(FOTO) Sukob u Borovu Selu: Pucnji koji su "zapalili" Jugoslaviju
Istoričari 2. maj 1991. godine beleže kao datum kada je i zvanično počeo krvavi građanski rat na teritoriji bivše Jugoslavije. Tog dana, pre 34 godine, u sukobu između srpskih meštana i pripadnika hrvatskih policijskih snaga, poginulo je 12 hrvatskih policajaca i tri osobe srpske nacionalnosti.
Početak otvorenog rata u Hrvatskoj 1991. godine bio je posledica raspisanog referenduma o nezavisnosti Hrvatske u proleće te godine.
"Neki istoričari početak rata vezuju za incident na Plitvičkim jezerima koji se dogodio na Uskrs, mesec dana pre sukoba u Borovu Selu. Povod i scenario su bili isti, s tim da je u Borovu Selu bilo značajno više poginulih i ranjenih. Već tog proleća, u srpskim sredinama su postojale barikade", priseća se Savo Štrbac, osnivač i predsednik Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas".
Tenzije između hrvatskih vlasti i srpskog stanovništva, koje se protivilo izlasku iz Jugoslavije, naglo su rasle. Borovo Selo, većinsko srpsko naselje nadomak Vukovara, bilo je jedno od žarišta tih sukoba.
Na današnji dan pre 34 godine, na katolički Uskrs, hrvatski specijalci upali su na područje Nacionalnog parka "Plitvice". Tada su ubijeni hrvatski policajac i srpski teritorijalac, dok je 17 Srba zarobljeno i mučeno do razmene, saopšteno je još tada iz Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas".
Istoričar Aleksandar Raković smatra da je rokenrol bio komunistički projekat SFR Jugoslavije i da su načela socialističkog društva bila veoma bliska idejama hipi pokreta.
Nakon što je Kemal Mrndžić osuđen u Americi zbog zločina nad Srbima u ratnom logoru u Čelebićima, predsednik Dokumentaciono-informativnog centra Veritas Savo Štrbac očekuje da će protiv Mrndžića organi gonjena BiH otvoriti istragu i da će mu se suditi zbog zločina nad srpskim zatvorenicima.
Prema rečima Save Štrpca, povod za tragediju bio je incident 1. maja 1991, kada su dvojica hrvatskih policajaca ušla u Borovo Selo da skinu srpske zastave koje su bile postavljene povodom proslave Srpskog narodnog veća.
"Tom prilikom oni su bili zarobljeni od strane lokalne teritorijalne odbrane i dobrovoljaca. Sutradan, 2. maja, hrvatska policija je organizovala akciju njihovog oslobađanja. A prethodno je postojao dogovor da se pregovara o njihovom puštanju", objašnjava sagovornik Newsmax Balkans.
Foto: Srđan Ilić
U ranim jutarnjim časovima, više desetina pripadnika specijalne policije ušlo je u selo. Počelo je puškaranje koje je trajalo oko tri sata. U borbama koje su usledile, poginulo je 12 hrvatskih policajaca, dok je dvoje srpskih meštana takođe izgubilo život. Poginuo je i jedan dobrovoljac iz Valjeva.
Tog 2. maja, uveče, u svim udarnim informativnim emisijama prikazani su snimci tela poginulih policajaca. U Zagrebu i drugim gradovima održavali su se protesti, jačali nacionalistički tonovi.
Hrvatska je počela ubrzanu izgradnju vojske i naoružavanje policijskih snaga. Srbi su organizovali svoje teritorijalne odbrane i počeli da formiraju jedinice koje će kasnije činiti okosnicu Srpske vojske Krajine. Kao posledica, formirana je SAO Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srem. Srbi u istočnoj Slavoniji, uključujući Borovo Selo, ubrzano su se politički i vojno organizovali.
Ovaj oružani sukob stvorio je psihološki šok. Borovo Selo je na obe strane stvorilo sliku "neprijatelja koji ubija bez milosti", što je dodatno otežalo svaki pokušaj pregovora.
Tragedija iz Borova Sela obeležila je kraj svake šanse za mirno rešavanje spora između hrvatskih vlasti i srpskog stanovništva.
Naoružavanje i otvoreni rat
Nakon događaja u Borovu Selu, sukobi u Hrvatskoj su eskalirali u otvoreni rat. Srpska naselja i teritorije sa većinskim srpskim stanovništvom, poput Istočne Slavonije, Krajine i Banije, počela su da se organizuju u samoproglašene autonomne oblasti.
Foto: Srđan Ilić
U beogradskim medijima, Borovo Selo je postalo simbol srpskog otpora, a s druge strane, mesto koje je hrvatska strana koristila kao argument za mobilizaciju i militarizaciju svog društva.
Sukob u Borovu selu, uticao je na referendum o nezavisnosti Hrvatske, koji je održan 19. maja 1991. godine. Čak 94 odsto izašlih, glasalo je za kraj SFRJ i proglašenje nezavisne Hrvatske.
Srbi iz Borova Sela i okolnih krajeva suočili su se sa teškim posledicama – tokom i nakon rata, mnogi su proterani, a sela devastirana. Demografska slika Istočne Slavonije, nekada multietničkog prostora, trajno je promenjena.
GradjaНИН sa Aleksandrom Timofejevim je emisija informativnog karaktera u kojoj autor, inače glavni i odgovorni urednik NIN-a, razgovara sa kolegama i gostima o aktuelnim temama kojim se već punih 90 godina bavi ugledni NIN, najstariji nedeljnik na Balkanu i šesti po „krštenici“ u Evropi. Gosti dolaze iz različitih sfera interesovanja publike i autora. Nema tabu tema i što je možda najvažnije u ovim vremenima velike podeljenosti u Srbiji, emisija prati uredjivačku politiku NIN-a, a to je da ima sagovornike sa svih strana kako iz politike tako i svega ostalog iz zemlje, regiona i sveta važnog za život gradjana Srbije. GradjaНИН је еmisija koja prati život, postavlja pitanja, dobronamerno kritikuje i trudi se da nam svako danas bude bar malo bolje nego juče, a svako sutra bolje nego danas.
specijal
22:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZASTAVA FILM
Filmovi « Zastava filma » obuhvataju teme koje su najvećim delom vezane za događaje u kojima je vojska, kroz motiv odbrane zemlje, požrtvovanosti i hrabrosti, simbol jedne države i njenog istorijskog nasleđa. U tom pogledu dokumentarni filmovi obrađuju kako događaje pre Drugog svetskog rata, tako najvećim delom one priče koji su vezani za posledice ratnih godina ili i za same životne sudbine onih koji su bili deo njih. Svojim izborom tema filmovi « Zastava filma » su ceo svoj serijal posvetili i istoriji Jugoslovenske narodne armije koju su činili građani na odsluženju vojnog roka, njihovim pričama i dogodovštinama, ali i onim temama koje su deo razvoja moderne srpske vojske, a posebno njenom zadatku odbrane državnih granica. Duga filmska tradicija « Zastave filma » tako doprinosi rasvetljavanju jedne od najvažnijih tema za opstanak jednog društva i otvara brojne teme i dileme vezane za uspon i očuvanje teritorijalnih vrednosti srpske države
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu Bojan Milisavljević podneo je ostavku, saznaje Tanjug. Pored dekana, ostavku je podnela i celokupna uprava Pravnog fakulteta.
Oko 65 odsto stanovništva u Srbiji priključeno je na kanalizacioni sistem dok ostali koriste septičke jame. Inženjerka Denisa Đorđević i hemičar Mladen Nikolić govorili su za Newsmax Balkans o tome zašto je ovakvo odlaganje otpadnih voda opasno i kako amonijak utiče na zdravlje čoveka.
Tog 1. maja 1995. godine, jedni su slavili pobedu, a za oko 15.000 Srba iz Zapadne Slavonije to je bio dan koji im je promenio život. Hrvatska vojska je prekršila Sarajevski sporazum i Rezoluciju UN 743, i za 31 sat zauzela 500 kvadratnih kilometara.
Nezapamćena tragedija dogodila se u selu Vaganac u Topoli. Četvoro ljudi stradalo je od posledica trovanja amonijakom, nakon što su upali u septičku jamu na porodičnoj farmi.
Prošlo je tačno dve godine od kako je Uroš Blažić (22) pucajući iz automatske puške i pištolja ubio osmoro i ranio četrnaestoro mladih ljudi u Duboni i Malom Orašju, selima udaljenim oko 30 kilometara od Beograda. Jedan od ranjenih mladića preminuo je dva meseca kasnije.
Apelacioni sud razmatraće sledeće nedelje žalbe advokata Uroša Blažića koji je 4. maja 2023. godine u selima Malo Orašje i Dubona ubio devetoro, a ranio dvanaestoro ljudi, i njegovog oca, na prvostepenu presudu. O tome razgovaramo sa advokatom članova porodice ubijenih i ranjenih Nebojšom Perovićem.
Iako je Prvi maj vreme odmora i druženja u prirodi, veliki broj ljudi javlja se ekipama Hitne pomoći. Razlog za to su drveće i trava koji su pogodni za krpelje. Pored toga, opasnost postoji i od komaraca i gmizavaca.
Dečak Marek iz Bačkog Petrovca koji je pred Vaskrs, uz pomoć mame i bake, organizovao humanitarnu akciju prodaje kolača, za pomoć Teodori povređenoj u padu nadstrešnice u Novom Sadu, dobio je od nje pismo zahvalnosti.
Po nalozima javnih tužilaca Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, policijski službenici PS Zemun i PS Novi Beograd doneli su tri rešenja o zadržavanju osoba za koja postoji osnovana sumnja da su izvršili po jedno krivično delo nasilje u porodici.
Kosovska policija uhapsila je u četvrtak dve osobe zbog sumnje da su izazvale razdor i netrpeljivost, a u njihovoj kući pronašli su zastave sa arapskim natpisima sličnim onima koje koriste terorističke organizacije, piše Gazeta ekspres.
Tokom predstojećeg vikenda biće, kako prognoziraju meteorolozi, pretežno sunčano i toplo uz slab i umeren razvoj dnevne oblačnosti, a najviša temperatura iznosiće čak 30 stepeni.
Austrijski pripadnici tima za razminiranje i uništavanje eksplozivnih naprava (EOD) u okviru NATO misije KFOR uspešno su detonirali bombu iz Drugog svetskog rata u Kačaniku.
Komentari (0)