(FOTO) Na današnji dan 1991. godine završena tromesečna bitka za Vukovar u kojoj je poginulo oko 3.000 ljudi

Vukovar je 1991. godine bio poprište jednog od najsurovijih sukoba u ratu u bivšoj Jugoslaviji. U borbama Jugoslovenske narodne armije (JNA), dobrovoljačkih jedinica i lokalnih Srba sa hrvatskom policijom i lokalnim Hrvatima poginulo je oko tri hiljade ljudi na obe strane, od čega 1.100 civila.

18.11.2025. 17:50

(FOTO) Na današnji dan 1991. godine završena tromesečna bitka za Vukovar u kojoj je poginulo oko 3.000 ljudi

Bitka za Vukovar postala je politički simbol i za Zagreb i za Beograd u njihovoj odlučnosti da postignu vojnu pobedu u ratu.

Sporadični sukobi u Vukovaru počeli su početkom leta 1991. godine, a najžešće borbe vođene su od avgusta, kada su JNA, paravojne formacije i lokalni Srbi napravili obruč oko grada u kome su se nalazile snage hrvatske policije i lokalnih Hrvata.

Blokada Vukovara trajala je 87 dana tokom kojih je u granatiranju razoren skoro čitav grad, a oni koji nisu uspeli da se iz njega evakuišu proveli su te dane u podrumima i skloništima.

Bitka za taj istočnoslavonski grad završena je 18. novembra 1991. godine kada su JNA, dobrovoljačke i lokalne srpske snage zauzele Vukovar, koji je 15. januara 1998. nakon mirne reintegracije vraćen u ustavno-pravni poredak Hrvatske.

Foto: Srđan Ilić

Prema raspoloživim podacima, u sukobima na teritoriji Vukovara po podacima Hrvatskog sanitetskog štaba, poginulo 450 branitelja i 1.350 civila, a oko 2.500 civila je ranjeno. S druge strane, poginulo je oko 1.100 vojnika JNA i drugih srpskih jedinica.

Zbog dešavanja u Vukovaru u Hagu su osuđeni tadašnji oficiri JNA Mile Mrkšić i Veselin Šljivančanin. Mrkšić je preminuo tokom izdržavanja kazne od 20 godina zatvora, a Šljivančanin je osuđen na deset godina, a nakon odluženih dve trećine kazne vratio se u Srbiju. Ratni gradonačelnik Vukovara Slavko Dokmanović izvršio je samoubistvo čekajući presudu u Hagu.

Uvod u sukobe

U julu 1990. godine, Skupština opštine Vukovar, u kojoj su većina bili Srbi i projugoslovenski orijentisani Hrvati, odbila je da prihvati novi ustav Hrvatske kojim su Srbi izgubili status konstitutivnog naroda i postali nacionalna manjina.

Foto: Srđan Ilić

Hrvatska vlada je zbog toga naoružavala paravojne snage kao rezervnu policiju, da bi osigurala prevlast na terenu. U martu 1991. Tomislav Merčep, sekretar za narodnu odbranu u opštini Vukovar, delio je oružje civilnom hrvatskom stanovništvu.

U aprilu 1991. došlo je do bežanja iz Vukovara nekih Srba policajaca, sa oružjem, u okolna sela naseljena Srbima i tako su stvarane na jednoj strani policija Hrvatske, u kojoj su ostajali većinom Hrvati, a na drugoj strani milicija SAO Krajine, u kojoj su bili većinom Srbi, ali nastajale su i dve odvojene teritorije koje su kontrolisali Hrvati, odnosno Srbi, na području Vukovara.

Sukob u Borovu selu 2. maja 1991. godine bio je uvod u najveću bitku koja se devedesetih godina odigrala na tlu Hrvatske. 

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)