Zašto u filmovima policajci jedu krofne i kako je nastao taj stereotip
Prizor policajca koji u automobilu jede krofnu prepoznatljiva je scena koju ste sigurno već primetili u raznim filmovima, serijama i crtaćima. Ali kako je uopšte nastao taj stereotip?
Izvor: Index.hr
26.09.2025. 23:09
Foto: Envato
Američki tiktoker poznat kao Treehouse Detective objasnio je da koreni ovog filmskog stereotipa sežu duboko u društvenu istoriju SAD 20. veka, prenosi Index.
Pedestih godina prošlog veka noćne smene za policajce bile su izuzetno naporne.
Gradovi bi noću opusteli, većina prodavnica zatvarala bi se rano posle podne, a koncept radnji otvorenih 24 sata dnevno još nije bio raširen.
Finski košarkaš Mika Murinen novi je igrač Partizana, saopštio je predsednik "crno-belih" Ostoja Mijailović, nakon čega je tu informaciju klub objavio i na društvenim mrežama.
Hrvatski premijer Andrej Plenković odgovorio je na prozivke ministra spoljnih poslova Mađarske Petera Sijarta, da je Hrvatska ratni profiter, ustvrdivši da je upravo obrnuto i da to, kako je naveo, može da kaže neko ko je "izrazito bezobrazan".
U takvim okolnostima, policajcima je bilo gotovo nemoguće da pronađu mesto gde bi mogli da popiju toplu kafu, nešto da pojedu ili u miru popune papirologiju.
Upravo je ta praktična potreba stvorila temelje za vezu između policije i krofni, koja će kasnije postati neizostavan deo popularne kulture.
Ključna uloga imigranata
Prekretnica se dogodila dolaskom imigranata iz jugoistočne Azije. Naime, tokom šezdesetih i sedamdesetih, nakon Vijetnamskog rata, hiljade ljudi iz Kambodže i Vijetnama stiglo je u SAD u potrazi za boljim životom.
Mnogi od njih odlučili su da pokrenu sopstveni posao otvaranjem prodavnica krofni.
Proizvodnja nije zahtevala velika ulaganja, zarada je bila dobra, a krofne su već bile omiljene među Amerikancima.
Ključna razlika bila je u radnom vremenu. Za razliku od domaćih trgovaca, novi preduzetnici radili su danonoćno, sedam dana u nedelji. Njihove radnje tako su postale idealno utočište za policajce u noćnim smenama, pružajući im sigurno mesto za odmor i okrepljenje.
Krofne kao zaštitni znak policajaca
Tokom osamdesetih godina, broj prodavnica krofni naglo je porastao, posebno u Kaliforniji, gde su većinu držali upravo kambodžanski imigranti.
Prizor policajca koji kupuje krofne i jede ih u patrolnom vozilu postao je uobičajen u stvarnom životu, a ubrzo se preselio i u kolektivnu svest.
Foto: Pixabay
Scenaristi, reditelji i komičari prepoznali su potencijal te slike i počeli da je masovno koriste, pretvarajući je u opšteprihvaćeni stereotip. Krofna je tako postala neizostavan rekvizit svakog filmskog ili televizijskog policajca.
Stereotip koji živi i danas
Proteklih decenija, prehrambene navike policajaca su se promenile. Pojavom lanaca brze hrane, kafića i drugih prodavnica koje rade celu noć, dobili su znatno više izbora.
Ipak, kulturni uticaj koji je veza policije i krofni ostavila ostao je neizbrisiv.
Iako je stvarna situacija danas drugačija, prizor policajca s krofnom u ruci i dalje izaziva osmeh kod gledalaca, kao deo kolektivnog nasleđa popularne kulture prošlog veka.
Zašto je karikatura veliki saveznik novinarstva? Zašto karikatura ne zavodi smehom, već opčinjava duhom? Da li su karikaturisti alhemičari koji stvaraju likovnu satiru? Odgovore tražimo od umetnika Jugoslava Vlahovića glasovitog karikaturiste i ilustratora NIN-a.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 4
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-MUZIČKA ŽELJA
Generacije Jugoslovena rasle su uz čuvene muzičke hitove koji su dolazili sa Zapada. Jednini način da saznaju šta je moderno u svetu mogli su slušanjem radija ili odlascima u diskoteke. Istorija uživanja u pop i rok muzici bila je istorija jugoslovenskih disk džokeja koji su birali i puštali muziku. U novoj epizoda « Dekada » o puštanju muzike, za sve one koji su želeli da budu u trendu, govore najpoznatiji disk džokeji koji su obeležili noćni život poslednjih pola veka u Beogradu i Srbiji.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu rasvetlili su 24 krivična dela, 23 krađe i jednu tešku krađu i uhapsili osumnjičenog E. Š. (18) iz ovog grada.
U utorak 11. novembra obeležava se Dan primirja u Prvom svetskom ratu, zbog čega škole, vrtići, državne ustanove i banke neće raditi. Prodavnice, pijace, apoteke, pošte, pekare i drugi objekti radiće po izmenjenom režimu.
U Srbiji i svetu Dan primirja obeležava se u znak sećanja na 11. novembar 1918. godine kada su sile Antante potpisale primirje sa Nemačkom. Time je okončan Prvi svetski rat, najrazorniji sukob koji je svet dotad video.
Od odlaska Kristofera Hila sa mesta ambasadora SAD u Beogradu prošlo je tačno deset meseci, nakon što je 10. januara prestao njegov mandat. Funkciju ambasadora trenutno obavlja otpravnik poslova, što otvara pitanje dokle će u tom statusu najveća zapadna sila biti diplomatski predstavljena u Srbiji.
Od malih nogu, mnogi maštaju o superherojskim moćima: sposobnosti letenja, mogućnosti da putuju kroz vreme ili da budu nevidljivi, ali često nas u dečjem uzrastu privlači sporazumevanje sa životinjama. Ovaj vid interakcije mogao bi da bude korak bliže stvarnosti zahvaljujući veštačkoj inteligenciji.
Natalijina ramonda, cvet feniks, koji se nalazi na amblemu i u Srbiji nosi na reveru uoči i na Dan primirija 11. novembra, predstavlja simbol stradanja i pobede srpskog naroda u Prvom svetskom ratu.
Kolosalna paukova mreža u pećini na granici Grčke i Albanije verovatno je najveća do sada otkrivena, a napravile su je vrste pauka za koje se mislilo da ne žive u kolonijama.
Drvo mančinela (Hippomane mancinella) smatra se najotrovnijim na svetu - u kori, listovima i plodovima sadrži toksine koji su opasni za ljude i životinje.
Ako vaša mašina za sudove počne neprijatno da miriše, to najčešće znači da se unutar nje nakupljaju ostaci hrane, masnoća ili da voda loše otiče pa ostaje vlažna i pogoduje razvoju bakterija.
Beli luk, alkohol, meso, pa čak i post utiču na naš miris tela - i mogu da promene koliko će naš miris biti privlačan drugima. Svako od nas ima jedinstven mirisni profil, poput otiska prsta.
Iako se poslednje dve godine tehnološka industrija u celom svetu posvetila razvoju modela veštačke inteligencije i njihovoj primeni u što više oblasti i kroz različite industrije, investitori i ekonomisti upozoravaju da ovakva ulaganja mogu lako biti ne samo bez profita, već i propasti.
Komentari (0)