Finska je najsrećnija zemlja na svetu: Srbija na 31. mestu, a Avganistan poslednji na listi
Finska je osmu godinu zaredom proglašena za najsrećniju zemlju na svetu, dok je Srbija na listi najradosnijih država zauzela 31. mesto, objavio je Univerzitet u Oksfordu.
Izvor: Tanjug
20.03.2025. 09:13
Foto:AP/David Goldman
Prema takozvanom "Svetskom izveštaju o sreći" iz 2025. godine, koji je objavio istraživački centar britanskog Univerziteta u Oksfordu, listu najsrećnijih zemalja predvode skandinavske države.
Prva je Finska, druga Danska, a treći Island. Srbija je na 31. mestu, a od zemalja bivše Jugoslavije Slovenija je 19. BiH je na 56. mestu, Crna Gora na 71. Hrvatska je 72, Severna Makedonija 86.
Fragmenti fosilizovanih kostiju pronađeni u jednoj pećini u Španiji pripadaju najstarijem poznatom ljudskom licu u zapadnoj Evropi, saopštili su španski istraživači.
Konzumacija hrane iz plastičnih posuda i kutija koje se koriste za pakovanje hrane može da poveća šanse za srčana oboljenja, jer promene u biomu creva izazivaju upalu koja oštećuje cirkulatorni sistem, navodi se u studiji kineskih istraživača.
Kriterijumi za plasman na listi jesu odgovori na pitanja stanovnika kako ocenjuju svoje živote, da li imaju pozitivne ili negativne emocije, da li su slobodni, da li su davali donacije, pomagali neoznatim ljudima, koliki je prosečan životni vek, koliki je nivo korupcije i slično.
Foto: Envato
Kada je o pozitivnim osećanjima reč, od ukupno 147 zemalja na listi, Srbija je na 117. mestu, a po negativnim osećanjima, naša zemlja je 26. na listi. Kada je reč o velikodušnosti, Srbija je na 36. mestu.
Najnesrećnija država na svetu, prema ovom istraživanju, jeste Avganistan. Slede Sijera Leone i Liban. Po pitanju sreće, iza Srbije su, između ostalih, Francuska, Španija, Italija, Japan, Kina i Rusija.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV DANA (R)
Predsednik Srbije drugi put u Francuskoj ove godine. Vučić i Makron tri sata razgovarali u Parizu. O čemu su pričali i šta su dogovorili? U kojim oblastima će saradnja biti nastavljena, a u kojim uspostavljena? Da li će francuska firma graditi beogradski metro?
specijal
02:00
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Da li je agresija postala „normalan deo utakmice“, od klupe do tribina i kakvu poruku šaljemo onima koji tek istrčavaju na teren? Postoji li kampanja o poštovanju sudija i protivnika i ponašanju navijača koja zaista može promeniti atmosferu na terenu? Ko je spreman da preuzme na sebe deo tereta u stvaranju nove sportske culture? Za emisiju „Tražim reč” govore Aleksandar Stankovac iz Centra za edukaciju trenera Fudbalskog saveza Beograda, Igor Dejanović direktor Fer-plej lige i Lazar Adžić novinar TV Arena Sport.
specijal
04:00
GrađaНИН (R)
Može li vladajuća partija da vrati nekadašnji rejting i po koju cenu, pitamo političkog analitičara Đorđa Vukadinovića u prvom delu emisije Građanin. U drugom delu analiziramo ubedljivu pobedu na Njujorškim izborima Zohrana Mamdanija i Nikolu Ilića sa Fakulteta političkih nauka pitamo da li i koliko to može imati uticaja na događaje u svetu?
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Korisnicima portala eUprava uskoro će biti dostupna nova usluga koja omogućava jednostavan i bezbedan uvid u sve saobraćajne prekršaje evidentirane u sistemu Elektronskih saobraćajnih prekršaja (ESP).
Svaki dan u Srbiji više od stotinu ljudi sazna da ima rak. Svake godine gotovo 20.000 izgubi bitku sa ovom bolešću. Iako medicina napreduje, bolest se i dalje otkriva kasno, često tek kada su šanse za izlečenje male.
Učenik sedmog razreda Osnovne škole "Milica Pavlović" u Čačku doneo je u školu metak, što je uplašilo đake i roditelje, koji su odmah o toj situaciji obavešteni, a uprava te škole je saopštila da su svi nadležni organi obavešteni o tom incidentu.
U nastavku akcije na suzbijanju korupcije, pripadnici MUP, Odeljenja za borbu protiv korupcije Uprave kriminalističke policije, po nalogu javnog tužioca Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su D. D. (55).
Sušenje veša zimi zna da bude pravi izazov. Dok se leti veš brzo osuši na svežem vazduhu, hladni i kišoviti dani usporavaju proces, a mokar veš u kući može da poprimi neprijatne mirise.
U italijanskim zatvorima pojam kazne sve više ustupa mesto ideji rehabilitacije. Daleko od svetla crne hronike, iza zatvorskih zidina, niču projekti koji koriste kreativnost i ručni rad kao moćna sredstva za socijalnu reintegraciju.
Dijamantski broš i veliki zeleni dragi kamen koji su pripadali Napoleonu prodati su na aukciji u Ženevi po mnogostruko višoj ceni nego što se očekivalo.
Pijadina, italijanska verzija pita-hleba, nalik tortilji, punjena slanim ili slatkim nadevom, proglašena je najpopularnijim jelom u Italiji i drugim na svetu prema godišnjem izveštaju "Deliveroo 100", koji objavljuje kompanija za dostavu hrane "Deliveroo".
Policija u nemačkom gradu Bremenu pokrenula je poteru za muškarcem koji je na društvenim mrežama objavio snimke vožnje sa mladunčem lava u svom automobilu.
Demencija i problemi sa pamćenjem sve češće pogađaju starije osobe, otežavajući svakodnevni život i smanjujući samostalnost. Situaciju dodatno komplikuju druge hronične bolesti koje mnogi stariji ljudi imaju, jer one povećavaju rizik od smanjenja kognitivnih sposobnosti.
Komentari (0)