Najveći muzej na svetu posvećen drevnoj egipatskoj civilizaciji otvoren u Gizi posle 20 godina izgradnje
Posle 20 godina izgradnje i više od decenije od prvobitnog planiranja, veliki egipatski muzej, najveći na svetu posvećen drevnoj egipatskoj civilizaciji, svečano je otvoren u Egiptu.
Izvor: AP
01.11.2025. 16:14
Foto: AP/Amr Nabil
Muzej se nalazi se blizu piramida u Gizi na obodu Kaira, a građen je 20 godina.
U njemu je izloženo više od 50.000 predmeta koji detaljno prikazuju život u drevnom Egiptu, a za javnost će biti otvoren od 4. novembra, na godišnjicu otkrića grobnice faraona Tutankamona, piše AP.
U saopštenju, predsedništvo Egipta je svečano otvaranje, na koje su bili pozvani i brojni svetski lideri, nazvalo "izuzetnim događajem u istoriji ljudske kulture i civilizacije".
Pripreme za svečano otvaranje bile obavijene velom tajne
Predsednik Egipta Abdel Fatah el-Sisi objavio je na društvenim mrežama da će muzej "spojiti genije drevnih Egipćana i kreativnost modernih Egipćana, unapređujući svetsku kulturu i umetnost novim orijentirnim mestom, koje će privući sve one koji cene civilizaciju i znanje".
Foto:Tanjug/ AP/Amr Nabil
Muzej je jedan od nekoliko megaprojekata koje el-Sisi podržava otkako je stupio na predsedničku dužnost 2014. godine.
Pripreme za svečano otvaranje bile su obavijene velom tajne.
Foto:Tanjug/ AP/Amr Nabil
Pre ceremonije otvaranja mere bezbednosti oko Kaira su pooštrena, a vlada je današnji dan proglasila za državni praznik.
Muzej, koji je poslednjih nekoliko godina povremeno bio otvoren za manje posete, bio je zatvoren protekle dve nedelje zbog poslednjih priprema za otvaranje.
Vlada Egipta je obnovila područje oko muzeja i obližnjeg platoa Giza, na kojem se nalaze piramide i Sfinga.
Putevi su asfaltirani, a radi boljeg pristupa se ispred kapije muzeja gradi stanica za metro.
Detektiv za umetnost Artur Brend nazvao je pljačku muzeja Luvr "krađom decenije" i dodao da će policija, da bi povratila "neprocenjive" predmete, morati da pronađe krivce za samo nedelju dana.
Kako prepoznati prve znakove demencije? Da li je moguće smanjiti rizik i koliko način života utiče na razvoj ove bolesti? Sa kakvim se izazovima suočavaju porodice koje brinu o obolelima? Odgovore tražimo od specijaliste psihijatrije, doktorke Slavice Golubović.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Da li je napadima Amerike i Izraela na Iran definitivno stavljena tačka pregovore o nuklearnom programu? Objavljen konačan spisak izbornih lista. Da li su predstojeći lokalni izbori ogledalo stanja u društvu i da li su izborne liste dovoljno transparentne? Gosti emsije biće Nebojša Obrknežev i Borislav Antonijević. 23 godine od ubistva prvog demokratski izabranog predsednika Vlade Zorana Đinđića. Kako je izgledao 12. mart 2003., a kako dani pre i posle njega? Gost emisije biće Milan Veruović.
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
Rat na Bliskom istoku već počinje da utiče na međunarodna putovanja, a pad percepcije bezbednosti u pojedinim državama Persijskog zaliva i prve otkazane turističke aranžmane mogli bi da preusmere deo turističke potražnje ka evropskim destinacijama, navodi se u analizi konsultantske kuće za turizam.
Posle višemesečnog uzastopnog pojeftinjenja hrane na svetskom tržištu, stižu nam prve loše vesti za ovu godinu. Najnoviji izveštaj UN organizacije za hranu i poljoprivredu pokazuje da je miran period završen.
Sukob na Bliskom istoku traje od 28. februara, nakon što su snage Izraela i SAD napale Iran. Predsednik SAD Donald Tramp nazvao je sukob u Iranu "kratkoročnim izletom", dok iz Teherana poručuju nakon zakletve novom vođi ajatolahu Sejedu Modžtabu Hamneiju da su spremni za "dugu borbu".
Pojedine trendove u uređenju dnevnih soba potrebno je izbegavati, jer prostor ne čini zastarelim jedna loša odluka, već skup ideja koje ne služe svojoj svrsi. Shodno tome, moderne dnevne sobe definisane minimalizmom i hladnim bojama već neko vreme gube na popularnosti.
Na domaću književnu scenu stiže snažna i duboko emotivna knjiga "Postoje tišine koje bole", autora Alekse Markovića – priča koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim i koja već na prvim stranicama osvaja iskrenošću, toplinom i brutalnom životnom istinom.
Italija je kupila delo baroknog majstora Karavađa za 30 miliona evra, što je jedna od najvećih suma koje je država ikada platila za jedno umetničko delo, saopštilo je italijansko Ministarstvo kulture.
Beograd će ove jeseni postati mesto susreta strasti, ritma i vrhunske umetnosti. Jedan od najuzbudljivijih flamenko projekata današnjice Barcelona Guitar Trio & Dance premijerno će nastupiti u Sava centru 25. septembra.
Sastav Gospon Tamburaši, kom je ime dao legendarni kantautor Đorđe Balašević, nastupiće 24. aprila u Plavoj dvorani Sava centra, donoseći publici veče posvećeno najlepšim tamburaškim i starogradskim pesmama, ali i stihovima Đorđa Balaševića, Zvonka Bogdana i Janike Balaža.
Hrvatski pevač Toni Cetinski na dan koncerta 8. marta otkazao je svirku u Novom Sadu, nakon što se, kako tvrdi, upoznao sa svedočenjima ljudi koji dvoranu SPENS povezuju sa teškim uspomenama iz devedesetih. Iz tog preduzeća navode da je "umesto ljubavi ponovo u prvi plan izbila zlonamernost".
Na pitanje o sudbini Balkana, Nele Karajlić ostaje dosledan svojoj filozofiji da "istorija nema kraj". Gost emisije Sinteza smatra da je Balkan pun strasti, što se najbolje čuje u muzici, ali da upravo one često ruše protokole i dovode do istorijskih iskliznuća.
Komentari (0)