(FOTO) Američki naučnici reprodukovali davno izumrlu vrstu vukova iz ostataka njihovog DNK
Tim američkih naučnika uspeo je da, koristeći DNK iz životinjskih ostataka, reprodukuje vrstu vukova koja je izumrla pre više desetina milenijuma, napravivši tako značajan napredak ka svom cilju vraćanja davno izgubljenih životinjskih vrsta, prenose američki mediji.
Izvor: Tanjug
10.04.2025. 08:54
Foto: Tanjug/AP/Colossal Biosciences
"Naš tim uzeo je DNK iz jednog vučjeg zuba starog 13.000 godina i iz lobanje stare 72.000 godina, i genetskim inženjeringom uspeo da stvori mladunce davno izumrle vrste vuka", kazao je šef kompanije Colossal Biosciences, Ben Lam, piše Tajm.
Neki naučnici izrazili su, međutim, skepsu, ističući da bi se pre moglo reći da su na taj način stvoreni mladunci modifikovane vrste sivog vuka koji imaju karakteristike izumrle vučje vrste.
Foto: Tanjug/AP/Colossal Biosciences
Tim kompanije Colossal Biosciences stvorio je genom izumrle vrste i iskoristio tehnologiju kloniranja da bi proizveo embrion i usadio ga u utrobu domaćeg psa koji je potom na svet doneo vučiće.
Vođa projekta, Bet Šapiro, priznala je da to znači da mladunci vuka nisu u potpunosti genetički identični kao izumrla vrsta, ali da imaju njene ključne karakteristike.
Kompanija je objavila da su dva mužjaka, rođena pre šest meseci, nazvana Romul i Rem, dok je pre dva meseca rođena mala ženka kojoj su dali ime Kalesi po liku iz Igre prestola.
Foto: Tanjug/AP/Colossal Biosciences
Kako je navedeno, svi vučići su zdravi i lepo napreduju. Iz kompanije Colossal Biosciences takođe su rekli da im je cilj da ožive mamuta.
Neki biolozi su, međutim, ukazali da je upitno koliko je reč o stvarnom oživljavanju izumrle vrste vukova, koji su bili krupniji i jači od današnje vrste koja živi u Americi.
Veza između ljudi i životinja više je od običnog druženja, zato se za osobe koje su bliske sa životinjama veruje da imaju brojne osobine koje ih izdvajaju.
Lokalni stanovnici indijske oblasti Bahraih pretukli su i usmrtili poslednjeg od šest vukova čiji čopor je ubio devet ljudi, od kojih osmoro dece, saopštili su zvaničnici nadležni za divlje životinje.
Kako prepoznati razliku između duboke religioznosti i fanatizma i koliko je opasno kada politički sukobi počnu da se predstavljaju kao religijski? Kako će podela između sunita i šiita uticati na rasplet situacije na Bliskom istoku? Može li verski fanatizam dodatno zakomplikovati već nestabilnu bezbednosnu sliku sveta i da li I Balkan očekuje period nestabilnosti na ovom polju? Za emisiju “Tražim reč” govore profesor Fakulteta za bezbednost Zoran Dragišić, geopolitički analitičar i novinar Andrej Mlakar, stručnjak za bezbednost I terorizam Dževad Galijašević i sociolog Aleksa Vukašinović.
specijal
04:30
GrađaНИН (R)
U prvom delu emisije GrađaNIN govorićemo o svetskoj temi broj jedan. Rat u Iranu i posledice koje može da ima po Srbiju. Odgovore tražimo od profesora Mihajla Kopanje. U drugom delu bavimo se pitanjima o kojima se ćutalo. Od sahrane Aleksandra Rankovića, samoubistava partizanki do novih skrnavljenja spomenika, odgovore tražimo od istoričarke Ljubinke Škodrić.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PORTAL (R)
Počela nova faza sukoba u Iranu. Da li je Trampu teže da vodi rat nego njegovim prethodnicima? O posledicama konflikta na Bliskom istoku za svet i posebno za Ukrajinu razgvaramo s Aleksandrom Mitićem iz Instituta za međunarodnu politiku i privredu.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
U toku je šesti dan ratnih dejstava na Bliskom istoku, koja su u subotu započela napadom Izraela i Sjedinjenih Američkih Država na Iran. Rakete i dronovi lasirani iz Irana pali su u azerbejdžansku enklavu Nahčivan. Azerbejdžan oštro osuđuje napade, ambasadoru Irana uručuju protestnu notu.
Litar benzina u narednih nedelju dana koštaće 184 dinara, dok će cena evrodizela biti 203 dinara za litar, saopštilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Evro je ove nedelje zabeležio pad od približno dva odsto u odnosu na dolar, pošto je rat na Bliskom istoku pokazao ranjivost Evrope na rast cena energenata.
Ministar unutrašnjih poslova i predsednik Socijalističke partije Srbije (SPS) Ivica Dačić prebačen je sa intenzivne nege i skinut je sa respiratora, potvrdio je za portal Newsmax Balkans ministar bez portfelja i potpredsednik Glavnog odbora SPS Novica Tončev.
Sedmog dana sukoba na Bliskom istoku izraelska avijacija pokrenula je seriju žestokih napada na južno predgrađe Bejruta, dok je NATO pojačao nivo pripravnosti protivbalističke raketne odbrane.
Mač koji potiče iz vremena krstaških ratova proveo je vekove zatrpan peskom i obrastao školjkama i drugim morskim organizmima na mediteranskoj obali Izraela, sve dok jedan student nije primetio njegov balčak kako viri iz morskog dna.
Prema novom istraživanju, jednostavna promena večernje rutine, konkretno prestanak konzumiranja hrane najmanje tri sata pre odlaska na spavanje, mogla bi pozitivno da utiče na zdravlje srca i metabolizam.
Mačke u proseku spavaju oko 15 sati dnevno, a neke i do 20 sati, što je povezano sa njihovim prirodnim lovačkim instinktom i potrebom da obnove energiju. Na njihove navike spavanja utiču starost, zdravlje, temperament i okolina.
Nedostatak sna povećava rizik od čitavog niza zdravstvenih problema, uključujući dijabetes, bolesti srca, gojaznost i depresiju, smatraju iz američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti.
Veštačka inteligencija je poslednjih nekoliko godina suštinski promenila način na koji funkcionišu kako velike svetske IT kompanije i tehnološki giganti, tako i male lokalne kompanije.
Zašto su "hvala" i "izvini" postale reči koje se retko izgovaraju? Da li se pravila bontona prilagođavaju savremenom društvu ili polako nestaju? Šta danas prava mera pristojnosti?
Orašasti plodovi bogati su proteinima, vlaknima, zdravim mastima, vitaminima i mineralima. Takođe, ova mešavina hranljivih materija može pomoći ljudima da održe krvni pritisak na zdravijim nivoima.
Gojazni su i mlađi i stariji i muškarci i žene. Sve je više onih koji se bore sa viškom kilograma, a prema procenama stručnjaka biće ih sve više. Posledice su brojne, jer gojaznost utiče na kvalitet, ali i dužinu života.
Komentari (0)