Panteon se nalazi u Latinskoj četvrti u Parizu, a napravljen je kao crkva posvećena Svetoj Genovevi. Kolosalna građevina danas ima namenu mauzoleja u kome su sahranjeni najpoznatiji francuski pisci, naučnici i političari.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Lepota Panteona se ne dovodi u pitanje - sama veličina građevine, impozantna arhitektura, kao i veliki murali koji krase unutrašnje zidove uspevaju da fasciniraju većinu turista.
Panteon je ubrzo postao jedna od prvih velikih turističkih atrakcija u Parizu. Trijumfalna kapija u Parizu, Grand Palais Paris, Luvr u Parizu i Ajfelova kula sagrađeni su nakon Panteona, koji je završen između 1764. i 1790. godine. Notr Dam katedrala u Parizu je tad već bila izgrađena.
Iako Pariz obiluje spomenicima, atrakcijama i znamenitostima, Panteon je među prvih pet pariskih lokaliteta koji posećuju turisti. Jedan od razloga je i spektakularan panoramski pogled na Pariz sa kupole. Panteon je bio najviša građevina u Parizu od trenutka kada je završen 1790. godine, pa sve do 1837. godine, kada je izgrađena crkva Magdalen.
Izgradnja
Kao i mnoge poznate građevine, Panteon ima jedinstvenu istoriju.
Kralj Luj XV je 1744. godine obećao da će ukoliko ozdravi, postojeći ruinirani manastir Svete Genoveve zameniti velelepnom građevinom. Sveta Genoveva važi za zaštitnicu Pariza, te je stoga objekat morao biti dostojan ove svetice. Pošto je kralj 1755. godine ozdravio, naredio je da započnu radovi na projektu i izgradnji.
Foto: Milena Đorđević
Glavni arhitekta Žak Žerman Suflo osmislio je crkvu čija izgradnja je započeta nakon dve godine, a temelji su postavljeni 1758. godine. Međutim, zbog ekonomske krize u Francuskoj radovi su tekli sporo.
Pariski Panteon je kolosalna građevina koja danas ima namenu mauzoleja, u kome su sahranjeni najpoznatiji francuski pisci, naučnici i političari. Suflo je umro 1780. godine, a zamenio ga je njegov učenik Žan Batist Rondoleu. Rekonstrukcija je konačno završena 1790. godine.
Suflo je nameravao da spoji lakoću i svetlinu gotičke katedrale s klasičnim principima. Nažalost, umro je pre nego što je njegov posao bio ostvaren, a njegovi planovi nisu u potpunosti ispoštovani. Transparentnost koju je planirao za svoje remek-delo nije postignuta. Ipak, to je jedno od najvažnijih arhitektonskih dostignuća svog vremena, kao i prvi veliki neoklasični spomenik, jedan od najvećih na svetu.
Karakteristike
Arhitektonski, zgrada je rani primer neoklasicizma, a fasada je urađena po uzoru na Panteon u Rimu. Crkva je osmišljena tako da se u osnovi nalazi krst sa masivnim tremom nad korintskim stubovima.
Foto: Milena Đorđević
Ovaj veoma ambiciozan projekat učinio je da građevina bude ogromnih dimenzija: dužine 110 metara, širine 84, a visine 83 metra. Ogromna kupola koja nadvisuje spomenik sagrađena je od kamena vezanog gvozdenim armaturama i prekrivena olovnim oblogama.
Unutrašnja arhitektura je zadivljujuća: ima gotičke dekoracije u kombinaciji sa uglavnom klasičnim stilom zgrade, stvarajući tako visokocenjeni neoklasični spomenik.
Mauzolej
Veličina građevine je impresivna, a gradnja je završena tek 1790. godine zbog nedostatka finansijskih sredstava.
Ipak, kraj izgradnje Panteona podudario se sa početkom Francuske revolucije, tako da je njegova prvobitna namena odmah promenjenja u mauzolej, u kome bi bili sahranjivani najpoznatiji francuski državljani.
Onore Gabrijel Rikveti, grof Miraboa, bio je prva osoba koja je sahranjena u Panteonu, a ujedno i razlog za promenu prvobitne namene ove građevine. Grof je pripadao aristokratiji Francuske, koji je uspeo da pronađe svoje mesto tokom Francuske revolucije. Bio je odličan govornik koji je vremenom postao popularan i uživao ugled zastupnika naroda. Postao je heroj nacije, čime je zaslužio da bude sahranjen u Panteonu.
Foto: Milena Đorđević
Panteon je tokom godina menjao svoju funkciju između crkve i mauzoleja. Sa promenama političkih režima, funkcija zgrade je evoluirala čak šest puta. Tek sa sahranom Viktora Igoa 1885. godine, pod Trećom republikom, spomenik je definitivno zadržao trajno ulogu grobnog mesta za sahranu izuzetnih Francuskinja i Francuza. Mnogi od njih su doprineli čovečanstvu ili Francuskoj na prepoznatljiv način ili žrtvovali svoje živote za svoju zemlju.
U Pantenonu je sahranjen veliki broj intelektualaca i znamenitih ljudi Pariza i čitave Francuske. Na samom ulazu se nalazi natpis "Aux grands hommes la patrie reconnaissante", što bi u prevodu značilo "Za velike ljude velika kuća".
U Panteonu počiva 75 muškaraca i svega pet žena. Između ostalih tu su: Pjer i Marija Kiri, Luj Braj, Emil Zola, Viktor Igo, Žan Žak Ruso, Žan Pol Mara, Volter, Onore Mirabo, Aleksandar Dima.
Foto: AP/Francois MoriNosioci pala nose kovčege francuskih naučnika Pjera i Marije Kiri u Panteon u Parizu 20. aprila 1995.
Prva žena čiji su ostaci preneti na ovo mesto 1995. godine bila je dvostruka dobitnica Nobelove nagrade Marija Kiri. Ceremonija kod veličanstvenog spomenika sa kupolom, prekrivenog ogromnom francuskom zastavom, bila je simboličan trijumf za aktivistkinje za prava francuskih žena i dramatičan gest oproštaja predsednika Fransoa Miterana.
Fukoovo klatno
Panteon u Parizu je mesto gde je 1851. francuski fizičar Žan Bernard Leon Fuko izveo svoj poznati eksperiment koji je dokazao da se svet vrti oko svoje ose.
Foto: Milena ĐorđevićFukoovo klatno
Napoleon Bonaparta je saznao za Fukoove radove i insistirao je da Fuko izvede eksperimente s klatnom na prestižnom mestu. Shodno tome, eksperimenti su održani 31. marta 1851. godine u Panteonu u Parizu. Fuko je konstruisao klatno dužine 67 metara, koje je visilo sa plafona zgrade, a sfera je težila 28 kilograma. Klatno je posle eksperimenta premešteno u Muzej umetnosti i zanata u Parizu, dok se replika klatna i dalje nalazi u Panteonu i može se nesmetano posmatrati i uživati u čuvenom eksperimentu.
Šta znači iznenadno primirje koje je objavio Donald Tramp samo 90 minuta pre isteka ultimatuma koji je dao? Da li je reč o taktičkom predahu ili početku stvarnog političkog rešenja? Hoće li se sukob ponovo rasplamsati ili je ovo nagoveštaj kraja rata? Odgovore tražimo od bivše ambasadorke Srbije pri Savetu Evrope Dragane Filipović.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Jedno službeno lice. Jedna tajna koja nikada nije smela da izađe na videlo. Ko zaista zna gde je sahranjen Draža Mihailović — i zašto se o tome ćutalo decenijama? U novoj epizodi otkrivamo skrivene veze moći, od Tita i velikih sila, do najmračnijih političkih odluka koje su oblikovale našu istoriju. Istina koja je zakopana… ili pažljivo sakrivena?
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Sekretarijat za saobraćaj saopštio je da će od 15. aprila 2026. do 10. februara sledeće godine biti izmenjen režim saobraćaja u Bulevaru despota Stefana, na deonici od Pančevačkog mosta do Cvijićeve ulice.
U naselju Braće Jerković, posle 23 časa u sredu, dogodio se incident u kojem su učestvovali vozač autobusa i vozač putničkog automobila marke "citroen", nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Sve je spremno za start 39. Powerade Beogradskog maratona koji će ove godine biti realizovan po potpuno novom konceptu 18. i 19. aprila. Najmasovnija sportska manifestacija u Srbiji prvi put u svojoj istoriji trajaće dva dana.
Izložba u salonu Muzeja grada Beograda otkriva slikarski sloj stvaralaštva Mirsada Begića, u kojem se ogleda unutrašnja energija njegove vajarske misli. Otvaranje izložbe zakazano je za 16. april u 19 sati.
U odnosu na isti period prethodne sezone, ovog proleća se na audiciju za Balet Srpskog narodnog pozorišta prijavilo dva puta više kandidata, odnosno više od 1.500 igrača iz celog sveta, saopštili su iz Srpskog narodnog pozorišta.
Američki reditelj Stiven Spilberg najavio je novi film o vanzemaljcima "Disclosure Day" (Dan otkrivanja), za koji tvrdi da će biti "više istina nego fikcija".
Ari Hodara osvojio je originalnu sliku Pabla Pikasa vrednu više od milion evra na humanitarnoj lutriji. Inženjer i ljubitelj umetnosti, Hodara je saznao da je pobednik kada se javio na video-poziv aukcijske kuće "Kristiz" iz Pariza.
Pop zvezda Madona najavila je da će 3. jula ove godine izdati novi album pod nazivom "Confessions on a Dance Floor: Part II" za produkcijsku kuću Warner Records.
Nijedan italijanski reditelj neće se ove godine nadmetati na filmskom festivalu u Kanu za prestižnu nagradu Zlatna palma, saopštili su organizatori festivala.
U autentičnom prostoru Šalter sale Zadužbine Miodraga Kostića - Palate nauke u četvrtak, 2. aprila svečano je otvoren ciklus umetničkih izložbi pod nazivom "Hipoteza".
Gotovo 400 kulturnih radnika u Meksiku potpisalo je otvoreno pismo u kojem od meksičke vlade traže objašnjenje o planovima da se u Španiju pošalje jedna od najznačajnijih svetskih zbirki meksičke umetnosti 20. veka, uključujući dela Fride Kalo i Dijega Rivere.
Američka glumica Šeron Stoun izjavila je da je njen najbolji filmski poljubac bio sa kolegom Robertom de Nirom tokom snimanja kultnog filma Kazino 1995. godine.
Komentari (0)