U ponedeljak, 21. jula 2025. godine obeležiće se 40 godina od smrti jednog od najvećih i najvoljenijih srpskih i jugoslovenskih glumaca, Zorana Radmilovića.
Kako se navodi u saopštenju, direktori Pozorišta Atelje 212 i Pozorišta Timočke krajine iz Zaječara, položiće cveće u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju.
Tokom svog života glumio je u 104 ostvarenja. Neprevaziđeni majstor improvizacije, oduševljavao je pozorišnu publiku, često stvarajući utisak da je sam – čitavo pozorište.
Bogata filmska i pozorišna karijera
Rođen je 11. maja 1933. godine u Zaječaru.
Tokom svoje bogate filmske, serijske i pozorišne karijere, igrao je u filmovima kao što su "Maratonci trče počasni krug" i "Majstori, majstori", seriji "Majstorska radionica", kao i predstavama "Radovan Treći" i "Kralj Ibi".
Po očevoj želji, Zoran je upisao Pravni fakultet u Beogradu, a potom je studirao i na Arhitektonskom i Filološkom fakultetu. Uporedo je oprobao svoje glumačke mogućnosti u KUD "Ivo Lola Ribar", a zatim je upisao i postupno apsolvirao glumu na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju i započeo karijeru u Beogradskom dramskom pozorištu (1962—1968), u kome isprva nastupa u manje značajnim predstavama.
"Kralj Ibi"
Godine 1964, zbog odustajanja Ljube Tadića, Radmilović uskače u naslovnu ulogu u "Kralju Ibiju" (na sceni Ateljea 212), predstavi koju pretvara – razotkrivajući potpuno izuzetnu glumačku nadarenost – u trijumf improvizacije (veliki uspeh ostvaruje i na gostovanjima u Parizu, Moskvi, Njujorku, Veneciji i dr.), u "svoju scenu" koja će trajati (zajedno s kasnijim "Radovanom III" Dušana Kovačevića) dve decenije.
Iako je ostvario niz uspelih uloga u pozorištu (stalni je član Ateljea 212 od 1968. godine do smrti), na filmu, televiziji i estradi, sve su one ostale u seni "uloge života" u "Kralju Ibiju" (čak i kad se radi o briljantnom ostvarenju – ulozi Molijera u istoimenom komadu M. A. Bulgakova, za koju je nagrađen Oktobarskom nagradom grada Beograda).
Atelje 212 obaveštava javnost da su ulaznice za predstave koje će se igrati tokom septembra već u prodaji, a mogu se tokom ove nedelje kupiti i na biletarnici pozorišta.
Izložba "Zoran Radmilović u Ateljeu 212", koju čine fotografije iz arhive pozorišta, kao i kostim koji je glumac nosio u naslovnoj ulozi u predstavi "Kralj Ibi", otvorena je u foajeu Ateljea 212.
Radmilović je na filmu je debitovao 1962. godine ("Čudna devojka", "Jovana Živanovića") i odigrao oko dvadeset uloga. Glavne je ostvario u filmovima "Glineni golub" (T. Janić, 1966), "Ram za sliku moje drage" (Mirza Idrizović, 1968), "Pogled u noć" (N. Stojanović, 1968), "Paviljon 6" (L. Pintilije, 1978), "Srećna porodica" (Gordan Mihić, 1980). Pamte se njegove glumačke bravure u filmovima: "Majstori, majstori", "Šesta brzina", "Maratonci trče počasni krug", "Šećerna vodica"...
Igrao je u brojnim TV serijama, od "Ceo život za godinu dana", preko "Više od igre" do "Priča iz radionice".
Svoju poslednju, 299. po redu predstavu "Radovan III", Zoran je održao 9. juna 1985. godine uz velike bolove. Međutim, opet uz njegovu veliku želju predstava je održana do kraja. Samo tri dana kasnije prebačen je u bolnicu iz koje se nije vratio.
Nagrada "Dobričin prsten"
Dobio je nagradu za životno delo "Dobričin prsten" 1983. godine. U bolničkoj postelji primio je Sedmojulsku nagradu. Umro je u 52. godini života.
Danas, u njegovom rodnom gradu Zaječaru njegovo ime nosi ulica u kojoj se rodio, Pozorište Timočke krajine i, već 33 godine, značajan pozorišni festival "Dani Zorana Radmilovića" na kome se svake večeri dodeljuje nagrada "Zoranov brk" za glumačku bravuru.
Kompanija Novosti je 1988. godine ustanovila Nagradu "Zoran Radmilović" koju dodeljuje poseban žiri na Sterijinom pozorju, a od 1993. godine i Fondacija "Zoran Radmilović" učestvuje u dodeli nagrade.
U Mileševskoj ulici u Beogradu, 21. jula 2010. godine, postavljena je spomen ploča u čast Zorana Radmilovića u organizaciji Ateljea 212 i opštine Vračar.
Ispred Ateljea 212 se nalazi skulptura – Zoran u ulozi kralja Ibija, a njegova bista je u foajeu pozorišta.
Kako su se sedmorica srpskih pisaca bavila ekonomijom u svojim delima, kako je ekonomija postajala sudbina, a ekonomski fenomeni poprimili formu prirodnih zakona? Odgovore tražimo od profesora Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu dr Dragana Lončara. Sinteza u Spektru Luke Mičete
specijal
17:00
STAV REGIONA
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Šta je pozadina američke inicijative da ugasi UNMIK, a britanske da ga reformiše i šta bi se u tom slučaju desilo sa Rezolucijom 1244? Kakva je sudbina ZSO? Gosti STava dana - Zoran Živanović advokat i profesor doktor sa FPN-a Slobodan Samardžić.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA (R)
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
U Urgentni centar oko 6.30 sati primljena je 29-godišnja devojka sa povredama, koje joj je naneo nevenčani suprug. Pripadnici MUP nakon nekoliko sati uhapsili su osumnjičenog V. M. (39).
Na platou ispred Skupštine Srbije u 10.17 sati došlo je do požara u jednom od šatora na Trgu Nikole Pašića. Vatra je nakon nekog vremena lokalizovana, te su vatrogasne ekipe i dalje na terenu, nezvanično saznaje Newsmax Balkans.
Pripadnik 63. padobranske brigade Vojske Srbije desetar Luka Stojanović (21) poginuo je prilikom realizacije redovnih trenažnih skokova na vojnom aerodromu "Narednik-pilot Mihajlo Petrović" u Nišu, saopštilo je Ministarstvo odbrane.
Streljanje civila u Kragujevcu 21. oktobra 1941. godine predstavlja jedan od najvećih zločina nemačke vojske u Drugom svetskom ratu. Tog dana je u znak odmazde, prema utvrđenim podacima, streljano oko 3.000 građana, među kojima je bilo i 300 đaka i profesora Prve kragujevačke gimnazije.
U toku su pripreme za 68. Međunarodni beogradski sajam knjiga koji će trajati od 25. oktobra do 2. novembra. Umesto o knjigama, trenutno se u javnosti više priča o tome ko od izdavača ne dolazi i zašto.
Na predstojećem 28. izdanju Festivala slovenačkog filma Portorož, koji se održava od 21. do 26. oktobra, biće prikazano sedam srpskih filmova i koprodukcija, od kojih je šest nastalo u saradnji sa slovenačkim koproducentima i uz podršku Slovenačkog filmskog centra.
Bend Kerber osvojio je prestižnu nagradu GODUM 2025 u kategoriji Rock bend godine, čime je još jednom potvrđen njihov status ikona domaće muzičke scene. Vest o nagradi stiže nekoliko nedelja pre velikog koncerta "Kerber Sympho Rock", koji će biti održan 23. novembra u Plavoj dvorani Sava centra.
Big bend RTS, orkestar koji je preko 75 godina simbol vrhunskih umetničkih dometa u džez muzici, svečano će otvoriti 41. Beogradski džez festival u Kolarcu u organizaciji Doma omladine Beograda.
Sajam pisane reči nije ni počeo, ali je već dobio zaplet. Predstojeći 68. Beogradski sajam knjiga biće održan od 25. oktobra do 2. novembra, saopštio je Beogradski sajam. S druge strane, pojedini izdavači najavili su da će bojkotovati učešće na Sajmu knjiga, zbog, kako kažu, neispunjenih zahteva.
Frankfurtski Sajam knjiga, koji se ove godine održava od 15. do 19. oktobra, otvoren je svečanom ceremonijom, a govornici su tokom svojih uvodnih obraćanja kao glavne teme istakli zabrinutost za stanje demokratije i strahove od razvoja veštačke inteligencije.
Komentari (0)