(FOTO) Marinku Arsiću Ivkovu uručena NIN-ova nagrada
Književnik Marinko Arsić Ivkov izjavio je da 71. NIN-ovu nagradu, koja mu je uručena za roman "NGDL", posvećuje svima koji veruju da knjige govore istinu.
"Koji u njima nalaze odgovore na svoje nedoumice i utehu za svoje traume i bolove. Koji u njima nalaze sve ono što ne mogu da nađu u životu. Posvećujem je svakom pojedinačnom čitaocu, jer verujem da on čitanjem dopunjuje roman", rekao je Arsić Ivkov tokom svečane dodele u Kolarcu.
Arsić Ivkov je dodao da knjigu, koju je objavio Niški kulturni centar, posvećuje svojoj "hrabrosti i kukavičluku", ali i "divnim i ružnim" trenucima iz života koje je pretočio u "prostu književnu metaforu".
"Posvećujem je svojim najbližima koji su trpeli sva ona zapostavljanja i nepravde koje donosi pisanje knjige. Posvećujem je svim svojim započetim rukopisima, koje nikada neću završiti, a u koje sam polagao tolike nade. Posvećujem je svim onim lepim trenucima, uživanjima, odmorima, lenčarenjima koje nisam doživeo jer sam ih žrtvovao književnosti i pisanju", poručio je Arsić Ivkov primajući nagradu od prošlogodišnjeg laureata Steve Grabovca.
Odluku o nagradi doneo je žiri u kojem su bili Adrijana Marčetić, Tamara Mitrović, Vladimir Gvozden, Mladen Vesković, a predsedavajući Aleksandar Jerkov izjavio je da nagrađeni roman "postavlja nekoliko važnih pitanja".
"Postavlja pitanja vezana za odnos književnosti prema raspadu države i društvenim sukobima. Iza ciničnog naslova, krije se poruka 'Ne daj golubu da leti', oblikuje vrlo neobičnu sliku sloma jedne epohe i besmisla građanskog rata prošlog veka...", naveo je Jerkov.
Dobitnik NIN-ove nagrade kritike za najbolji roman godine objavljen u 2024. godini na srpskom jeziku je Marinko Arsić Ivkov za roman "NGDL" (Niški kulturni centar), saopšteno je Muzičkoj galeriji Zadužbine Ilije M. Kolarca u Beogradu.
Nagradu "Beogradski pobednik“ za najbolji roman objavljen u 2024. godini dobio je "Martin udio" Sanje Savić Milosavljević, u izdanju Bedem knjige, saopštio je žiri u Biblioteci grada Beograda.
Prema njegovim rečima, "svako književno ostvarenje je doprinos čovekovoj borbi da svet i samoga sebe učini boljim".
"To je borba koja traje od vajkada i nikada ne prestaje - od Agore do Platoa, od Homerovih heroja do komičnih junaka Arsića Ivkova, koji se poziva na Odiseja i time se ruga i samome sebi", rekao je, između ostalog, predsednik žirija.
Urednica kulture NIN-a Tanja Nježić istakla je da nije tajna da čoveka čini ono što čita.
"Na stranicama nagrađene knjige srešćete, recimo, opasku da je sreća bila najtraženija i najdeficitarnija roba. Ili da nije lako nositi lepotu. Ona je kao vatra - dobar sluga, a zao gospodar. Pa, valja promisliti o tome", kazala je Nježić.
NIN-ovu nagradu, kako je naglasila, posebno čini dragocenom i vrednom njen izuzetan doprinos književnosti.
"Ona pobuđuje veliko interesovanje kod onih za koje se zapravo piše - publike. Dobra literatura pomaže ljudima da se otrgnu od pasivnosti, da iskristališu svoju misao, svoj stav, pruži utočište kada se čovek oseti usamljeno", poručila je Nježić.
Glavni i odgovorni urednik NIN-a Aleksandar Timofejev rekao je da je priznanje NIN-a "najvažnija nagrada za roman godine".
"Zahvalio bih se žiriju, predsedniku i članovima. Divno je bilo raditi sa vama, idemo dalje. Zahvalio bih se i urednici kulture NIN-a Nježić bez koje sve ovo ne bi bilo ni blizu, ali i Grabovcu, laureatu od prošle godine koji je došao da dodeli NIN-ovu nagradu", rekao je Timofejev.
Policija uhapsila demostrante u Botunu u Crnoj Gori. Među privedenima i Milan Knežević. Može li se naizgled neršiva situacija sa spornim kolektorom rešiti? Čuveni alas sa Dunava, pred novu godinu po 34. put spasio život. O tome koliko je bitno da pred praznike imamo podršku za ''Otvori oči'' govori alas i ugostitelj, Renato Grbić. Da li će 2026. godina doneti razrešenje društveno-političke krize u Srbiji. Gosti Jutra Gordana Čomić, bivša ministarka i Zoran Vuletić, predsednik Građasnkog demokratskog foruma.
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Kraj godine, vreme da se sumiraju utisci: šta je urađeno, šta početo, šta se čeka na srpskom i evropskom putu. Gosti Stava dana Miroslav Bjegović i Ivan Miletić.
special
10:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
11:00
SINTEZA (R)
Novinarka Radojka Nikolić analizira stanje srpske ekonomije, ističući da je 2026. godina izuzetne neizvesnosti i velikih odluka, prvenstveno zbog sudbine Naftne industrije Srbije (NIS). Kupovina NIS-a je pitanje oko kojeg se prelamaju strateški interesi Amerike i Rusije, pri čemu Rusija mora da odluči da li će prodati, a SAD moraju da odobre potencijalnu transakciju i kupca. U globalnom kontekstu, Srbija se nalazi u kompleksnoj poziciji – rast je nedovoljan, a ekonomske procene pokazuju da bi nam ovim tempom (2% rasta) trebalo čak 55 godina da dostignemo prosečni standard razvijene Evrope. Nedavno usvojeni budžet za 2026. godinu ocenjen je kao konfuzan. Posebno su kontroverzne stavke rezervisanih sredstava za NIS i velika povećanja plata u javnom sektoru i penzija. Iako se povećanje minimalne zarade, plata i penzija pravda ličnom potrošnjom (koja vraća PDV u budžet), problem leži u disproporciji između rasta zarada i produktivnosti. Produktivnost je u Srbiji rasla 10-15%, dok su plate rasle 50%, što naglo povećava trošak po radniku. Zbog tog skoka troškova, strane kompanije, posebno montažne fabrike koje isplaćuju minimalac, već kalkulišu odlazak sa tržišta Srbije. Na globalnoj sceni, Evropska unija je podeljena oko predloga da se ruska zamrznuta sredstva koriste kao zalog za kredit Ukrajini, što bi moglo narušiti poverenje u klirinške sisteme poput Eurocleara. Što se tiče NIS-a, u igri su tri zainteresovane strane: Mol (Mađarska), Adnoc (Abu Dhabi National Oil Company) i Srbija. Ipak, budućnost energetskog sistema zavisi od odluke Moskve i Vašingtona, jer je NIS ključni deo energetskog sistema Srbije koji trenutno ne radi punim kapacitetom.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Tokom proteklih godinu dana zajedno smo „tražili smo reč“ i u vremenu koje karakteriše reč “brzo“ odabrali smo da stanemo, da slušamo, da tražimo reč za teme o kojima se ćuti, za ljude koje često ne primećujemo i za pitanja koja nemaju jednostavne odgovore. Čuli smo mnoge mudre misli i ispričali mnoge zanimljive priče. Ovo je kolaž onih priča koje zaslužuju vašu pažnju.
Beogradsko i novosadsko JKP "Parking servis" obaveštavaju korisnike svojih usluga da neće kontrolisati i naplaćivati parkiranje u zoniranim delovima grada tokom novogodišnjih praznika, u četvrtak i petak, 1. i 2. januara 2026. godine, kao i na Badnji dan i Božić, 6. i 7. januara 2026. godine.
Patriša Kaunda Radojičić, mlada žena poreklom iz Zambije, osvojila je srce jednog Hercegovca svojom neobičnom i dirljivom ljubavnom pričom. Patriša i Milija Radojičić svojim primerom pokazuju da ljubav ne poznaje ni granice, ni različitosti i da uvek pobeđuje. Njihova je opstala i traje - u Čačku.
U Sukošanu kod Zadra rano ujutru zatečena su tela dva muškarca, a uviđajem je utvrđeno da je 46-godišnji otac vatrenim oružjem usmrtio svog 18-godišnjeg sina, a potom iz istog oružja počinio samoubistvo.
Sekretarijat za privredu Grada Beograda saopštio je da će zanatski i trgovinski objekti u Beogradu tokom novogodišnjih i božićnih praznika raditi po izmenjenom režimu, u skladu sa odredbama Odluke o radnom vremenu zanatstva i trgovine, u vreme novogodišnjih i božićnih praznika 2025/2026. godine.
Odabrani tekstualni odlomci, arhivske fotografije i četiri tematske celine, među kojima i Andrićeva veza sa Beogradom, čine izložbu "Andrić: priča ostaje", koja je otvorena u Atrijumu Biblioteke grada Beograda, povodom 50 godina od smrti nobelovca Ive Andrića (1892-1975).
Novogodišnja predstava "San zimske noći" izvedena je u Teatru Vuk u Beogradu za decu koja borave u hraniteljskim porodicama, a mališanima iz publike novogodišnje paketiće je podelila državna sekretarka iz Ministarstva za brigu o porodici i demografiju Milica Perić.
Najspekatakularniji muzički događaj u zemlji - "Beogradski novogodišnji koncert" Simfonijskog orkestra i Hora Radio-televizije Srbije, sa šefom-dirigentom Srboljubom Dinićem, započeće tradicionalno i 2026. godinu.
Šta se danas više čita i čemu se više veruje - fikciji ili životnim pričama? Zašto pojedini novinari napuštaju branšu i postaju književnici? Koji će mediji opstati a koji otići u istoriju?
Zašto je džez filozofija u zvuku? Zašto je džez improvizacija čin koji pretpostavlja slobodu? Zbog čega je džez u Jugoslaviji imao posebno značenje? Da li je džez rušio tradiciju?
Komentari (0)