duško Tomić.
Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske uvelo je pojačane mere bezbednosti s ciljem pravovremenog reagovanja i sprečavanja eventualnih terorističkih napada na području RS.
Direktorka Nacionalne agencije za evropske obrazovne programe i mobilnost Ana Mihajlov izjavila je da je odobreno 8,2 miliona evra za program "Erasmus Plus" u Severnoj Makedoniji.
Kakva je situacija u bezbednosnom sektoru Crne Gore koji potresaju brojne afere? Da li su crnogorske sudije i tužioci zaslužili povećanje zarada? Da li samo Evropska unija vidi napredak u određenim oblastima zbog političke odluke da Crna Gora bude naredna članica?
Komentari (0)