Više od 1.000 svetskih muzičara "albumom tišine" protiv upotrebe AI u muzici
Više od 1.000 muzičara, uključujući Kejt Buš, Dejmona Albarna i Eni Lenoks, objavilo je "album tišine" u znak protesta protiv planova britanske vlade da dozvoli kompaniji za veštačku inteligenciju (AI) korišćenje zaštićenih autorskih prava, bez dozvole autora.
Album pod nazivom "Is This What We Want?" sastoji se od snimaka tišine u muzičkim studijima i koncertnim salama, koji simbolizuju posledice planova britanske vlade na umetnike.
Ti snimci bez muzike, prikazuju kako bi život umetnika mogao da izgleda ako bi njihova dela bila korišćena bez dozvole, piše Gardijan.
Među poznatim ličnostima koje su se pridružile protestu su muzičari Pol Makartni, Elton Džon, Bjorn Ulvaes iz grupe Abba, kao i glumica Džulijen Mur i pisci Val Makdermid i Ričard Osman.
Album sadrži 12 "pesama tišine", a prihod od prodaje biće doniran organizaciji "Help Musicians".
Protest je pokrenut u trenutku kada britanska vlada razmatra izmene u zakonu o autorskim pravima, što bi omogućilo AI firmama da koriste rad profesionalnih muzičara bez njihove saglasnosti.
Pevač i član muzičke grupe Bitls, Pol Makartni, upozorio je da bi predložene promene u zakonima koji regulišu autorska prava omogućile korišćenje tehnologije poput veštačke inteligencije koja bi mogla da "krade" rad umetnika, odnosno da koristi njihov rad bez dozvole ili naknade.
Momčilo Bajagić Bajaga ove godine sa svojim Instruktorima obeležava 40 godina postojanja. Jedan od najvećih srpskih i balkanskih rokenrol bendova veliki jubilej proslavlja svetskom turnejom, što je bila i prilika da sa Bajagom uradimo intervju pred njihov koncert u Čikagu.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Šta je sporno u zakonima o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost Crne Gore i zbog čega stručnjaci kažu da nijesu u skladu sa EU standardima, dok Vlada tvrdi suprotno - pitamo advokata Veselina Radulović. Najvažnije teme u S. Makedoniji komentarišu urednici Newsmax Balkans tv, Predrag Kukić i Dragan Milosavljević - poslednji slučaj porodičnog nasilja koji je pokrenuo pitanje sistemskih propusta, kao i nastavak akcije zaplene marihuane. Nerma Halilović Kibrić, docentica na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu analizira upad kineskih hakera u institucije BiH - da li je to jedina država u Evropi bez "štita" od cyber napada?
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Kako prepoznati razliku između duboke religioznosti i fanatizma i koliko je opasno kada politički sukobi počnu da se predstavljaju kao religijski? Kako će podela između sunita i šiita uticati na rasplet situacije na Bliskom istoku? Može li verski fanatizam dodatno zakomplikovati već nestabilnu bezbednosnu sliku sveta i da li I Balkan očekuje period nestabilnosti na ovom polju? Za emisiju “Tražim reč” govore profesor Fakulteta za bezbednost Zoran Dragišić, geopolitički analitičar i novinar Andrej Mlakar, stručnjak za bezbednost I terorizam Dževad Galijašević i sociolog Aleksa Vukašinović.
specijal
04:30
GrađaНИН (R)
U prvom delu emisije GrađaNIN govorićemo o svetskoj temi broj jedan. Rat u Iranu i posledice koje može da ima po Srbiju. Odgovore tražimo od profesora Mihajla Kopanje. U drugom delu bavimo se pitanjima o kojima se ćutalo. Od sahrane Aleksandra Rankovića, samoubistava partizanki do novih skrnavljenja spomenika, odgovore tražimo od istoričarke Ljubinke Škodrić.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PORTAL (R)
Počela nova faza sukoba u Iranu. Da li je Trampu teže da vodi rat nego njegovim prethodnicima? O posledicama konflikta na Bliskom istoku za svet i posebno za Ukrajinu razgvaramo s Aleksandrom Mitićem iz Instituta za međunarodnu politiku i privredu.
U toku je šesti dan ratnih dejstava na Bliskom istoku, koja su u subotu započela napadom Izraela i Sjedinjenih Američkih Država na Iran. Rakete i dronovi lasirani iz Irana pali su u azerbejdžansku enklavu Nahčivan. Azerbejdžan oštro osuđuje napade, ambasadoru Irana uručuju protestnu notu.
Litar benzina u narednih nedelju dana koštaće 184 dinara, dok će cena evrodizela biti 203 dinara za litar, saopštilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Evro je ove nedelje zabeležio pad od približno dva odsto u odnosu na dolar, pošto je rat na Bliskom istoku pokazao ranjivost Evrope na rast cena energenata.
Ministar unutrašnjih poslova i predsednik Socijalističke partije Srbije (SPS) Ivica Dačić prebačen je sa intenzivne nege i skinut je sa respiratora, potvrdio je za portal Newsmax Balkans ministar bez portfelja i potpredsednik Glavnog odbora SPS Novica Tončev.
Sedmog dana sukoba na Bliskom istoku izraelska avijacija pokrenula je seriju žestokih napada na južno predgrađe Bejruta, dok je NATO pojačao nivo pripravnosti protivbalističke raketne odbrane.
Na pitanje o sudbini Balkana, Nele Karajlić ostaje dosledan svojoj filozofiji da "istorija nema kraj". Gost emisije Sinteza smatra da je Balkan pun strasti, što se najbolje čuje u muzici, ali da upravo one često ruše protokole i dovode do istorijskih iskliznuća.
Kako je od muzičara postao romanopisac? Da li je književnost nastavak muzike drugim sredstvima? Ko bolje razume istoriju u kojoj živi roker ili pisac? Odgovore tražimo od Neleta Karajlića.
Film "Žuta pisma" reditelja Ilkera Čataka osvojio je Zlatnog medveda na 76. Međunarodnom filmskom festivalu Berlinale u Berlinu, dok je nemačka glumica Sandra Hiler dobila Srebrnog medveda za najbolju glavnu ulogu u filmu "Ruža".
Poslednji deo centralne kule katedrale Sagrada Familija u Barseloni položen je na svoje mesto, čime je građevina dostigla svoju maksimalnu konačnu visinu, 144 godine od početka radova.
Predstava "Kralj Ibi" u režiji Staše Koprivice premijerno je izvedena na Velikoj sceni Beogradskog dramskog pozorišta. Nova postavka kultnog komada Alfreda Žarija donosi savremeno čitanje tragične farse o mehanizmima vlasti, zlu i društvenim zabludama.
Komentari (0)