Legat turbulentne istorije: Petar Lubarda nije voleo da ga zovu apstraktnim slikarom
Istaknuti slikar Petar Lubarda (1907-1974) pred smrt je odabrao 57 slika i 133 crteža i skica koje je poklonio Gradu Beogradu, od kojih se danas 33 slike vode kao nestale, a svega desetak crteža i skica je pronađeno u ruiniranoj kući legata turbulentne istorije.
Kustos Legata Petra Lubarde Dina Pavić rekla je za Newsmax Balkans da je cenjeni umetnik 1968. godine kontaktirao Grad u vezi sa zaostavštinom, da je njegova želja ubrzo nakon smrti ispunjena, ali je nažalost došlo do problema i višedecenijskog zatvaranja tadašnje galerije današnjeg legata tokom koje su njegova dela “iznošena” iz kuće u kojoj je živeo sa suprugom Verom.
Španski tenor Hoze Kareras održao je u beogradskom Sava centru koncert, u pratnji Orkestra Opere Novog Sada, a pod dirigentskom palicom Davida Himeneza.
Prvaci i solisti baleta Boljšoj teatra uz pratnju muzičara Beogradske filharmonije, a pod dirigentskom palicom Alekseja Bogorada ispraćeni su ovacijama u "Sava centru“ u Beogradu gde su nastupili u petak uveče nakon skoro pola veka, izvodeći najcenjenije odlomke iz dela baletske literature.
On je govorio da je nacrtao ukupno oko 500 slika i nije dozvoljavao da ga nazivaju apstraktnim umetnikom, čak je sa jedne izložbe povukao dela jer je u nazivu postojala reč apstraktno, navela je Pavić.
Ugovorom o poklonu iz 1974. između Grada Beograda i udovice Petra Lubarde Vere, sprovedena je njegova želja vrlo brzo nakon smrti, a Muzej savremene umetnosti je bio zadužen da se stara o delima Petra Lubarde.
Foto: Arhiv Legata Petra Lubarde
Prema rečima Dine Pavić, muzej nije dobio adekvatnu novčanu nadoknadu, Grad je trebalo da finansira rad tadašnje galerije na Dedinju u kući u kojoj su Lubarde živele, pa je raskinut ugovor između muzeja i Grada, koji je 1984. zatvorio legat galeriju, a očigledno je postojao sukob između umetnikove supruge Vere i Grada. Legat je tek 30 godina kasnije odnosno u decembru 2014. otvoren za posetioce posle složene rekonstrukcije i sanacije.
Vera Lubarda je tokom devedesetih i početkom 2000-tih godina živela u teškoj materjalnoj situaciji i najverovatnije, prema rečima Pavić, otuđivala slike, a u dva navrata je prijavljivala policiji upade u kuću.
Foto: Arhiv Legata Petra Lubarde
“Verovatno početkom 2000-tih najviše je nestalo slika kad su privatni kolekcionari koristili njen nezavidan položaj i dolazili do slika. Ona je, inače, sve vreme kontinuirano slala Gradu podsećanja da su u kući vredna dela Petra Lubarde i da kulturni život pati jer nisu izložena, ali nije nailazila na odgovor”, navela je Pavić.
Vera Lubarda je umrla 2008. godine u dubokoj starosti, a komisija za popis je ušla u kuću nekoliko meseci kasnije i zatekla zaostavštinu cenjenog slikara u izuzetno lošem stanju. Tim za konzervaciju je uspeo da sanira gotovo sve što je zatečeno, sem jedne slike koja je 80 odsto uništena.
Pavić je rekla da se tokom sledeće godine planira publikovanje monografije o obimnom istorijatu i likovnoj zbirci legata.
"Tako ćemo publikovati reprodukcije onih radova koji se danas vode kao nestali, a koje je svojevremeno Muzej savremene umetnosti fotografisao po preuzimanju legata 1974. godine", dodala je kustos.
Foto: Arhiv Legata Petra Lubarde
Mnogi muzeji u Srbiji i okruženju imaju Lubardine radove kao i privatni kolekcionari. Prema rečima Pavić, zbirka u legatu broji oko 200 radova, jer su dobijanjem kuće zatečeni i oni koje umetnik nije stavio u ugovor sa Gradom.
Kako je navela, njegova slika "S Pavlove strane" je ranije bila u privatnoj kolekciji u Sloveniji, pa su je otkupili beogradski kolekcionari, a “Fantastičnu zver” koja je bila u Sao Paolu otkupio je Mark Barbezat u Francuskoj, najverovatnije posle izložbe u Parizu 1965. Pre nekoliko godina naslednici su je prodali privatnim kolekcionarima.
Foto: Arhiv Legata Petra Lubarde
Lubarda je uz Nadeždu Petrović, Savu Šumanovića i Lazara Lazarevića verovatno najskuplji slikar na umetničkom tržištu.
Posetiocima legata najinetresantnija su priznanja i kuća na Dedinju, a oduševljenje posetilaca, kako kaže naša sagovornica, kreće od prizemlja čim se ugleda slika “Čovek i zveri”. Naglašava da je reč je o mestu van centra grada u koje posetioci dolaze s namerom i interesovanje je uvek veliko.
Foto: Arhiv Legata Petra Lubarde
Inače, Petar Lubarda je došao u Beograd 1926. na studiranje kod Bete Vukanović i Ilije Šobajica, a slikao je od detinjstva. Prve boje poklonio mu je otac.
Prvu samostalnu izložbu imao je kao maturant gimnazije u Nikšiću pošto je njegova tadašnja nastavnica primetila njegov talenat. Prvu nagradu Grand Prix dobio je u Parizu 1937. godine, a najznačajniji period su mu bile pedesete godine prošlog veka.
Foto: Arhiv Legata Petra Lubarde
U legatu u Beogradu najstariji je rad iz 1942, a njegova čuvena izložba u Beogradu održana je 1951. godine. Kuću u Iličićevoj ulici na Dedinju u kojoj je današnji legat Lubarde su dobile na korišćenje 1959. godine.
"Sugrađani koji su došli na otvaranje su pričali da su Petar i Vera u vilu prešli preko noći. Tito je očekivao važnu delegaciju iz inostranstva koja je želela da poseti Lubardu i bilo je neprijatno da ih dovedu u njihov mali stan. Oni su premešteni u vilu i postojale su priča da su prosipali boje po hodniku da bi delovalo da već dugo tu žive i rade", navela je Dina Pavić.
Foto: Arhiv Legata Petra Lubarde/J.Marić
Petar je bio moćan stvaralac i slab na suprugu
Dina Pavić je rekla da Lubarda bio posvećen Veri i da je postojanje današnjeg legata sprovođenje i njene želje.
"Ona je bila studentiknja kad su se upoznali, 16 godina mlađa od njega. Na fotografijama se vidi njihova ljubav koja se i pored turbulentnih godina nastavila do njegove smrti", navela je Pavić i dodala da legat rado obilaze i Petrovi rođaci odnosno deca njegove sestre Vjere i brata Đure koji žive u inostranstvu.
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu uhapsili su O. Ž. (27) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je učinio krivično delo ubistvo u pokušaju.
Punih 40 godina Kadivka Kaća Vuković (92) živi u Gerontološkom centru u Nišu. Suprotno ustaljenom mišljenju, niti je sama, a još manje usamljena. Nema proslave, rođendana ili godišnjice, na koju je ne pozove neko od brojne dece kojima je bila dadilja. Kažu da je baš Kadivka ta koja ih drži na okupu.
Povodom hapšenja Srbina Živka Zagorca (79) u Poljskoj, predsednik "Veritasa" Savo Štrbac smatra da Hrvatska ni tri decenije nakon rata ne smanjuje intenzitet procesuiranja Srba, već da kroz stalne optužnice i hapšenja nastavlja politiku iz devedesetih.
Zimsko računanje vremena počinje u noći između subote i nedelje, 26. oktobra, u tri časa ujutru. Kazaljke na časovnicima se tada pomeraju za jedan sat unazad.
Gitara "Gibson ES-355" iz 1960-ih Noela Galagera iz benda Oasis koja je uništena tokom poslednjeg koncerta u Parizu 2009. godine, prodata je na aukciji za oko 330.000 evra, saopštila je aukcijska kuća "Propstore".
Predstava "Velika drama" otkazana je večeras, kao i ostale predstave. Narodno pozorište u Beogradu saopštilo je javnost da se očekuje da će nakon 29. oktobra biti jasnije definisane smernice i rokovi u pogledu nastavka redovne repertoarske sezone.
U utorak, 9. decembra 2025. godine, Plava dvorana Sava Centra biće domaćin jednog od najposebnijih muzičkih događaja sezone - koncerta svetski poznatog Budimpeštanskog romskog simfonijskog orkestra, popularnog pod nazivom "100 violina".
Pančevački džez festival biće održan 30. i 31. oktobra i 2. novembra u Dvorani Kulturnog centra Pančeva i na njemu će biti održano šest koncerata, najavili su organizatori.
U toku su pripreme za 68. Međunarodni beogradski sajam knjiga koji će trajati od 25. oktobra do 2. novembra. Umesto o knjigama, trenutno se u javnosti više priča o tome ko od izdavača ne dolazi i zašto.
Na predstojećem 28. izdanju Festivala slovenačkog filma Portorož, koji se održava od 21. do 26. oktobra, biće prikazano sedam srpskih filmova i koprodukcija, od kojih je šest nastalo u saradnji sa slovenačkim koproducentima i uz podršku Slovenačkog filmskog centra.
Komentari (0)