Mača čaj je zdrav, ali nije za svakoga: Stručnjaci savetuju poseban oprez pri konzumiranju
Osobe sa srčanim oboljenjima, nesanicom, poremećajima zgrušavanja krvi, trudnice i deca treba da se konsultuju sa lekarom pre redovnog konzumiranja mače.
Mača, poznata po visokom sadržaju antioksidanata i prirodnim svojstvima povećanja energije, podržava metabolizam i popularan je izbor pića.
Međutim, nutricionista Do Ti Lan iz Odeljenja za ishranu u Opštoj bolnici Tam An u Hanoju napominje da mača nije pogodna za svakoga. Osobe sa sledećim stanjima treba da budu oprezne pre nego što uključe maču u svoju ishranu.
Srčana oboljenja
Mača sadrži visok nivo kofeina, koji može biti jednak ili veći od količine koja se nalazi u šoljici kafe. Kod osoba sa srčanim oboljenjima poput visokog krvnog pritiska, aritmije ili koronarne arterijske bolesti, kofein može izazvati ubrzan rad srca, palpitacije ili iznenadne skokove krvnog pritiska.
Pacijenti sa ovim stanjima treba da se konsultuju sa svojim lekarom za savet o alternativama bez kofeina, kao što su biljni čajevi.
Anksiozni poremećaji i nesanica
Kofein u mači stimuliše centralni nervni sistem, prenosi MSN. Osobe sa hroničnom nesanicom ili anksioznim poremećajima mogu otkriti da mača pogoršava njihove simptome. Za one koji su osetljivi na kofein, najbolje je da izbegavaju pijenje mače uveče ili da potpuno eliminišu ovu rutinu.
Uzimanje lekova za razređivanje krvi
Kao i drugi zeleni čajevi, mača je bogata vitaminom K, koji može ometati efikasnost lekova za razređivanje krvi, kao što je varfarin. Naglo povećanje unosa vitamina K može smanjiti efikasnost ovih lekova, povećavajući rizik od stvaranja krvnih ugrušaka i potencijalno dovodeći do ozbiljnih komplikacija poput moždanog ili srčanog udara.
Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) Srbije izdao je hitno upozorenje na intenzivne pljuskove sa grmljavinom i gradom za područja Sremskog, Mačvanskog i Kolubarskog okruga.
Pacijenti koji uzimaju lekove za razređivanje krvi treba da održavaju konstantan unos vitamina K i da se konsultuju sa svojim lekarom pre konzumiranja mače.
Trudnice i dojilje
Prekomerni unos kofeina tokom trudnoće može povećati rizik od pobačaja, prevremenog porođaja ili male porođajne težine. Trudnice treba da ograniče konzumaciju kofeina na manje od 300 mg dnevno, pri čemu jedna šolja mače sadrži između 60-80 mg kofeina, u zavisnosti od načina pripreme. Mača takođe sadrži katehine, koji mogu smanjiti apsorpciju folne kiseline, esencijalne hranljive materije tokom trudnoće. Trudnice i dojilje treba da se konsultuju sa svojim lekarom pre redovnog pijenja mače, posebno ako uzimaju folnu kiselinu ili suplemente gvožđa.
Poremećaji varenja i čir na želucu
Kao i kafa, kofein u mači stimuliše proizvodnju želudačne kiseline, što može dovesti do mučnine, refluksa ili čak bolova u stomaku. Osobe sa stanjima poput gastritisa, sindroma iritabilnog creva ili gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB) treba da budu oprezne kada konzumiraju maču.
Pored toga, tanini u mači mogu ometati apsorpciju nehemskog gvožđa iz biljne hrane, što može dovesti do anemije ako se često konzumira bez odgovarajuće ishrane. Nutricionista Lan savetuje da se mača ne pije na prazan stomak, jer može iritirati sluzokožu želuca.
Deca
Mača se ne preporučuje maloj deci. Pošto se njihov nervni sistem još uvek razvija, deca su sklonija preteranoj stimulaciji kofeinom, što može izazvati nesanicu, razdražljivost i poteškoće sa fokusiranjem.
Prema Američkoj akademiji za pedijatriju, deca starija od 12 godina treba da ograniče konzumaciju kofeina na najviše 85-100 mg dnevno. Deca mlađa od 12 godina treba da izbegavaju kofein, uključujući maču. Za stariju decu, unos kofeina treba ograničiti na 100 mg dnevno, u zavisnosti od njihovog zdravstvenog stanja i energetskih potreba.
Zašto je karikatura veliki saveznik novinarstva? Zašto karikatura ne zavodi smehom, već opčinjava duhom? Da li su karikaturisti alhemičari koji stvaraju likovnu satiru? Odgovore tražimo od umetnika Jugoslava Vlahovića glasovitog karikaturiste i ilustratora NIN-a.
specijal
17:00
STAV REGIONA
"Prepušteni smo sami sebi" - poručuju u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine. Šokirani su posljednjim odlukama Vijeća ministara i Predsjedništva BIH kojim su izostavljeni iz budžeta za 2025. godinu. Dragan Dašić državni sekretar MUP-a CG, o novom zakonu o strancima, koji su problemi detektovani na terenu i šta je sve uradila policija u toku akcije „Stranac“ kojom su pooštrili kontrole. U Severnoj Makedoniji počinje skupštinska rasprava o budžetu za 2026. godinu, koji će iznositi 6,7 milijardi evra - analizira Bojan Stojanoski, poslanik i član Komisije za finansiranje i budžet.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
19:30
NAŠA PRIČA (R)
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
SIGNAL
Kako bezbednosna dešavanja širom sveta oblikuju našu stvarnost? SIGNAL je analitički TV magazin koji regionu donosi proverene strateške uvide u geopolitička i bezbednosna zbivanja u Evropi i svetu — od globalnih tokova do njihovih posledica po Balkan. SIGNAL odvaja činjenice od buke i tumači njihove posledice jasno, stručno i nepristrasno. Autorska emisija Daniela Šuntera
U utorak 11. novembra obeležava se Dan primirja u Prvom svetskom ratu, zbog čega škole, vrtići, državne ustanove i banke neće raditi. Prodavnice, pijace, apoteke, pošte, pekare i drugi objekti radiće po izmenjenom režimu.
U Srbiji i svetu Dan primirja obeležava se u znak sećanja na 11. novembar 1918. godine kada su sile Antante potpisale primirje sa Nemačkom. Time je okončan Prvi svetski rat, najrazorniji sukob koji je svet dotad video.
Ekipa Hitne pomoći intervenisala je u 4.45. sati u Mirijevu zbog požara u ulici Dušana Radovića gde je zatekla muškarca (45) bez svesti, koji je davao znake života.
Demencija i problemi sa pamćenjem sve češće pogađaju starije osobe, otežavajući svakodnevni život i smanjujući samostalnost. Situaciju dodatno komplikuju druge hronične bolesti koje mnogi stariji ljudi imaju, jer one povećavaju rizik od smanjenja kognitivnih sposobnosti.
Od malih nogu, mnogi maštaju o superherojskim moćima: sposobnosti letenja, mogućnosti da putuju kroz vreme ili da budu nevidljivi, ali često nas u dečjem uzrastu privlači sporazumevanje sa životinjama. Ovaj vid interakcije mogao bi da bude korak bliže stvarnosti zahvaljujući veštačkoj inteligenciji.
Natalijina ramonda, cvet feniks, koji se nalazi na amblemu i u Srbiji nosi na reveru uoči i na Dan primirija 11. novembra, predstavlja simbol stradanja i pobede srpskog naroda u Prvom svetskom ratu.
Kolosalna paukova mreža u pećini na granici Grčke i Albanije verovatno je najveća do sada otkrivena, a napravile su je vrste pauka za koje se mislilo da ne žive u kolonijama.
Drvo mančinela (Hippomane mancinella) smatra se najotrovnijim na svetu - u kori, listovima i plodovima sadrži toksine koji su opasni za ljude i životinje.
Komentari (0)