Otkud mačke u Evropi i šta je pokazalo istraživanje
Moderne domaće mačke su stigle u Evropu pre samo 2.000 godina, a njihovo poreklo je verovatno bio Tunis, pokazuju dve studije objavljene na bioRxiv-u, platformi koja prikuplja članke koji još nisu poslati recenziranoj naučnoj zajednici.
Studije, čiji su autori Marko De Martino i Klaudio Otoni sa Univerziteta u Rimu, i Tor Vergata i Šon Doerti sa britanskog Univerziteta u Ekseteru, pokazuju da su domaće mačke u Evropu stigle u dva talasa, trgovačkim putevima.
Razlikuju se u tome što italijanska studija navodi da su mačke u Evropu stigle počev od 1. veka nove ere, dok britanska navodi da se to dogodilo u prvom milenijumu pre nove ere, prenela je Ansa.
Već nekoliko hiljada godina domaće životinje žive sa ljudima ili u njihovoj neposrednoj blizini. Neke vrste napustile su predatorski način života, a po statistikama, milioni mačaka žive u porodicama kao kućni ljubimci.
Vlasnici mačaka moraju da budu posebno oprezni ako njihovi ljubimci žive u zatvorenom prostoru sa njima. To je zato što neke uobičajene stvari mogu da budu otrovne i loše za mačke.
To su pokazale nove, sofisticiranije genetske analize i radiokarbonsko datiranje sa skoro 100 lokacija širom Evrope i Severne Afrike.
Rezultati britanskih istraživača, zasnovani na analizi drevnih kostiju sa 206 lokaliteta, takođe ukazuje na Tunis kao mesto porekla i sugeriše prisustvo većeg broja talasa dolazaka mačaka od kojih se prvi dogodio u prvom milenijumu pre nove ere, odnosno vekovima ranije nego što su naveli italijanski istraživači.
Sve češći incidenti u vazdušnom prostoru zemalja članica NATO-a nameću pitanja o prirodi ruskih namera. Da li je reč o izolovanim provokacijama ili o koordinisanom, planskom pritisku? Da li se NATO i Rusija približavaju tački direktnog sukoba sa svim posledicama koje to nosi? Odgovore tražimo od bivšeg ministra unutrašnjih poslova Severne Makedonije, Olivera Andonova.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
OTVORI OČI
U emisiji "Otvori oči" u petak 26. septembra gledaćete Novi protesti u Francuskoj zakazani za 2. oktobar, a zatražena je i smena aktuelnog premijera. Da li se kriza u ovoj zemlji produbljuje? Ili sporazum ili nove sankcije. Hoće li Iran do sutra u ponoć prihvatiti uslove za nadgledanje svog nuklearnog programa? Da li smo bliži rešenju krize? Šta su nam pokazali neredi u Zaječaru i koja je poruka novog skupa protiv blokada u nedelju?
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Šta je predsednik Srbije poručio svetskim liderima za govornicom generalne skupštine UN? Šta će Srbiji konkretno doneti razgovori sa velikim svetskim zvaničicima u Njujorku održani na marginama ovog velikog skupa, a naročito razgovori sa predstavnicima američke administracije? Da li je ove godine, kada UN obeležavaju 80 godina od osnivanja više nego ikada do sada potreban jedan jak, međunarodni subjekat koji će sve zemlje sveta okupiti pod jedan veliki krov mira? Gošće Stava dana - jedna od osnivača Kongresa američko- srpskog prijateljstva prof.dr Zorana Mihajlović i profesorka sa Fakulteta političkih nauka Dragana Mitrović.
special
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
U sudara vozila Hitne pomoći i automobila u mestu Lukovac kod Valjeva povređeno je šest osoba, potvrđeno je za Newsmax Balkans iz Policijske uprave u Valjevu.
Od 12. oktobra počinje postepeno uvođenje novog sistema ulaska/izlaska iz država koje su deo Šengen zone (EES), a jedna od prvih država koje će početi primenu EES je Hrvatska.
Na putu iz Siriga ka Subotici, u blizini Vrbasa, u sredu oko 21 čas, dogodila se saobraćajna nesreća u kojoj je poginuo F. S. (25), dok je devojka I. Š (21) zadobila teške telesne povrede, nezvanično saznaje Newsmax Balkans.
Za gradonačelnika Zaječara izabran je Vladimir Videnović, čime je završena konstitutivna sednica Skupštine grada koja je protekla u atmosferi incidenata, guranja sa privatnim obezbeđenjem i bacanja dimnih bombi.
Nakon teške saobraćajne nesreće koja se dogodila kod Šumadija sajma u Kragujevcu 21. septembra, u Univerzitetsko-kliničkom centru u tom gradu na lečenju je pet osoba, saopšteno je iz te ustanove.
Početkom 2025. godine, grčko ostrvo Santorini pogodio je veliki broj snažnih zemljotresa. Tačnije, više od 28.000 u razmaku od nekoliko nedelja, pri čemu su neki dostizali jačinu veću od pet stepeni Rihtera. Naučnici su istraživali da li su ih izazvala tektonska pomeranja ili vulkanska aktivnost.
Milioni ljudi izloženo je na društvenim mrežama video-snimcima i sadržajima koji su puni saveta o tome kako i zašto se treba držati "antiinflamatorne ishrane".
Igra je mnogo više od puke razonode, od najranijih dana deca kroz igru otkrivaju svet, razvijaju maštu i stiču veštine. Asortiman igračaka je širok i u tim situacijama dolazi do brojnih nedoumica u vezi sa tim šta je korisno i šta će mališanima značiti za razvijanje motorike i učenje.
Paleontolozi u Argentini otkrili su novu vrstu predatorskog dinosaurusa - "Joaquinraptor casali", čiji su fosili pronađeni sa krokodilskom kosti u čeljustima, što nagoveštava da je to bio veliki predator.
Ukoliko vam se dogodilo da ste prilikom povratka iz prodavnice uočili pukotinu na jajetu, niste jedini. Međutim, šta učiniti ako su jaja koja nameravate da potrošite napukla?
U Srbiji se više od 400 pacijenata svakodnevno bori sa simpotomima hidradenitis supurative (HS) hronične kožne bolesti koje pogađa pretežno mlade ljude.
Široka dostupnost interneta i velikog broja različitih digitalnih usluga dovela je i do ogromnog porasta količine podataka koja se generiše svakog dana.
Komentari (0)