Panteon se nalazi u Latinskoj četvrti u Parizu, a napravljen je kao crkva posvećena Svetoj Genovevi. Kolosalna građevina danas ima namenu mauzoleja u kome su sahranjeni najpoznatiji francuski pisci, naučnici i političari.
Lepota Panteona se ne dovodi u pitanje - sama veličina građevine, impozantna arhitektura, kao i veliki murali koji krase unutrašnje zidove uspevaju da fasciniraju većinu turista.
Panteon je ubrzo postao jedna od prvih velikih turističkih atrakcija u Parizu. Trijumfalna kapija u Parizu, Grand Palais Paris, Luvr u Parizu i Ajfelova kula sagrađeni su nakon Panteona, koji je završen između 1764. i 1790. godine. Notr Dam katedrala u Parizu je tad već bila izgrađena.
Iako Pariz obiluje spomenicima, atrakcijama i znamenitostima, Panteon je među prvih pet pariskih lokaliteta koji posećuju turisti. Jedan od razloga je i spektakularan panoramski pogled na Pariz sa kupole. Panteon je bio najviša građevina u Parizu od trenutka kada je završen 1790. godine, pa sve do 1837. godine, kada je izgrađena crkva Magdalen.
Izgradnja
Kao i mnoge poznate građevine, Panteon ima jedinstvenu istoriju.
Kralj Luj XV je 1744. godine obećao da će ukoliko ozdravi, postojeći ruinirani manastir Svete Genoveve zameniti velelepnom građevinom. Sveta Genoveva važi za zaštitnicu Pariza, te je stoga objekat morao biti dostojan ove svetice. Pošto je kralj 1755. godine ozdravio, naredio je da započnu radovi na projektu i izgradnji.
Foto: Milena Đorđević
Glavni arhitekta Žak Žerman Suflo osmislio je crkvu čija izgradnja je započeta nakon dve godine, a temelji su postavljeni 1758. godine. Međutim, zbog ekonomske krize u Francuskoj radovi su tekli sporo.
Pariski Panteon je kolosalna građevina koja danas ima namenu mauzoleja, u kome su sahranjeni najpoznatiji francuski pisci, naučnici i političari. Suflo je umro 1780. godine, a zamenio ga je njegov učenik Žan Batist Rondoleu. Rekonstrukcija je konačno završena 1790. godine.
Suflo je nameravao da spoji lakoću i svetlinu gotičke katedrale s klasičnim principima. Nažalost, umro je pre nego što je njegov posao bio ostvaren, a njegovi planovi nisu u potpunosti ispoštovani. Transparentnost koju je planirao za svoje remek-delo nije postignuta. Ipak, to je jedno od najvažnijih arhitektonskih dostignuća svog vremena, kao i prvi veliki neoklasični spomenik, jedan od najvećih na svetu.
Karakteristike
Arhitektonski, zgrada je rani primer neoklasicizma, a fasada je urađena po uzoru na Panteon u Rimu. Crkva je osmišljena tako da se u osnovi nalazi krst sa masivnim tremom nad korintskim stubovima.
Foto: Milena Đorđević
Ovaj veoma ambiciozan projekat učinio je da građevina bude ogromnih dimenzija: dužine 110 metara, širine 84, a visine 83 metra. Ogromna kupola koja nadvisuje spomenik sagrađena je od kamena vezanog gvozdenim armaturama i prekrivena olovnim oblogama.
Unutrašnja arhitektura je zadivljujuća: ima gotičke dekoracije u kombinaciji sa uglavnom klasičnim stilom zgrade, stvarajući tako visokocenjeni neoklasični spomenik.
Mauzolej
Veličina građevine je impresivna, a gradnja je završena tek 1790. godine zbog nedostatka finansijskih sredstava.
Ipak, kraj izgradnje Panteona podudario se sa početkom Francuske revolucije, tako da je njegova prvobitna namena odmah promenjenja u mauzolej, u kome bi bili sahranjivani najpoznatiji francuski državljani.
Onore Gabrijel Rikveti, grof Miraboa, bio je prva osoba koja je sahranjena u Panteonu, a ujedno i razlog za promenu prvobitne namene ove građevine. Grof je pripadao aristokratiji Francuske, koji je uspeo da pronađe svoje mesto tokom Francuske revolucije. Bio je odličan govornik koji je vremenom postao popularan i uživao ugled zastupnika naroda. Postao je heroj nacije, čime je zaslužio da bude sahranjen u Panteonu.
Foto: Milena Đorđević
Panteon je tokom godina menjao svoju funkciju između crkve i mauzoleja. Sa promenama političkih režima, funkcija zgrade je evoluirala čak šest puta. Tek sa sahranom Viktora Igoa 1885. godine, pod Trećom republikom, spomenik je definitivno zadržao trajno ulogu grobnog mesta za sahranu izuzetnih Francuskinja i Francuza. Mnogi od njih su doprineli čovečanstvu ili Francuskoj na prepoznatljiv način ili žrtvovali svoje živote za svoju zemlju.
U Pantenonu je sahranjen veliki broj intelektualaca i znamenitih ljudi Pariza i čitave Francuske. Na samom ulazu se nalazi natpis "Aux grands hommes la patrie reconnaissante", što bi u prevodu značilo "Za velike ljude velika kuća".
U Panteonu počiva 75 muškaraca i svega pet žena. Između ostalih tu su: Pjer i Marija Kiri, Luj Braj, Emil Zola, Viktor Igo, Žan Žak Ruso, Žan Pol Mara, Volter, Onore Mirabo, Aleksandar Dima.
Foto: AP/Francois MoriNosioci pala nose kovčege francuskih naučnika Pjera i Marije Kiri u Panteon u Parizu 20. aprila 1995.
Prva žena čiji su ostaci preneti na ovo mesto 1995. godine bila je dvostruka dobitnica Nobelove nagrade Marija Kiri. Ceremonija kod veličanstvenog spomenika sa kupolom, prekrivenog ogromnom francuskom zastavom, bila je simboličan trijumf za aktivistkinje za prava francuskih žena i dramatičan gest oproštaja predsednika Fransoa Miterana.
Fukoovo klatno
Panteon u Parizu je mesto gde je 1851. francuski fizičar Žan Bernard Leon Fuko izveo svoj poznati eksperiment koji je dokazao da se svet vrti oko svoje ose.
Foto: Milena ĐorđevićFukoovo klatno
Napoleon Bonaparta je saznao za Fukoove radove i insistirao je da Fuko izvede eksperimente s klatnom na prestižnom mestu. Shodno tome, eksperimenti su održani 31. marta 1851. godine u Panteonu u Parizu. Fuko je konstruisao klatno dužine 67 metara, koje je visilo sa plafona zgrade, a sfera je težila 28 kilograma. Klatno je posle eksperimenta premešteno u Muzej umetnosti i zanata u Parizu, dok se replika klatna i dalje nalazi u Panteonu i može se nesmetano posmatrati i uživati u čuvenom eksperimentu.
Zbog čega je Špansku republiku krenulo da brani na desetine hiljada dobrovoljaca iz celog sveta, a među njima i više od 1.700 Jugoslovena? Kako je došlo do tragičnog poraza idealizma u sudaru sa fašizmom i surovim evropskim političkim pragmatizmom– odgovore tražimo od istoričara Vladana Vukliša.
specijal
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
23:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
Jedna od najpoštovanijih relikvija pravoslavnog sveta, Pojas Presvete Bogorodice nalazi se u Hramu Svetog Save na Vračaru, gde se svakodnevno okupljaju hiljade vernika iz Srbije i regiona.
Stručni timovi alpinista ukolnili su baner sa Palate Albanija u Beogradu, čime će se osloboditi pristup i omogućiti hranjenje mladunaca ptice bele čiope čija se gnezda nalaze na višim spratovima zgrade.
Generalni direktor Telekoma Srbija Vladimir Lučić rekao je za Newsmax Balkans da je saradnja sa američkom medijskom kućom Newsmax strateški važan projekat koji treba da unapredi prisustvo i pokrivenost na prostoru Srbije i celog Balkana, ali i da otvori put ka širenju na evropsko tržište.
Direktor policije Dragan Vasiljević potvrdio je da se tokom trenažnog leta srušio helikopter MUP Srbije i naveo da su povređena dva pilota, ali da nemaju teže povrede i nalaze se kod kuće.
Izgrizene cipele, izgrebana vrata, uništen nameštaj i prevrnuti predmeti često su prizori koji dočekuju vlasnike pasa koji pate od separacione anksioznosti.
Predstava Ateljea 212 "Moje pozorište", autorski projekat Borisa Liješevića, biće izvedena na Sterijinom pozorju u Novom Sadu u zvaničnoj takmičarskoj selekciji u ponedeljak, 1. juna 2026. godine.
Festival "Mucijevi dani", posvećen Ljubomiru Muciju Draškiću, šesti put se održava u Ateljeu 212 i tokom juna 2026. donosi predstave iz Srbije, regiona i Velike Britanije, uz razmenu umetničkih iskustava i savremenih pozorišnih pravaca.
Povodom nekadašnjeg Dana mladosti u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji (SFRJ) u Muzeju Jugoslavije 25. maja organizovan je celodnevni program koji uključuje besplatan ulaz za posetioce.
Pobednica Evrovizije, Darina Nikolajeva Jotova, poznatija pod umetničkim imenom Dara, ima 27 godina i dolazi iz Varne, trećeg najvećeg grada u Bugarskoj. Šira publika upoznala ju je 2015. godine kada je stigla do finala "X Factor Bulgaria".
Predstava "Korporativna bajka" reditelja Veljka Mićunovića premijerno je izvedena u subotu uveče pred ispunjenom velikom scenom "Mira Trailović" Ateljea 212, gde je zaslužila burne ovacije.
Finale za Pesmu Evrovizije održava se u Beču, a za titulu pobednika nadmetaće se 25 zemalja, među kojima i Srbija pod brojem devet. Prema podacima sajta Eurovisionworld, među deset najvećih favorita nalaze se Finska, Australija, Grčka, Izrael, Rumunija, Danska, Italija, Francuska, Švedska i Malta.
Komentari (0)