U istorijskom Pariskom sporazumu iz 2015. godine, gotovo 200 zemalja obavezalo se da će pokušati da ograniče porast globalne temperature ispod 1,5 stepeni u odnosu na nivoe iz kasnog 19. veka, kako bi se izbegli najteži efekti klimatskih promena.
"Stvari se kreću u pogrešnom pravcu. Zemlja se zagreva, nivo mora ubrzano raste, a sve promene koje sada vidimo bile su predviđene i direktno su povezane sa ekstremno visokim emisijama gasova sa efektom staklene bašte", upozorio je glavni autor izveštaja, profesor Pirs Foster sa Univerziteta u Lidsu, prenosi BBC.
Na početku 2020. godine, naučnici su procenili da čovečanstvo može da emituje još oko 500 milijardi tona ugljen-dioksida kako bi imalo 50 odsto šanse da zadrži zagrevanje ispod 1,5 stepeni.
Do početka 2025. godine, taj takozvani "ugljeni budžet" smanjen je na 130 milijardi tona.
U izveštaju se navode brojni zabrinjavajući podaci, među kojima je i ubrzani tempo akumulacije viška toplote u klimatskom sistemu Zemlje - više nego dvostruko veći nego u 70-im i 80-im godinama prošlog veka.
Oko 90 odsto toplote apsorbuju okeani, što doprinosi i brzini porastu nivoa mora, koja se udvostručila u odnosu na kraj prošlog veka.
Uprkos zabrinjavajućim podacima, autori izveštaja navode da postoji i tračak nade- rast emisija usporava, delimično zahvaljujući širenju čistih tehnologija.
Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:
Pratite nas na društvenim mrežama:
Komentari (0)