Naučna studija: Spermatozoidi starijih muškaraca nose više štetnih mutacija, uz rizik od prenošenja na decu
Potencijalno štetne mutacije DNK mogu se nagomilavati u spermatozoidima muškaraca kako stare, pokazala je nova studija, što može uticati na broj mutacija koje se prenose na decu i na rizik od bolesti kod sledeće generacije.
Mutacije u DNK nastaju kada se ćelije razmnožavaju i javljaju se ili slučajno ili kao posledica delovanja spoljašnjih faktora. One mogu uticati na funkcionisanje organizma, ali i proći bez ikakvog vidljivog efekta.
Mutacije se vremenom nagomilavaju, slično kao što se na automobilu skupljaju znaci habanja, ali do sada nije bilo jasno koliko ovi genetski "kvarovi" utiču na kvalitet sperme kod starijih muškaraca, prenosi RTS.
Istraživači sa Instituta "Wellcome Sanger" i Kraljevskog koledža u Londonu koristili su novu tehniku visoke rezolucije pod nazivom "NanoSeq" kako bi detaljno proučili mutacije u spermatozoidima muškaraca starosti od 24 do 75 godina i gene na koje te mutacije utiču.
Plaćanje goriva na pumpama NIS ponovo je u centru pažnje nakon što su od 10. oktobra onemogućene strane kartice, poput Visa, Mastercard i American Express, usled američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije. Sada se postavlja pitanje da li će i domaća Dina kartica uskoro prestati da važi.
Pre tačno 28 godina, u jednoj od centralnih beogradskih ulica brutalno je, do smrti, pretučen četrnaestogodišnji dečak samo zato što je bio pripadnik romske nacionalne zajednice.
Podaci studije objavljene u časopisu Nature pokazali su da se mutacije javljaju češće kod starijih muškaraca, ali i da su neke od njih "sebične“, odnosno da daju ćelijama koje ih nose prednost u rastu, pa se one brže razmnožavaju ili duže preživljavaju od drugih ćelija u testisima i postepeno ih potiskuju. Mnoge od ovih mutacija ranije su već povezane sa razvojnim poremećajima i karcinomima.
"Očekivali smo da ćemo naći neke dokaze da prirodna selekcija utiče na mutacije u spermi. Ali iznenadilo nas je koliko to zaista povećava broj spermatozoida koji nose mutacije povezane sa ozbiljnim bolestima", kaže genetičar Metju Nevil iz Instituta "Wellcome Sanger".
Istraživači su analizirali 81 uzorak sperme od 57 zdravih muškaraca, od kojih su neki bili blizanci, što je omogućilo da se razdvoji uticaj starosti na DNK mutacije u spermi od urođenih genetskih faktora.
Foto: Envato
Otkriveno je da oko dva odsto spermatozoida muškaraca u tridesetim godinama nosi mutacije koje izazivaju bolesti, dok se taj procenat povećava na tri do pet odsto kod sredovečnih i starijih muškaraca (iznad 43 godine). Do 70. godine života, u proseku 4,5 odsto sperme sadrži potencijalno štetne mutacije.
Identifikovali 40 gena
Tim je takođe identifikovao 40 gena na koje utiču "sebične" ćelije sa mutacijama koje pobeđuju u procesu pozitivne selekcije u testisima. To će pomoći budućim istraživanjima da se konkretne mutacije povežu sa specifičnim rizicima od bolesti.
"Neke promene u DNK ne samo da preživljavaju već i napreduju unutar testisa, što znači da očevi koji začnu decu u kasnijim godinama možda nesvesno imaju veći rizik da prenesu štetnu mutaciju svojoj deci", kaže genetičar Mat Herls iz Instituta "Wellcome Sanger".
Mutacije za sledeću generaciju
Važno je napomenuti da se neće sve ove mutacije nužno preneti na sledeću generaciju. Neke od njih čak mogu smanjiti šanse za reprodukciju, na primer ometanjem razvoja embriona.
Potrebno je još istraživanja kako bi se tačno utvrdilo kako ovo postepeno povećanje DNK mutacija kod muškaraca utiče na zdravlje njihove dece, ali sada naučnici imaju mnogo bolji uvid u same mehanizme tog procesa.
Ova otkrića takođe daju naučnicima detaljniji uvid u lanac ćelija zaduženih za prenošenje genetičkog materijala na sledeću generaciju, što potencijalno može imati i pozitivne i negativne posledice.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
01:30
STAV NEDELJE (R)
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
specijal
02:00
PORTAL (R)
Portal - emisija koja vas uvodi u planetarna zbivanja. Ne propustite analize, intervjue i događaje koji oblikuju tok istorije. "Portal" je vaš prolaz u svet.
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Da li smo zaboravili šta znači "majstorsko pismo"? Koliko vremena treba da se postane majstor? Zašto roditelji retko podstiču decu da nauče pravi zanat? Ko će platiti cenu kad nestane poslednji obućar, krojač ili stolar u gradu? Za emisiju "Tražim reč" govore savetnik predsednika Samostalnog sindikata zanatstva Mitar Kostić, predsednik Foruma srednjih stručnih škola Beograd Milorad Antić, urednik magazina "Biz life" Borislav Despotović, predsednik Udruženja zanatlija Novog Sada Slavko Novaković i direktor organizacije "Dostignuća mladih" Darko Radičanin.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Posle konferencije o klimi - COP30 u Brazilu pitanje je gde je svet 10 godina nakon Pariskog sporazuma? Da li planeta ide ka sigurnosti ili ka povećanju temperature +3°C? Zašto je COP30 "trenutak istine" i šta to znači za našu energiju, poljoprivredu, zdravlje i živote? Kako će izgledati naredna decenija klimatske politike, i šta će se od nas, kao države i društva, tražiti da bismo ostali bezbedni, konkurentni i otporni? U emisiji SINTEZA na ova i slična pitanja odgovara dr Danijela Božanić, ekspert za klimatske promene.
Sarački zanat je star preko hiljadu godina, i vekovima je predstavljao spoj praktične potrebe i umeća ručne obrade kože. Danas ćemo zaviriti u radionicu u kojoj se, bez žurbe i industrijskih mašina, kožni kaiš i dalje pravi rukama – korak po korak, baš kao nekada, i videćemo šta je još moguće praviti ručno od ovog univerzalnog materijala. Potom, gledamo jedan zanimljiv prilog za decu i roditelje. Predstavljamo tihu knjigu, narpavljenu od mekanih materijala, čiji je cilj da se deca i roditelji edukuju i zabave u isto vreme. Ovaj didaktički proizvod kod dece razvija motoriku, logiku i maštu, a pruža mogućnost i roditeljima da se malo odmore, jer je cilj tihe knjige da se deca nauče da se zaigraju sama. U trećem prilogu gledamo kako nastaju ručno pravljene cipele, u jednoj porodičnoj radionici sa tradicijom. Kako se od komada sirove kože, uz precizne mere, strpljenje i godine iskustva, rađa par cipela koji je namenjen da traje godinama – fazu po fazu, bez tajni ovog zanata.
Meteorolog Nedeljko Todorović istakao je u razgovoru za portal Newsmax Balkans da će hladno vreme u Srbiji potrajati do utorka, 13. januara, uz zadržavanje snežnog pokrivača.
Identitet mladića čije telo je pre petnaest dana pronađeno u beranskom selu Šekular je K. I. A. (25) i državljanin Dagestana, odnosno Ruske Federacije, potvrdilo je za portal RTCG više sagovornika.
Od uplate za januar 2026. godine važe nove osnovice za plaćanje doprinosa za penzijsko osiguranje, koje su za 11,6 odsto veće u odnosu na prethodnu godinu, objavio je danas Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO).
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu, Policijske stanice Voždovac, u saradnji sa Drugim osnovnim javnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsili su D. E. (26) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična dela ugrožavanje sigurnosti i protivpravno lišenje slobode.
Uobičajeni konzervansi koji se koriste za očuvanje hrane i produženje roka trajanja mogu da budu povezani sa većim rizikom od nekoliko vrsta raka i dijabetesa tip 2, pokazuju dvije nove studije iz Francuske.
Izvođenje bebe na svež vazduh dozvoljeno je i tokom hladnijih dana, a pedijatri su uglavnom saglasni da nema potrebe čekati proleće ako je dete zdravo i uredno napreduje.
Mnogi ljudi misle da bi svakodnevno jedenje jaja moglo dovesti do rizika od visokog holesterola. Međutim, istraživanje je utvrdilo da ovo nije u potpunosti tačno.
Led na spoljašnjim stepenicama i pločnicima oko kuće nije samo neprijatan, već i ozbiljna bezbednosna pretnja, a postoji nekoliko načina na koje ga se možete rešiti.
Pravoslavni vernici u Srbiji slave drugi dan Božića, Sabor presvete Bogorodice, kada nakon obeležavanje uspomene na dan rođenja Isusa Hrista saborovanjem odaju zahvalnost Bogorodici što je rodila spasitelja ljudskog roda.
Za slonove, pande i druge životinje u zoološkom vrtu u Berlinu konačno je došlo vreme da raspakuju svoje božićne poklone, a upravo su jelke koje nisu pronašle svoj dom tokom praznika završile kod njih.
Komentari (0)