Prirodnjački muzej u Beogradu proslavio 129 godina: Novi koraci ka modernizaciji i očuvanju prirodnog nasleđa
Prirodnjački muzej u Beogradu, jedan od najstarijih muzeja u Srbiji, proslavio je 129 godina postojanja. Sa više od dva miliona vrednih primeraka, ovaj muzej neprestano unapređuje svoju misiju očuvanja, istraživanja i promocije prirodnog nasleđa zemlje.
Svečanost povodom Dana Prirodnjačkog muzeja, održana u Narodnoj biblioteci Srbije, bila je prilika da se predstave postignuća iz protekle godine, kao i planovi za naredni period, uključujući završetak urbanističko-arkitektonskog konkursa za izgradnju nove zgrade muzeja, navedeno je u saopštenju.
"Danas ne slavimo samo postignuća, već razmatramo budućnost i izazove koji su pred nama. Prirodnjački muzej, sa svojim bogatim fondovima, igra ključnu ulogu u očuvanju bio i geo-diversiteta Srbije i aktivno doprinosi savremenim istraživanjima", naveo je direktor Prirodnjačkog muzeja u Beogradu Slavko Spasić.
Foto: Goran Zlatković
Dodao je i to da Prirodnjački muzej nije samo svedok prošlosti, već i aktivan učesnik u oblikovanju budućnosti prirodnih nauka.
"Zahvaljujući posvećenim timovima, stvorili smo instituciju koja inspiriše nove generacije da razumeju složenost prirode i ponose se njenim bogatstvom. U svetlu završetka urbanističko-arkitektonskog konkursa za novu zgradu muzeja, naš cilj je dalja modernizacija i proširenje kapaciteta muzeja, čime ćemo obezbediti bolje uslove za očuvanje i istraživanje prirodnog nasleđa", izjavio je Spasić.
Gospođa Vučić: Godina 2027. od presudnog značaja
Godina 2024. bila je ključna za muzej, jer je završen urbanističko-arkitektonski konkurs za izgradnju nove zgrade u Parku prijateljstva na Ušću.
Ova zgrada će omogućiti modernizaciju prostora za izložbe i pružiti savremene laboratorije, čime će poboljšati zaštitu i čuvanje zbirke, čineći muzej značajnim centrom za istraživanje i očuvanje prirodnog nasleđa.
Tim povodom, gospođa Tamara Vučić, primivši zahvalnicu, čestitala je Prirodnjačkom muzeju veliku godišnjicu, kao i ostvarenje velikog sna - izgradnju nove zgrade.
Foto: Goran Zlatković
"Prirodnjački muzej zaslužuje prostor u kojem će moći da pokaže svoje bogatstvo i otvori vrata zaljubljenicima u prirodu. Kako mi je rekao jedan dragi prijatelj, svaki veliki grad treba da ima ozbiljan Prirodnjački muzej. Beograd zaslužuje takav, lep i reprezentativan prostor, po ugledu na London ili Njujork. Godina 2027. je, verujem, godina koja će biti od velikog značaja u mnogo čemu. To je godina kada ćemo dočekati ljude iz celog sveta na specijalizovanoj izložbi Ekspo, godina koja će svim ljudima, strancima, širom otvoriti vrata Prirodnjačkog muzeja" istakla je gospođa Vučić.
Dodala je i da je važnije od toga to što će 2027. godina otvoriti vrata svoj deci iz Srbije i šire, gde će moći da iskuse i upoznaju prirodno bogatstvo naše zemlje ali i sveta, da ga upiju svim svojim čulima kako bi ono ostalo deo njihovog sveta celog života.
Foto: Goran Zlatković
"Kada posedujete u sebi više od onoga što u određenom trenutku imate mogućnosti da pokažete i prikažete, ali imate jasno zacrtan cilj koji je satkan i prožet snažnom i jakom željom i voljom, i naravno predanim radom, onda se nekako univerzum ukroti, ali ne protiv vas nego protiv neuspeha, i pomogne vam da te svoje ciljeve i snove dosanjate", rekla je gospođa Vučić.
Zahvalnice za podršku i doprinos
Zahvalnice su uručene i brojnim pojedincima i institucijama za izuzetnu saradnju, podršku i doprinos u ostvarivanju zajedničkih ciljeva muzeja poput Ministarstva kulture, Zavičajnog muzeja Petrovac na Mlavi, Etnografskog muzeja, Muzeja Jugoslavije, Muzeja Kikinda, Muzeja Hercegovine iz Trebinja, Gradskog muzeja Vršac, Muzeaj u Prijepolju, Beo Zoo Vrta, Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Srpskog geološkog društva, Palate Nauke - Zadužbina Miodraga Kostića, arhitektonskog studija MitArh, Urbanističkog zavoda Beograd, Društva arhitekata Beograda, Botaničke bašta "Jevremovac", dr Uroša Buzurović, dr Aleksandra Lukovića, kao i novinari iz medijskih kuća Blic i Politika.
Realizovane izložbe Prirodnjačkog muzeja
U protekloj godini, muzejski tim je uspešno realizovao brojne izložbe, među kojima se izdvaja izložba "Biljka kao začin. U carstvu boja, mirisa i ukusa", koja je izazvala veliku pažnju publike.
Posetioci su imali priliku da uživaju i u izložbi "Fosili kao odrazi prošlosti", koja je obišla sedam gradova širom Srbije.
Sa gotovo 100.000 posetilaca, muzejske aktivnosti su imale veliki uticaj na kulturni život zemlje.
Buduće izložbe
Za 2025. godinu, muzejski planovi uključuju izložbe kao što su "Fosilizacija", koja istražuje zanimljive geološke procese, kao i izložba o Arčibaldu Rajsu, koja će istraživati manje poznate aspekte života i rada ovog poznatog "oca srpske forenzike" i prirodnjaka, a povodom 150 godina od njegovog rođenja.
Biografski film "Bob Dilan: Potpuni neznanac" reditelja Džejmsa Mangolda, sa Timotijem Šalomeom i Edvardom Nortonom u glavnim ulogama, biće prikazan 9. januara u svim bioskopima u Srbiji, saopštili su distributeri.
Beogradsko dramsko pozorište najavilo je da će od 16. decembra do kraja godine cena ulaznica za sva izvođenja biti 500 dinara, kao znak zahvalnosti publici koja je obeležila ovu sezonu rekordnom posećenošću.
Prirodnjački muzej nastavlja sa misijom promocije važnosti očuvanja prirode, ekologije i zaštite životne sredine, kroz inovativne izložbe i edukativne programe koji će se obogatiti novim tehnologijama i interaktivnim sadržajem.
Na taj način, muzej će postati još pristupačniji i inspirativniji za sve posetioce, stvarajući dublje razumevanje prirodnih fenomena i podstičući očuvanje prirodnog blaga za buduće generacije.
Koliko dugo se čeka na novu šansu za život? Kako izgleda svakodnevica bubrežnih bolesnika i kako dijaliza menja kvalitet njihovog života? Da li kao društvo činimo dovoljno da spasimo jedni druge? Za emisiju „Tražim reč“ govore, članica udruženja transplantiranih „Za novi život“ Olivera Jovanović, nefrolog Kliničko-bolničkog centra „Zvezdara“ Petar Đurić i Nataša Dragaš žena koja više od 10 godina čeka svoju šansu za novi život.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Zašto je sukob Srba i Albanaca oduvek deo šireg geopolitičkog okvira? Zbog čega se od Srednjeg veka do danas suštinski ništa nije promenilo u odnosu Albanaca prema Srbima i njihovoj državi? Da li su Tito komunisti isključivi krivci za stanje na Kosovo i Metohiji u drugoj polovini XX veka - odgovore tražimo od istoričara Momčila Pavlovića. Emisija „Sinteza“, u spektru Luke Mičete.
U nastavku borbe protiv korupcije, pripadnici MUP, UKP i Odeljenja za borbu protiv korupcije, po nalogu Posebnog odeljenja Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, uhapsili su M. P. (54) zbog sumnje da je izvršio više krivičnih dela zloupotrebe položaja odgovornog lica.
Policija u Nišu uhapsila je vlasnika preduzetničke radnje u Nišu M. S. (31) zbog sumnje da je organizovao eksploataciju mineralnih sirovina peska i šljunka na obradivom poljoprivrednom zemljištu u priobalju reke Južne Morave kod Aleksinca.
Svetski dan pozorišta za decu i mlade biće obeležen velikim programom na Trgu republike. Beograd će u petak, 20. marta, na prvi dan proleća i Svetski dan pozorišta za decu i mlade, biti domaćin velike karnevalske povorke dece, koja će okupiti brojne mališane.
Humanitarni koncert "Za Anđele", u organizaciji Fondacije Angelina, održan je u Sava centru u čast dve godine postojanja fondacije i u znak sećanja na stradale u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar".
Na 98. dodeli Oskara u Los Anđelesu za najbolji film proglašeno je ostvarenje "Jedna bitka za drugom" Pola Tomasa Andersona. Majkl B. Džordan i Džesi Bakli osvojili su nagrade za najbolje glavne uloge, dok je film "Grešnici", sa rekordnih 16 nominacija, osvojio više priznanja.
Holivud je spreman za svoju najveću proslavu, 98. dodelu Oskara, koja će odati priznanje najvećim dostignućima u kinematografiji. Fanovi širom sveta nestrpljivo očekuju crveni tepih, dobitnike nagrada i zvezdane nastupe na ceremoniji.
Jedan od najuticajnijih nemačkih i svetskih filozofa, Jirgen Habermas, preminuo je u 96. godini, objavila je izdavačka kuća Zurkamp, pozivajući se na njegovu porodicu. Jirgen Habermas je bio jedan od najznačajnijih mislilaca savremenog doba.
Na ovogodišnoj dodeli nagrada Zlatna malina za najgora filmska ostvarenja, ubedljivo je dominirao Ajs Kjub koji je proglašen za najgoreg glumca, a njegov film "Rat svetova" izabran je za najlošiji, prenosi magazin Verajeti.
Gruzijski nacionalni balet "Sukhishvili", poznat širom sveta kao "leteći Gruzijci", nastupiće 31. marta u MTS dvorani. Publiku očekuje dvočasovni spektakl vrhunske koreografije, energije i emocije, uz nastup oko 60 plesača i muzičara i autentičnu gruzijsku muziku.
Na domaću književnu scenu stiže snažna i duboko emotivna knjiga "Postoje tišine koje bole", autora Alekse Markovića – priča koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim i koja već na prvim stranicama osvaja iskrenošću, toplinom i brutalnom životnom istinom.
Italija je kupila delo baroknog majstora Karavađa za 30 miliona evra, što je jedna od najvećih suma koje je država ikada platila za jedno umetničko delo, saopštilo je italijansko Ministarstvo kulture.
Komentari (0)