(FOTO/VIDEO) Kako je Panteon postao čuveni mauzolej u kom počivaju francuski velikani poput Igoa, Zole i Marije Kiri
Panteon se nalazi u Latinskoj četvrti u Parizu, a napravljen je kao crkva posvećena Svetoj Genovevi. Kolosalna građevina danas ima namenu mauzoleja u kome su sahranjeni najpoznatiji francuski pisci, naučnici i političari.
Lepota Panteona se ne dovodi u pitanje - sama veličina građevine, impozantna arhitektura, kao i veliki murali koji krase unutrašnje zidove uspevaju da fasciniraju većinu turista.
Panteon je ubrzo postao jedna od prvih velikih turističkih atrakcija u Parizu. Trijumfalna kapija u Parizu, Grand Palais Paris, Luvr u Parizu i Ajfelova kula sagrađeni su nakon Panteona, koji je završen između 1764. i 1790. godine. Notr Dam katedrala u Parizu je tad već bila izgrađena.
Iako Pariz obiluje spomenicima, atrakcijama i znamenitostima, Panteon je među prvih pet pariskih lokaliteta koji posećuju turisti. Jedan od razloga je i spektakularan panoramski pogled na Pariz sa kupole. Panteon je bio najviša građevina u Parizu od trenutka kada je završen 1790. godine, pa sve do 1837. godine, kada je izgrađena crkva Magdalen.
Izgradnja
Kao i mnoge poznate građevine, Panteon ima jedinstvenu istoriju.
Kralj Luj XV je 1744. godine obećao da će ukoliko ozdravi, postojeći ruinirani manastir Svete Genoveve zameniti velelepnom građevinom. Sveta Genoveva važi za zaštitnicu Pariza, te je stoga objekat morao biti dostojan ove svetice. Pošto je kralj 1755. godine ozdravio, naredio je da započnu radovi na projektu i izgradnji.
Foto: Milena Đorđević
Glavni arhitekta Žak Žerman Suflo osmislio je crkvu čija izgradnja je započeta nakon dve godine, a temelji su postavljeni 1758. godine. Međutim, zbog ekonomske krize u Francuskoj radovi su tekli sporo.
Pariski Panteon je kolosalna građevina koja danas ima namenu mauzoleja, u kome su sahranjeni najpoznatiji francuski pisci, naučnici i političari. Suflo je umro 1780. godine, a zamenio ga je njegov učenik Žan Batist Rondoleu. Rekonstrukcija je konačno završena 1790. godine.
Suflo je nameravao da spoji lakoću i svetlinu gotičke katedrale s klasičnim principima. Nažalost, umro je pre nego što je njegov posao bio ostvaren, a njegovi planovi nisu u potpunosti ispoštovani. Transparentnost koju je planirao za svoje remek-delo nije postignuta. Ipak, to je jedno od najvažnijih arhitektonskih dostignuća svog vremena, kao i prvi veliki neoklasični spomenik, jedan od najvećih na svetu.
Karakteristike
Arhitektonski, zgrada je rani primer neoklasicizma, a fasada je urađena po uzoru na Panteon u Rimu. Crkva je osmišljena tako da se u osnovi nalazi krst sa masivnim tremom nad korintskim stubovima.
Foto: Milena Đorđević
Ovaj veoma ambiciozan projekat učinio je da građevina bude ogromnih dimenzija: dužine 110 metara, širine 84, a visine 83 metra. Ogromna kupola koja nadvisuje spomenik sagrađena je od kamena vezanog gvozdenim armaturama i prekrivena olovnim oblogama.
Unutrašnja arhitektura je zadivljujuća: ima gotičke dekoracije u kombinaciji sa uglavnom klasičnim stilom zgrade, stvarajući tako visokocenjeni neoklasični spomenik.
Mauzolej
Veličina građevine je impresivna, a gradnja je završena tek 1790. godine zbog nedostatka finansijskih sredstava.
Ipak, kraj izgradnje Panteona podudario se sa početkom Francuske revolucije, tako da je njegova prvobitna namena odmah promenjenja u mauzolej, u kome bi bili sahranjivani najpoznatiji francuski državljani.
Onore Gabrijel Rikveti, grof Miraboa, bio je prva osoba koja je sahranjena u Panteonu, a ujedno i razlog za promenu prvobitne namene ove građevine. Grof je pripadao aristokratiji Francuske, koji je uspeo da pronađe svoje mesto tokom Francuske revolucije. Bio je odličan govornik koji je vremenom postao popularan i uživao ugled zastupnika naroda. Postao je heroj nacije, čime je zaslužio da bude sahranjen u Panteonu.
Foto: Milena Đorđević
Panteon je tokom godina menjao svoju funkciju između crkve i mauzoleja. Sa promenama političkih režima, funkcija zgrade je evoluirala čak šest puta. Tek sa sahranom Viktora Igoa 1885. godine, pod Trećom republikom, spomenik je definitivno zadržao trajno ulogu grobnog mesta za sahranu izuzetnih Francuskinja i Francuza. Mnogi od njih su doprineli čovečanstvu ili Francuskoj na prepoznatljiv način ili žrtvovali svoje živote za svoju zemlju.
U Pantenonu je sahranjen veliki broj intelektualaca i znamenitih ljudi Pariza i čitave Francuske. Na samom ulazu se nalazi natpis "Aux grands hommes la patrie reconnaissante", što bi u prevodu značilo "Za velike ljude velika kuća".
U Panteonu počiva 75 muškaraca i svega pet žena. Između ostalih tu su: Pjer i Marija Kiri, Luj Braj, Emil Zola, Viktor Igo, Žan Žak Ruso, Žan Pol Mara, Volter, Onore Mirabo, Aleksandar Dima.
Foto: AP/Francois MoriNosioci pala nose kovčege francuskih naučnika Pjera i Marije Kiri u Panteon u Parizu 20. aprila 1995.
Prva žena čiji su ostaci preneti na ovo mesto 1995. godine bila je dvostruka dobitnica Nobelove nagrade Marija Kiri. Ceremonija kod veličanstvenog spomenika sa kupolom, prekrivenog ogromnom francuskom zastavom, bila je simboličan trijumf za aktivistkinje za prava francuskih žena i dramatičan gest oproštaja predsednika Fransoa Miterana.
Fukoovo klatno
Panteon u Parizu je mesto gde je 1851. francuski fizičar Žan Bernard Leon Fuko izveo svoj poznati eksperiment koji je dokazao da se svet vrti oko svoje ose.
Foto: Milena ĐorđevićFukoovo klatno
Napoleon Bonaparta je saznao za Fukoove radove i insistirao je da Fuko izvede eksperimente s klatnom na prestižnom mestu. Shodno tome, eksperimenti su održani 31. marta 1851. godine u Panteonu u Parizu. Fuko je konstruisao klatno dužine 67 metara, koje je visilo sa plafona zgrade, a sfera je težila 28 kilograma. Klatno je posle eksperimenta premešteno u Muzej umetnosti i zanata u Parizu, dok se replika klatna i dalje nalazi u Panteonu i može se nesmetano posmatrati i uživati u čuvenom eksperimentu.
Zašto je teretana postala statusni simbol među mladima? Da li mladi vežbaju zbog zdravlja ili fizičkog izgleda? Šta podrazumevamo pod zdravom ishranom za tinejdžere koji treniraju? Za emisiju „Tražim reč“ govore fitnes trener Milorad Antić , nutricionista Marija Rapajić i prof. dr Milica Vukašinović Vesić, direktorka Antidoping agencije.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Ko je bila srpska kraljica Jelena, žena kralja Uroša I i majka kraljeva Dragutina i Milutina? Kakva je bila žena koja je jedina od srpskih srednjovekovnih vladarki postala svetica i imala svoje žitije? Zašto su je pogrešno nazivali Jelena Anžujska. Odgovore tražimo od istoričarke Katarine Mitrović. Sinteza, u spektru Luke Mičete.
Policija u Nišu je, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u tom gradu, uhapsila A. B. (39), K. V. (55) i N. M. (43) iz ovog grada, koji se terete da su maloletnici omogućili da uživa opojne droge.
Četvorogodišnja devojčica E. M. preminula je na Institutu za majku i dete nakon što je iz Opšte bolnice u Čačku transportovana za Beograd usled komplikacija nakon operacije trećeg krajnika.
Od 15. februara u Srbiji stupaju na snagu novi, viši iznosi akciza na bezolovni benzin, dizel, kafu, alkoholna pića i druge proizvode. Reč je o fiskalnoj meri koja se sprovodi na početku godine i ima direktne posledice po tržište i javne finansije. Da li ova promena znači i poskupljenje proizvoda?
Zemljotres magnitude 4,7 stepeni Rihterove skale registrovan je tokom večeri u regionu Prizrena, sa epicentrom oko 20 kilometara jugoistočno od grada. Građani Vranja i u Skoplju prijavili snažno podrhtavanje tla.
Sveštenici u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini pozvali su na bojkot domaće romantične komedije "Svadba", koja je izazvala veliko interesovanje publike, sa više od 340.000 gledalaca u prvoj polovini februara.
Dugo očekivani biografski film "Majkl", u režiji Antoana Fukua i Džafara Džeksona u ulozi njegovog legendarnog ujaka, zakazan je za premijeru u bioskopima ovog aprila.
Na svečanosti u Predsedništvu Srbije uručene su Vukove nagrade za 2025. godinu, koje dodeljuje Kulturno-prosvetna zajednica Srbije, a među dobitnicima je i kompozitor Željko Joksimović.
Prvi eksperimentalni dokumentarni film u produkciji TV Newsmax Balkans "Lavirint Teslinog uma", prikazan je po prvi put i srpskoj publici, na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Beogradu.
Film "Biće novih leta" u režiji Gvozdena Đurića premijerno stiže 24. februara u bioskop Cineplexx Galerija, a potom i u bioskope širom Srbije od 26. februara.
Dokumentarni film o prvoj američkoj dami Melaniji Tramp mogao bi tokom vikenda da ostvari zaradu od 8 miliona dolara od prikazivanja u bioskopima, što je najveća ostvarena zarada na početku prikazivanja nekog dokumentarca u Sjedinjenim Američkim Državama tokom više od jedne decenije.
Skot Gibson, mladi muzičar s adresom u Velikoj Britaniji i pevač u usponu, deli duboko ličnu priču o borbi s mentalnim zdravljem, studentskom životu i stvaranju muzike koja mu pomaže da kanališe depresiju s kojom se bori.
Kanadska glumica Ketrin O'Hara, poznata po ulogama u filmovima "Sam u kući" i seriji "Dobro došli u Šits Krik", preminula je u 71. godini, potvrdio je njen menadžer za magazin Varajeti, bez navođenja uzroka smrti.
Komentari (0)