Naučna studija: Spermatozoidi starijih muškaraca nose više štetnih mutacija, uz rizik od prenošenja na decu
Potencijalno štetne mutacije DNK mogu se nagomilavati u spermatozoidima muškaraca kako stare, pokazala je nova studija, što može uticati na broj mutacija koje se prenose na decu i na rizik od bolesti kod sledeće generacije.
Mutacije u DNK nastaju kada se ćelije razmnožavaju i javljaju se ili slučajno ili kao posledica delovanja spoljašnjih faktora. One mogu uticati na funkcionisanje organizma, ali i proći bez ikakvog vidljivog efekta.
Mutacije se vremenom nagomilavaju, slično kao što se na automobilu skupljaju znaci habanja, ali do sada nije bilo jasno koliko ovi genetski "kvarovi" utiču na kvalitet sperme kod starijih muškaraca, prenosi RTS.
Istraživači sa Instituta "Wellcome Sanger" i Kraljevskog koledža u Londonu koristili su novu tehniku visoke rezolucije pod nazivom "NanoSeq" kako bi detaljno proučili mutacije u spermatozoidima muškaraca starosti od 24 do 75 godina i gene na koje te mutacije utiču.
Plaćanje goriva na pumpama NIS ponovo je u centru pažnje nakon što su od 10. oktobra onemogućene strane kartice, poput Visa, Mastercard i American Express, usled američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije. Sada se postavlja pitanje da li će i domaća Dina kartica uskoro prestati da važi.
Pre tačno 28 godina, u jednoj od centralnih beogradskih ulica brutalno je, do smrti, pretučen četrnaestogodišnji dečak samo zato što je bio pripadnik romske nacionalne zajednice.
Podaci studije objavljene u časopisu Nature pokazali su da se mutacije javljaju češće kod starijih muškaraca, ali i da su neke od njih "sebične“, odnosno da daju ćelijama koje ih nose prednost u rastu, pa se one brže razmnožavaju ili duže preživljavaju od drugih ćelija u testisima i postepeno ih potiskuju. Mnoge od ovih mutacija ranije su već povezane sa razvojnim poremećajima i karcinomima.
"Očekivali smo da ćemo naći neke dokaze da prirodna selekcija utiče na mutacije u spermi. Ali iznenadilo nas je koliko to zaista povećava broj spermatozoida koji nose mutacije povezane sa ozbiljnim bolestima", kaže genetičar Metju Nevil iz Instituta "Wellcome Sanger".
Istraživači su analizirali 81 uzorak sperme od 57 zdravih muškaraca, od kojih su neki bili blizanci, što je omogućilo da se razdvoji uticaj starosti na DNK mutacije u spermi od urođenih genetskih faktora.
Foto: Envato
Otkriveno je da oko dva odsto spermatozoida muškaraca u tridesetim godinama nosi mutacije koje izazivaju bolesti, dok se taj procenat povećava na tri do pet odsto kod sredovečnih i starijih muškaraca (iznad 43 godine). Do 70. godine života, u proseku 4,5 odsto sperme sadrži potencijalno štetne mutacije.
Identifikovali 40 gena
Tim je takođe identifikovao 40 gena na koje utiču "sebične" ćelije sa mutacijama koje pobeđuju u procesu pozitivne selekcije u testisima. To će pomoći budućim istraživanjima da se konkretne mutacije povežu sa specifičnim rizicima od bolesti.
"Neke promene u DNK ne samo da preživljavaju već i napreduju unutar testisa, što znači da očevi koji začnu decu u kasnijim godinama možda nesvesno imaju veći rizik da prenesu štetnu mutaciju svojoj deci", kaže genetičar Mat Herls iz Instituta "Wellcome Sanger".
Mutacije za sledeću generaciju
Važno je napomenuti da se neće sve ove mutacije nužno preneti na sledeću generaciju. Neke od njih čak mogu smanjiti šanse za reprodukciju, na primer ometanjem razvoja embriona.
Potrebno je još istraživanja kako bi se tačno utvrdilo kako ovo postepeno povećanje DNK mutacija kod muškaraca utiče na zdravlje njihove dece, ali sada naučnici imaju mnogo bolji uvid u same mehanizme tog procesa.
Ova otkrića takođe daju naučnicima detaljniji uvid u lanac ćelija zaduženih za prenošenje genetičkog materijala na sledeću generaciju, što potencijalno može imati i pozitivne i negativne posledice.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
08:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U četvrtoj epizodi serijala Put znanja pratimo mladi tim istraživačica sa INEP instituta koje svojim znanjem i energijom pokazuju kako nauka u Srbiji može da stvori konkretna i korisna rešenja. Sandra Stepanović, stručni saradnik, objašnjava proces proizvodnje rekombinantnih proteina, Aleksandra Todorović, istraživač saradnik, govori o njihovoj primeni i ulozi nanomaterijala u razvoju dijagnostičkih testova, dok Marija Gnjatović, direktorka instituta, otkriva kako je iz naučnog rada nastao startap Imunora, koji istraživanja pretvara u proizvode namenjene tržištu. Njihova priča pokazuje kako mlade naučnice svojim radom oblikuju budućnost biotehnologije u Srbiji.
“Monaški kuvar“ ove nedelje vodi vas u manastir Tronošu. U novoj epizodi otac Borko Petrović upoznaje nas sa životom Svetog Stefana Tronoškog i izradom ratarskih sveća, običajem koji se u ovoj svetinji i među vernim narodnom ovog kraja poštuje već više od vek i po. Arhimandrit Nikolaj sa nama je podelio priče o monaštvu, iskušenjima, ljudskoj duši, sagrešenju i postu kao sredstvu za umirenje duše.
dokumentarni
09:30
TRAŽIM REČ (R)
Šta je deci na Kosovu i Metohiji važnije, poklon ili to da neko nije zaboravio da dođe? Da li je sabiranje u manastirima na Kosovu i Metohiji danas čin vere ili hrabrosti? Zašto je „Osmeh na dar“ više od paketića I koliko snage Srbima na Kosovu I Metohiji može doneti dolazak samo jednog čoveka sa strane? Da li je rečenica “VIDIMO SE USKORO“ moćnija od rečenice “NISTE SAMI”? Za emisiju “Tražim reč” govore Srbi sa Kosova I Metohije – iz Prilužja, Babinog Mosta, Orahovca, Vidanja, Crkoleza, Suvig Grla i Banje i članovi humanitarne organizacije “Osmeh na dar”.
specijal
11:00
AVANTURA EVROPA (R)
U četvrtoj epizodi emisije "Avantura Evropa sa Dušanom Radenkovićem" posle Palma de Majorke, Dušan vas vodi do najpoznatijeg letovališta u Evropi. Sledeća lokacija je Ibica! Ne propustite da vidite kojoj takmičarki je pozlilo zbog čega je morala da odustane od trke i ko je zalutao po ulicama starog grada Ibice...
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Najbolji srpski teniser Novak Đoković pobedio je Italijana Janika Sinera rezultatom 3:2 (3:6, 6:3, 4:6, 6:4, 6:4) u polufinalu Australijan opena i u nedelju će se boriti za 11. titulu u Melburnu protiv Karlosa Alkaraza.
V. d. direktorka Pete beogradske gimnazije Danka Nešović suspendovala je profesorku matematike Lidiju Kečkić nakon događaja vezanih za organizaciju takmičenja iz matematike, rekao je za portal Newmsax Balkans roditelj učenika te obrazovne ustanove Aljoša Marković.
Arheolozi u Španiji otkrili su skoro hiljadu natpisa na lokalitetu Azaila, što predstavlja najveću poznatu arhivu predrimskog pisanja u Hispaniji i pruža uvid u svakodnevni život, trgovinu i pismenost pre rimskog osvajanja.
Istraživački tim predvođen američkim naučnicima verifikovao je prvu masovnu grobnicu u regionu Mediterana, u današnjem Jordanu, gde su sahranjene žrtve najranije zabeležene pandemije na svetu.
Japanski prodavac star 35 godina stigao je u Rim kako bi zaključio posao vredan skoro četvrt miliona evra. Četiri luksuzna „roleksa“ trebalo je da zameni za 247.000 evra u gotovini. Međutim, ono što je delovalo kao susret kolekcionara pretvorilo se u prevaru.
Kroz vekove, verenički prsten je služio kao fizički dokaz namere dve osobe da se venčaju, a njegovo značenje i tradicionalna vrednost variraju širom sveta.
Holesterol je masna supstanca koja se prirodno nalazi u krvi i ima važnu ulogu u normalnom funkcionisanju organizma. Neophodan je za izgradnju ćelijskih membrana, proizvodnju hormona, žučnih kiselina i vitamina D.
Naučnici razmatraju novu mogućnost da budući fuzioni reaktori, koji će prvenstveno služiti kao izvor pouzdane i čiste energije, mogu imati i sasvim neočekivanu ulogu u razotkrivanju jedne od najvećih misterija savremene fizike i nauke uopšte - tamne materije.
Astronomi su otkrili novu planetu veličine Zemlje, udaljenu oko 146 svetlosnih godina, za koju naučnici procenjuju da ima oko 50 odsto šanse da se nalazi u nastanjivoj zoni svoje zvezde, saopštili su istraživači.
Komentari (0)