Sava Šumanović, veliki srpski slikar, rođen je 22. januara 1896, pre 130 godina. Šumanović, majstor pejzaža, aktova, mrtve prirode, jedan od najznačajnijih srpskih slikara uopšte, rođen je u Vinkovcima.
Izvor: Tanjug
22.01.2026. 09:28
Preuzmi Newsmax Balkans aplikaciju
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Sticajem okolnosti njegov otac se u tom gradu na obodu Zapadnog Srema u to vreme nalazio poslom. Kada se porodica vratila u zavičajni Šid, Sava je imao četiri godine. Realnu gimnaziju učio je u Zemunu.
Paralelno uz gimnazijsko školovanja, posvećeno je pohađao slikarski kurs kod Isidora Junga. Vremenom, već tada postaje vidno da ga je ljubav prema likovnom potpuno osvojila.
Njegovi bližnji, roditelji, nastojali su da ga usmere ka nečemu racionalnijem, praktičnijem. Otac, izdanak ugledne šidske građanske kuće, po obrazovanju je bio šumarski inženjer. Kao neku vrstu razumnog rešenja sinu je sugerisao studije prava.
Dokumentarni film "Lavirint Teslinog uma", nagrađen posebnim priznanjem na međunarodnom festivalu posvećenom Nikoli Tesli, ne bavi se tehnologijom kao dobrom ili zlom samom po sebi, već odgovornošću čoveka, poručuje scenarista i koautor filma prof. dr Vladimir B. Pavlović.
Dobitnik NIN-ove nagrade za roman "Karota", koji je proglašen za najbolji roman objavljen u 2025. godini, Darko Tuševljaković govorio je za Newsmax Balkans o pobedničkom romanu, njegovom nastajanju, inspiraciji, kao i nekim od tema koje ga prožimaju.
Konačno, godine 1914. započinje studije na Višoj školi za umjetnost i obrt, u Zagrebu.
Boravak u tom gradu iskoristiće, osim podrazumevajućih školskih obaveza, za proučavanje dela starih majstora. Takođe predano proučava noviju umetnost, impresioniste, simbolizam.
Uspelo mu je pritom da zadobije izvesno uvažavanje u umetničkim krugovima Zagreba. Tako godine 1918. izlaže u zagrebačkom Ulrihovom salonu zajedno sa Bogumilom Carom (1891 - 1969). Učesnik je zajedničke završne izložbe Škole za Umjetnost i obrt.
Utisak je da je Šumanović u ranijoj fazi uglavnom bio oslonjen na estetske uzore tada sveprisutne secesije, što je bio termin po kome je taj umetnički fenomen bio znan u Austrougarskoj. U Nemačkoj je korišćen i termin Jugendstil, u Francuskoj Art noveau, u Britaniji Modern style, u Sjedinjenim Državama Tifani stil.
Mladi Šumanović
Mladi Šumanović bavio se ilustracijom, grafikom, scenografijom, uz razume se slikarstvo. Zapažene su njegove ilustracije publikovane u književnoj reviji Juriš, pod uredničkom palicom Antuna Branka Šimića.
Po okončanju Svetskog rata, negde krajem 1920. Šumanović odlazi put Pariza, omiljeno odredište svih umetnika, sve do naših dana, uz Nujork koji je tu ulogu dobrim delom preuzeo sedamdesetih.
Višemesečni boravak u Parizu iskoristiće za dodatno obrazovanje kod Andera Lota (1885 - 1962) kod kog je pohađao i poseban kurs. U toj fazi, po svemu sudeći pod Lotovim uticajem, na njega utiču likovni stvaraoci kubizma ili konstruktivizma.
Otuda, upravo će Šumanović biti izraziti predstavnik kubističkog slikarstva u Srba.
Kada je 1922. u Beogradu održavana Peta jugoslovenska izložba, Šumanović je bio učesnik. Dve godine potom, 1924. piše studije "Slikar o slikarstvu" i "Zašto volim Pusenovo slikarstvo".
Naredne 1925. ponovo se nalazi u Parizu, gde će izlagati i na Jesenjem salonu 1926. Upravo to je vreme nastanka njegovog čudesnog dela "Doručak na travi".
Boravak u Parizu
Naredne 1927. takođe u Francuskoj, Šumanović oblikuje i, po mnogima njegov najznačaji rad "Pijani brod". Reč je o platnu monumentalnih dimenzija, čija je inspiracija bila Remboova istoimena pesma. Utisak je da je likovni uzor u izvesnom smislu bio Žerikoov "Splava meduze".
Tokom tog boravka u Parizu učestvuje takođe u dekorisanju kultnog pariskog restorana "La Coupole".
Život i rad u "Gradu svetlosti" svojevrsnom onovremenom Vavilonu, nije međutim ostao bez posledica. Tako se ophrvan životom, iscrpljen i premoren, godine 1928. vraća kod njegovih u Šid, nameran pre svega da se u mirnoj, domaćoj sredini, oporavi.
Foto: Galerija slika "Sava Šumanović"Sava Šumanović "Žetva", 1940, ulje na platnu
U potonjem periodu nastaće njegova znamenita dela s pejzažima voljenog Srema.
Krajem te godine, septembra 1928, izlaže u Beogradu. Pošto su kritike bile iznenađujuće pohvalne, oraspoložen, s novim samopuzdanjem, izvesno uveren da se oporavio, odlučuje da se vrati u središte umetničkog života, u Pariz.
U "Gradu svetlosti" oblikovaće tada nova remek dela, kao "Crveni ćilim", "Luksemburški park", "Ležeći ženski akt".
Život u Šidu
Konačno, 1930. vraća se u voljeni Šid. Nadalje će biti posvećen lokalnim temama, slika pejzaže, aktove. Tada nastaju njegove "Šiđanke" kao i "Beračice".
Neobični Šumanović, potpuno posvećen isključivo svetu umetnosti, likovnom stvaralaštvu, savremenicima je umnogome delovao osobeno, odvojeno od realnosti. Tako se njegov lični prijatelj arhitekta i takođe slikar Aleksandar Deroko, sećao kako se Šumanoviću dogodilo da ga tridesetih jednom policija privede, našavši ga kako slika na Avali.
Po Deroku, Šumanović zbunjen, a očigledno sasvim utonuo u temu koju je slikao, nije u prvom trenutku umeo razumno da objasni ko je i šta to radi.
Hapšenje, ustaše i smrt
Hrvatske ustaše uhapsile su ga u njegovoj kući u Šidu, u zoru, na Veliku Gospojinu, 28. avgusta 1942.
Srem je, otuda i Šumanovićev Šid, kada je aprila 1941. okupirana Kraljevina Jugoslavija pripojen zloglasnoj takozvanoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
Tog jutra ustaše su uhapsile brojne građane Šida, njih 150, da bi ih potom odveli u Sremsku Mitrovicu, gde su posle torture pobijeni, najverovatnije 30. avgusta.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Kakav je značaj 250. godišnjice osnivanja SAD? Da li Amerika 2026. godine stoji pred zadatkom koji njeni osnivači nisu mogli predvideti? Odgovore tražimo od profesora Stevana Nedeljkovića.
Evropa na ivici rata. Velike sile u trci za moć – Balkan u plamenu. Sarajevo 1914. Jedan pucanj menja svet. Počinje Veliki rat. Dok se vojske sudaraju na Ceru, Kolubari i Drini, hrabri brane otadžbinu, a narod plaća najvišu cenu. Istinita priča o herojstvu i stradanju.
dokumentarni
06:00
STAV NEDELJE (R)
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
Devojčica (15), koja je nestala u Novom Sadu, pronađena je oko 20.40 sati, a sa njom je, kako je saopštio MUP, bio njen vršnjak, čiji je nestanak takođe prijavljen u toku dana.
Devojčica (15) nestala je u Novom Sadu, a sa njom i dečak (16). Oboje su učenici Škole za osnovno i srednje obrazovanje "Dr Milan Petrović". Direktor Centra za nestalu i zlostavljanu decu Igor Jurić rekao je da je slučaj izuzetno kompleksan.
Telekom Srbija je jedina kompanija na Zapadnom Balkanu koja je na berzi, na tržištu kapitala, sa vrednošću od oko sedam milijardi evra. Takođe, neto profit kompanije biće 200 miliona evra 2026. godine, rekao je generalni direktor Telekom Srbija Vladimir Lučić za Newsmax Balkans.
Prošle su tri godine od jedne od najtežih tragedija u novijoj istoriji Srbije. U Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" u Beogradu, 3. maja 2023. godine, učenik sedmog razreda K. K. upotrebio je očev pištolj i počinio masovno ubistvo u školi na Vračaru.
Kondukterka "Srbijavoza" prepoznala je u vozu devojčicu (15) za kojom je bila raspisana potraga putem sistema "Pronađi me" i odmah obavestila policiju. Devojčica je pronađena i bezbedno zbrinuta zahvaljujući brzoj reakciji.
Na sastanku organizacionog odbora,"Vranjskog kulturnog leta 2026", kojim je predsedavao zamenik gradonačelnika Milan Ilić, usvojen je program ovogodišnje manifestacije.
Ministarstvo kulture Srbije saopštilo je da je otkupilo umetničko delo - ulje na platnu "Stražar koji se odmara" Paje Jovanovića za 170.000 funti, bez pratećih troškova.
U susret EXPO 2027, najvećem međunarodnom događaju koji će Beograd ugostiti u narednoj godini, grad sve jasnije menja ritam. Taj ritam se sve češće prepoznaje kroz dolazak najvećih svetskih imena i vrhunskih produkcija, a koncert Erosa Ramacotija u Beogradskoj areni (20.30 sati) deo je tog talasa.
U Smederevskoj tvrđavi obeležen je početak 7534. godine po starom srpskom kalendaru, uz poruke o očuvanju tradicije i povezivanju savremenog života sa prirodnim ciklusima i kulturnim nasleđem.
Leskovac je ogledalo cele jedne zemlje i grad u kom kultura postaje najjasniji izraz srpskog nacionalnog bića i srpske svesti o tome ko smo, odakle dolazimo i kuda idemo, poručio je resorni ministar Nikola Selaković na svečanosti programa Prestonica kulture Srbije za 2026. godinu.
Svetski dan knjige i autorskih prava obeležava se 23. aprila širom sveta, a nastao je iz spoja ljubavi i književnosti, dok se izbor ovog datuma vezuje za 1616. godinu i simbolički se dovodi u vezu sa smrću dvojice pisaca - Vilijama Šekspira i Migel de Servantesa.
Film "Obećani prostori" reditelja Ivana Markovića uvršten je u program ACID 76. Međunarodnog filmskog festivala u Kanu, gde će imati svetsku premijeru. To je treći film srpskih umetnika u zvaničnoj selekciji festivala u Kanu.
Komentari (1)
NS
Kako je mogao biti rodjen u Hrvatskoj ,koja nije postojala do NDH?
pre 3 meseca
1 0 Odgovori