Studija: Plastične ambalaže za hranu povećavaju rizik od kardiovaskularnih oboljenja
Konzumacija hrane iz plastičnih posuda i kutija koje se koriste za pakovanje hrane može da poveća šanse za srčana oboljenja, jer promene u biomu creva izazivaju upalu koja oštećuje cirkulatorni sistem, navodi se u studiji kineskih istraživača.
Autori studije navode da je to utvrđeno tako što je proveravana učestalost srčanih oboljenja kod više od 3.000 stanovnika Kine koji su jeli iz plastičnih posuda, ali i tako što su pacovima sipali zagrejanu vodu u plastične posude, piše Gardijan.
Naučnici su stavljali ključalu vodu u posude na jedan, pet ili 15 minuta jer plastične hemikalije isplivavaju mnogo većom brzinom kada se vrući sadržaj stavlja u kontejnere.
"To je pokazalo da je gutanje ovih voda promenilo crevno mikrookruženje, uticalo na sastav crevnu floru i modifikovao metabolite crevne flore, posebno one koji su povezani sa upalom i oksidativnim stresom", navodi se u studiji.
Zatim su proverili srčano mišićno tkivo pacova i otkrili da je oštećeno.
Plastika može da sadrži opasne hemikalije
Studija je citirala prethodno istraživanje koje je otkrilo da čak 4,2 miliona mikroplastičnih čestica po kvadratnom centimetru može da iscuri iz plastičnih posuda koje se peku u mikrotalasnoj pećnici.
"Podaci su otkrili da je izloženost visokoj frekvenciji plastici značajno povezana sa povećanim rizikom od kongestivne srčane insuficijencije", napisali su autori.
Neki uzimaju alkohol kada žele da se opuste, ili kada žele mirno da spavaju. Naučnici ističu da alkohol nije toliko koristan za dobar san kao što se misli, čak neka od istraživanja navode da je čašica pred spavanje loša ideja, jer remeti san.
Povodom Svetskog dana dijabetesa, Ministarstvo zdravlja Srbije upozorilo je da je u poslednjih deset godina ukupna stopa smrtnosti od dijabetesa u Srbiji uvećana za 20 odsto.
Kako je navedeno, plastika može da sadrži bilo koju od 20.000 hemikalija, a mnoge od njih predstavljaju rizik po zdravlje.
Te hemikalije često se nalaze u hrani, ali i u ambalaži za hranu i povezane su sa rakom, ali i reproduktivnim oštećenjima.
Studija ne daje preporuke o tome kako potrošači mogu da se zaštite, ali zagovornici javnog zdravlja kažu da treba izbegavati mikrotalasnu pećnicu ili dodavanje vruće hrane u plastične posude kod kuće, kao i kuvanje bilo čega u plastici.
Sa našim gostima u studiju: prof. dr Vladimirom Jakovljevićem, kardiofiziologom po čijem imenu je nedavno Internacionalna akademija kardiovaskularnih nauka nazvala Nagradu za Izvrsnost kao i sa prof.dr Danicom Grujičić, neurohirurgom, razgovarali smo o inovacijama u lečenju dveju najopakijih bolesti - kardiovaskularnih i onkoloških. Hvalili smo ulogu dobrog obrazovanja ali i kritikovali višedecenijsko loše - partijsko kadriranje, kao i probleme u organizacionoj postavci našeg zdravstva. Razgovoru se priključio prof. dr Sergej Boljević, šef katedre patofiziologije na Sečenovskom Univerzitetu u Moskvi, koji je (zajedno sa dr Jakovljevićem) deo tima koji uskoro pušta u kliničko testiranje MRNK vakcinu protiv raka, koja za sada pokazuje izvrsne rezultate. Dr Danica Grujičić tražila je reč da demantuje nedavne izmišljene intervjue koje je kreirala veštačka inteligencija, u kojima ona navodno daje zdravstvene preporuke koje su ne samo neistinite nego mogu bitiv i kobne po zdravlje i život pacijenata koji su prevareni.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Trčanje nije samo kretanje kroz prostor. To je i spoznavanje sebe na granici daha koje nam je ostalo iz praiskonskog vremena kada je čovek trčao da preživi. U životu noge daju slobodu kretanja, a u sportu omogućuju, pored ostalog, i trčanje, brzinu koja donosi slavu i medalje. Međutim, postoje sportisti koji su, pre nego što su mogli da trče za slavu, morali da prođu kroz patnju i bol da bi mogli samo da hodaju. Vilma Rudolf i Glen Kaningam nisu bili obični sportisti – bili su telesna metafora onoga što znači - biti iznad bola. Oni su bol kao stanje surove egzistencijalne istine pretvorili u sredstvo lične transformacije. Takav je naš atletičar Dane Korica koji je voljom kojom se pomeraju planine, učio da hoda, a zatim da trči. Bila je to odiseja volje u borbi sa sudbinom. Njegova želja za trčanjem bila je oličenje vere u sebe, u mogućnost da se pobede bol i bolest. To je prva i najsjanija medalja koju je Dane Korica osvojio. U sinergiji duha i volje iskovana je istrajnost koju je pratila vera što stvara čuda. Od slabašnog tela je Dane Korica stvorio instrument u kome se um oslobađao predajući se ritmu trčanja - tom asketizmu u pokretu, kada postojiš samo ti, tvoje disanje i tvoja granica.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
07:00
TRAŽIM REČ (R)
Sa našim gostima u studiju: prof. dr Vladimirom Jakovljevićem, kardiofiziologom po čijem imenu je nedavno Internacionalna akademija kardiovaskularnih nauka nazvala Nagradu za Izvrsnost kao i sa prof.dr Danicom Grujičić, neurohirurgom, razgovarali smo o inovacijama u lečenju dveju najopakijih bolesti - kardiovaskularnih i onkoloških. Hvalili smo ulogu dobrog obrazovanja ali i kritikovali višedecenijsko loše - partijsko kadriranje, kao i probleme u organizacionoj postavci našeg zdravstva. Razgovoru se priključio prof. dr Sergej Boljević, šef katedre patofiziologije na Sečenovskom Univerzitetu u Moskvi, koji je (zajedno sa dr Jakovljevićem) deo tima koji uskoro pušta u kliničko testiranje MRNK vakcinu protiv raka, koja za sada pokazuje izvrsne rezultate. Dr Danica Grujičić tražila je reč da demantuje nedavne izmišljene intervjue koje je kreirala veštačka inteligencija, u kojima ona navodno daje zdravstvene preporuke koje su ne samo neistinite nego mogu bitiv i kobne po zdravlje i život pacijenata koji su prevareni.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu, zaplenili oko dve tone marihuane i uhapsili dve osobe, koje se sumnjiče da su izvršile krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Policija u Boru uhapsila je I. T. (33) iz tog grada kada je prilikom pretresa stana koji osumnjičeni koristi pronašla oko 17 grama praha za koji se sumnja da je kokain, 11 grama materije za koju se sumnja da je amfetamin i digitalnu vagicu za precizno merenje, saopštio je MUP.
Sve su nas neprijatno iznenadili nemiri u prethodnih nekoliko dana. Najpre su protesti bili nenasilni, ali sve to što se dešavalo očigledno nije imalo efekta, pa je nastupila takozvana faza "prženja" kao pokušaj da se sve učini vidljivijim, izjavio je za Newsmax Balkans sociolog Vladimir Vuletić.
Visok nivo holesterola jedan je od glavnih faktora rizika za razvoj srčanih bolesti. Iako lekovi mogu pomoći u njegovom snižavanju, zdravija i dugoročnija opcija svakako je prilagođavanje ishrane.
Dim od šumskih požara mnogo je opasniji nego što se ranije mislilo, pokazalo je novo istraživanje, uz procenu da su smrtni slučajevi izazvani kratkotrajnim izlaganjem sitnim česticama PM2.5 potcenjeni za 93 odsto.
Prekomerni unos, naročito rafinisanih ugljenih hidrata, može smanjiti raznovrsnost zdravih bakterija u crevima, usporavajući probavu i izazivajući nadutost, pored toga značajno mogu da uspore proces mršavljenja.
Gastro vodič TasteAtlas objavio je novu listu najboljih slanih peciva sveta. Na prvom mestu se, kao i prošlog puta, nalaze novopazarske mantije, burek sa sirom je peti, a gibanica zauzima 16. mesto na ovom spisku.
Novo istraživanje tvrdi da vas unošenje bar 60 grama badema svaki dan može zaštititi od oštećenja DNK i oksidativnog stresa – jednog od tihih krivaca za starenje, upale i hronične bolesti.
Vreli talas vazduha pogoršao je tegobe nekim kardiološkim pacijentima. Kardiolozi Instituta "Dedinje" imali su za 30 odsto više pacijenata sa infarktima. Šta ugrožava naše zdravlje i šta su okidači za neke od zdravstvenih tegoba kod pacijenata?
Leto 2025. kao i svako drugo u Beogradu. Hrli se na splavove, traže se dobra letovanja, "pucaju" objave na Instagramu. U moru traganja za validacijom kojekakvog "srećnog" života, naša omladina možda više nego ikad živi površna zadovoljstva.
Komentari (0)