Cveti se uvek slave u poslednju nedelju pred Vaskrs, šeste sedmice Velikog posta, dan nakon Lazareve subote.
Praznične liturgije služe se u slavu Spasitelja, koji je svesno išao u susret stradanjima, pa se naredna sedmica, koja prethodi prazniku Vaskrsenja, naziva Strasna ili Stradalna nedelja.
Ovi dani Stradanja Hristovog su i poslednji dani višenedeljnog Velikog ili Časnog posta, za sve pravoslavne vernike koji su se odlučili na ovaj podvig.
Prema hrišćanskom predanju, Hristos je, praćen svojim učenicima, krenuo iz Vitanije u Jerusalim.
Glas o dolasku Spasitelja i vaskrsenju Lazara Četvorodnevnog brzo se širio, pa su mu se na putu mnogi pridružili.
Na ulazu u Svetu zemlju narod ga je dočekao prostirući haljine na put kojim će proći.
Mašući granama palme u znak dobrodošlice Spasitelju koji ide u susret voljnim stradanjima, narod je uzvikivao "Osana (slava) sinu Davidovu".
Praznik Cveti ustanovljen je još od prvih hrišćanskih vremena, a svečano se proslavlja od trećeg veka nove ere.
Srpska pravoslavna crkva i vernici obeležavaju Lazarevu subotu, praznik u narodu poznat kao Vrbica, koji je posvećen sećanju na poslednje čudo Hristovo pred nedelju stradanja, smrt i vaskrsenje.
Na Cvetnu nedelju 1815. Miloš Obrenović, vođa Drugog srpskog ustanka, digao je narod u borbu protiv turske vlasti.
Događaj Hristovog ulaska u Jerusalim na ikoni se predstavlja tako što Hristos jaše na magaretu, koga prate učenici, a narod prostire svoje haljine i baca grančice na put.
Na Cveti devojke i deca odlaze u polja i beru cveće koje se ne unosi u kuću, već ostavlja u posudi sa vodom da prenoće u dvorištu.
Nekada je bio običaj da se na Cveti šeta okićen cvećem, vrbova grančica se koristila "za brz napredak", dren "za snagu i zdravlje", a devojke su se kitile ljubičicama koje simbolišu privlačnost.
Praznik Cveti ustanovljen je još od prvih hrišćanskih vremena, a svečano se proslavlja od trećeg veka.
Šta su lažne vesti, ko ih i zbog čega objavljuje? Da li verujemo samo vestima koje potvrđuju naše postojeće stavove? Kako prepoznati lažnu vesti u medijima ili na društvenim mrežama. Gosti NewsMax Balkansa na tu temu su Nikola Tomić, medijski konsultant i Ivan Subotić, urednik FakeNews tragača.
specijal
19:30
STAV REGIONA SKOPLJE
Emisija„Stav Regiona - Skoplje“ donosi pregled ključnih političkih, društvenih i ekonomskih dešavanja iz Severne Makedonije. Kroz razgovore sa relevantnim gostima, analize i komentare, emisija osvetljava teme koje oblikuju svakodnevicu u regionu. Gost: Arkan Kerim, predsednik Privredno-ugostiteljske komore
specijal
20:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
GradjaНИН (R)
U emisijama GrađaNIN na Newsmax Balkans televiziji tokom avgusta podsetićemo na neke od karakterističnih momenata i na dosadašnje sagovornike. Autor i voditelj emisije Aleksandar Timofejev, glavni i odgovorni urednik NIN-a
specijal
22:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-VIŠESTRANAČJE U SRBIJI II DEO (R)
Nastajanje i nestajanje političkih stranaka je dokumentarni serijal koji prati turbulentnu političku scenu Srbije tokom devedesetih godina. Ovaj period, obeležen promenama, ideološkim sukobima i usponom novih partija, oblikovao je savremeni politički pejzaž zemlje. Kroz svedočanstva političkih aktera, analizu istorijskih događaja i prikaz društvenih previranja, serijal istražuje uzroke i posledice formiranja, rasta i nestanka političkih stranaka tog perioda. Serijal pruža detaljan uvid u vreme političkih transformacija, omogućavajući gledocima da sagledaju dublje razloge koji su doveli do promena i raslojavanja na tadašnjoj političkoj sceni Srbije.
Železnički saobraćaj na pruzi Ralja - Sopot Kosmajski ponovo je uspostavljen u 17.40 sati, nakon što su stručne službe Infrastrukture železnice Srbije zamenile oko pedeset izgorelih i oštećenih pragova na ovoj deonici, saopšteno je iz tog preduzeća.
Deo radnika crnogorske Željezničke infrastrukture, po ranijoj najavi, obustavio je rad pa su u devet sati stali vozovi, uključujući i onaj iz Beograda za Bar.
Na predlog Višeg javnog tužilaštva u Valjevu sud je odredio do 30 dana pritvora A. T. (22) iz okoline Mionice, osumjičenom da je u noći između 20. i 21. avgusta u tom mestu mačetom pokušao da ubije 31-godišnjeg pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova.
Železnički saobraćaj u Crnoj Gori i iz te države ka Srbiji mogao bi u petak da bude obustavljen. Naime, grupa radnika Crnogorske železničke infrastrukture, nezadovoljna zaradama, planira obustavu rada. Takođe, deo crnogorskih ribara najavio je blokadu brodskog saobraćaja kroz Bokokotorski zaliv.
Australija je kontinent koji naseljavaju najopasnije životinje na svetu, pauci, zmije, ali najviše smrtnih ishoda ne uzrokuju ove opasne životinje, već pad s konja.
Ne smemo da pravimo veštačku inteligenciju koja glumi ljude, to je opasan put, objavio je direktor odeljenja za veštačku inteligenciju u Majkrosoftu Mustafa Sulejman na svom blogu.
Kod obala Aleksandrije otkriveni su delovi drevnog potopljenog grada, sa zgradama, sfingama i pristaništem iz vremena Ptolomeja i Rimljana. Novi arheološki nalazi donose fascinantnu sliku o prošlim civilizacijama, s artefaktima i brodovima koji svedoče o moći Egipta i Rimskog carstva.
Naučnici sa Univerziteta u Kvinslendu uspeli su da stvore, kako tvrde, najnapredniju ljudsku kožu na svetu u laboratoriji u Kvinslendu, a nadaju se da bi ova tehnologija mogla da bude korišćena za proučavanje retkih genetskih kožnih bolesti koje pogađaju hiljade Australijanaca.
Lubenica je sinonim za leto - sočna, osvežavajuća i savršena u svemu, od slatkih kriški do slanih salata i koktela. Ali iako izgleda čisto, neophodno je oprati je pre služenja.
Biotehnološka kompanija Okava razvila je implante koji kod pasa koji kod životinja smanjuju apetit, a koji deluju slično kao lekovi za mršavljenje kod ljudi, prenose britanski mediji.
Komentari (0)