U prvom polufinalu, zajedno sa Srbijom nastupiće i Nemačka, Italija, Crna Gora, Estonija, Gruzija, Portugal, San Marino, Hrvatska, Švedska, Poljska, Belgija, Litvanija, Finska, Izrael, Moldavija i Grčka.
U drugoj polufinalnoj večeri publika će imati priliku da vidi nastupe predstavnika sledećih zemalja: Francuska, Velika Britanija, Austrija, Albanija, Danska, Jermenija, Rumunija, Kipar, Švajcarska, Norveška, Azerbejdžan, Luksemburg, Malta, Bugarska, Australija, Ukrajina, Češka i Litvanija, navedeno je na zvaničnom sajtu.
Nekoliko zemalja odustalo od učešća
Ove godine Evrovizija se održava u Beču od 12. do 14. maja 2026. godine.
Nekoliko zemalja, među kojima su Španija, Irska, Island, Holandija i Slovenija, odlučile su da ne učestvuju ove godine u tom muzičkom takmičenju i na taj naćin izraziće protest zbog učešća Izraela i humanitarne situacije u Pojasu Gaze.
Povodom te odluke, obratio se i izvršni direktor Evrovizije Martin Grin, koji je uputio saopštenje javnosti, a koje je objavljeno na zvaničnom sajtu tog muzičkom takmičenja.
Foto: AP/Martin Meissner
Grin u toj objavi navodi da je svestan reakcija publike i fanova na dešavanja na Bliskom istoku, kao i toga da se ta pitanja povezuju sa Evrovizijom.
"Niko ne može ostati ravnodušan na ono što smo videli u regionu tokom prethodnih nekoliko godina. Neki od vas su nam pisali, oglašavali se ili izražavali bes i bol zbog onoga što doživljavaju kao tišinu pred tragedijom. Želim da kažem da vas čujemo. Razumemo zašto se tako snažno osećate i nama je takođe stalo", naveo je Grin.
Podsetio je da je to muzičko takmičenje nastalo pre 70 godina u podeljenoj i razrušenoj Evropi kao simbol jedinstva, mira i nade kroz muziku.
"Ti temelji se nisu promenili, kao ni svrha takmičenja. Ovo takmičenje je opstalo i napredovalo uprkos ratovima, političkim previranjima i menjanju granica. Kroz sve to, ostalo je mesto gde se ljudi iz svih krajeva Evrope, a sada i sveta, mogu okupiti da proslave kreativnost i povezanost uprkos, i zbog, sveta koji nas okružuje", rekao je Grin.
Žiri u sastavu Aleksandar Jerkov (predsednik), Adrijana Marčetić, Jelena Mladenović, Vladimir Gvozden i Mladen Vesković odabrao je šest romana za najuži izbor za NIN-ovu nagradu.
Yasmin Levy ponovo stiže u Beograd, 6. novembra 2026. godine, nakon trijumfalnog koncerta u Sava centru 2024. i snažne, gotovo intimne veze koju je tom prilikom ostvarila sa domaćom publikom.
Dodao je da iako mnogi fanovi žele da zauzmu definisan stav o geopolitičkim događajima, oni to neće učiniti, jer jedini način na koji Pesma Evrovizije može nastaviti da spaja ljude jeste da osiguraju da se vode njihovim pravilima pre svega.
"Osiguraćemo da svi emiteri učesnici poštuju pravila takmičenja, a ako to ne učine, imate moje lično obećanje - nećemo to tolerisati i javno ćemo reagovati. Kada se suoči sa podeljenim svetom, Pesma Evrovizije ima privilegovanu ulogu da ponudi prostor gde milioni mogu da slave ono što nas povezuje. Prostor gde muzika zauzima centralno mesto. Prostor koji želi dobrodošlicu svima - ko god da ste, gde god da ste i kakvi god bili vaši stavovi o svetu oko nas", rekao je Grin.
U izboru za srpskog predstavnika 24 takmičara
Na ovom muzičkom takmičenju Srbiju će predstavljati pobednik festivala "Pesma za Evroviziju 2026". Kako je ranije saopštila Radio-televizija Srbije, na tom fesitvalo 24 kompozicije će se takmičiti i to su Mirna Radulović sa pesmom "OMAJA", Zona sa pesmom "Čairi", a Anabela Mitić izvodiće pesmu "Trampolina", Iva Grujin pesmu "Otkrivam Ssebe", LU-KA "Veruj", Kosmos Trip "Sve je u redu", Makao Bend "Daj nam svet", Lores "Unseen", Harem Girls "Bom Bom", Jack Lupino "Adrenalin" ,Zejna "Jugoslavija", Milica Burazer "Svima vama treba mama", Manivi "Svaki dan", Sanja Aleksić "Ko me proba", Lavina "Kraj mene", Ana Mašulović "Zavoli me", Brat Pelin "Fräulein", Geminni "Metar sreće", Đurđica Gojković "Moma Mala", YANX "Srušio si sve", Aleksandar Radojević "Sudbina", Eegor "Klaber", Aleksandra Sekulić "Kule" i Avgust "Jabuka".
Eurosong (Pesma Evrovizije) je međunarodno muzičko takmičenje koje organizuje Evropska radiodifuzna unija (EBU), gde nacionalne televizije šalju izvođače da predstavljaju svoje zemlje, sa ciljem promocije raznolikosti muzike i kultura, a pobednik osvaja pravo domaćinstva naredne godine, a takmičenje se održava svake godine, počevši od 1956. godine, uz uživo prenos i glasanje publike i stručnih žirija.
„Stav regiona – Podgorica“ o ključnim političkim, društvenim i ekonomskim pitanjima. Aktuelne teme, kompleksne analize i stručni komentari. Odgovore koji zanimaju Crnu Goru i region tražimo od relevantnih gostiju.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV NEDELJE
Zašto u saobraćajnim nesrećama u Srbiji godišnje strada 500 ljudi, a više od 3000 bude teško povređeno? Zbog čega među žrtvama ima stotinu mladih? Da li smo iskorenili lošu naviku o nevezivanju pojasa? Gost “Stava nedelje” direktor Agencije za bezbednost saobraćaja Branko Stamatović.
specijal
19:30
STAV DANA (R)
Paradoks ili ne, tek, Iran je izgleda trenutno jedini dobitnik rata na Bliskom istoku. Sve države regiona beleže značajan pad izvoza nafte i prihoda, Iran izvozi istu količinu, ali po znatno višim cenama i zarađuje više nego pre rata. Otkud ta otpornost Irana? Da li je svet pred energetskom krizom kakvu ne pamtimo? Može li to i kako da utiče na prodaju NIS-a i dogovor MOL-a i ADNOKA? Za Stav dana govore: Radojko Bogojević, bivši ambasador u Egiptu i Vojin Biljić, stručnjak za američko pravo.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
21:00
PULS PLANETE
Penzionisani potpukovnik američkog Zračnog korpusa Berney Flowers, veteran s misijama u Iraku, Afganistanu i Ukrajini, analizira strategiju SAD-a i Izraela protiv Irana, ističući asimetrične taktike Teherana i globalne posljedice. Dok SAD prijeti udarima na iranske elektrane, Iran uzvraća prijetnjama napadima na energetsku i telekomunikacijsku infrastrukturu povezanu s američkim kapitalom. Teheran je odbio Trumpov mirovni plan, tražeći priznanje suvereniteta nad Hormuškim tjesnacem, čime diplomatske tenzije i rat u regiji dodatno eskaliraju.
Sistem elektronskog bolovanja na snazi je od početka godine, a od aprila je počela i njegova puna primena kada je reč o poslodavcima. Cilj platforme koja povezuje lekare, poslodavce i Republički fond za zdravstveno osiguranje jeste smanjenje administracije i brža razmena podataka.
Američka glumica Šeron Stoun izjavila je da je njen najbolji filmski poljubac bio sa kolegom Robert De Nirom tokom snimanja kultnog filma Kazino 1995. godine.
Jubilarna 50. predstava "Posaditi drvo" ruskog savremenog dramatičara Alekseja Žitkovskog u režiji Pavla Terzića, biće odigrana na sceni "Petar Kralj" 6. aprila u 20.30 časova.
Gruzijska baletska trupa "Sukhishvili" priredila je u rasprodatoj MTS dvorani veče za pamćenje - spoj vrhunske tehnike, energije i tradicije koji je publiku držao bez daha, koja ih je ispratila ovacijama.
Balet "Žizela" koreografa Aleksandra Antonijevića premijerno je izveden u Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu sa prvacima londonskog Kraljevskog baleta – Marijanelom Nunjez i Patriciom Reveom u glavnim ulogama.
Vršilac dužnosti direktora Ateljea 212 Gordana Goncić izjavila je, povodom Svetskog dana pozorišta, da je ovaj datum prilika da publika otkrije poznate i nepoznate prostore jedne od najznačajnijih kulturnih institucija na ovim prostorima.
Konkurs za nagradu "Vasko Popa" za najbolju pesničku knjigu na srpskom jeziku u 2025. godine je raspisan i trajaće do 27. aprila, saopštili su organizatori.
Komentari (0)