Ko sve čita vaše poruke?

Tehnološka industrija, a na prvom mestu veliki tehnološki giganti poput Facebooka, X, Microsofta i Applea već više od jedne decenije reklamiraju svoje usluge, aplikacije i proizvode kao 'prilagođene korisnicima' (eng. user first), to jest, kao proizvode u kojima korisnik ima glavnu reč.

02.12.2025. 11:00

Ko sve čita vaše poruke?
Foto: Envato

Očekivano, svaka velika kompanija želi što bolji rezultat na globalnom tržištu, koje je danas više nego ikada u istoriji konkurento pre svega zahvaljujući jeftinijoj konkurenciji iz Kine, Tajvana i Vijetnama, te što veću prodaju. Ne treba zaboraviti ni da su praktično sve velike tehnološke kompanije globalni biznisi, koje imaju svoje akcionare, koji, pak, očekivano žele dobre rezultate prodaje. Sigurnost korisnikana internetu i sigurnost samih podataka, je, uprkos brojnim 'uveravanjima', često na drugom mestu, a sve češće i biva gotovo potpuno zanemarena.

Digitalni špijuni su svuda

Da onlajn komunikacije odavno više nisu potpuno bezbedne, te da se može smatrati da svaku poruku, email ili chat uvek može pročitati i neka 'treća strana', začudo, prve priznaju najveće obaveštajne i sigurnosne organizacije u svetu. Britanski Nacionalni centar za sajber bezbednost (NCSC) čak ima i posebne preporuke kako učiniti aplikacije na smartfonima i kompjuterima (nešto) sigurnijima. Američka Federalna agencija za sajber bezbednost (CISA) je prošle nedelje upozorila na porast korišćenja komercijalno dostupnih softverskih alata za nadzor internet komunikacija. Hakerske grupe, od kojih su mnoge povezane i sa samim državama, poput 'Strontium' u Rusiji, 'Anzu' u Iranu, te 'Zirconium' u Kini, mogu relativno lako da dođu do špijunskog softvera koji se na svetskom tržištu otvoreno nudi državama i njenim agencijama. Iako je osnovna namena ovakvih softvera borba protiv međunarodnog terorizma, trgovine ljudima i trgovine narkoticima, oni se veoma često koriste i za špijunažu novinara, aktivista, političkih protivnika, kao i konkurentskih kompanija na regionalnom ili čak svetskom nivou. I FBI je prošle nedelje upozorio na porast finansijskih prevara putem emaila ili onlajn poruka u kojima se hakeri predstavljaju kao zaposleni u finansijskim institucijama, šaljući linkove ka naizgled zvaničnim web stranicama, na kojima se traži unošenje korisničkih podataka.

Slično je i u Evropi - ENISA, agencija Evropske unije za sajber bezbednost navela je u svom nedavno objavljenom godišnjem izveštaju da je registrovano više od 5000 različitih sajber napada na evropske institucije i kompanije, što predstavlja povećanje od čak 38 odsto. Jedan od najboljih primera je i napad kineskih hakera iz grupe 'Violet Panda / APT31' na državne sistema Češke u maju ove godine, a vlasti u Pragu sumnjaju da su ovakve aktivnosti bile prisutne najmanje dve godine.

Foto: Envato

Stručnjaci za sajber bezbednost su pre mesec dana otkrili i novi specijalno dizajnirani malware virus za Android uređaje, nazvan 'Landfall'. Hakeri mogu da slanjem specijalno konfigurisane slike (u posebnom .DNG formatu) dođu do podataka sa uređaja korisnika, a zanimljivo je da ovakav pristup funkcioniše i putem WhatsApp poruka, emaila, kao i većine messaging platformi. Prve verzije ovog malwarea su bile dizajnirane za napad na Samsung uređaje, ali je južnokorejska kompanija u avgustu ove godine izdala 'zakrpu' koja u najvećoj meri ovo onemogućuje. Ipak, 'Landfall' malware je i dalje veoma prisutan na 'Mračnom internetu' (Dark Web) u verzijama za druge tipove smartfona i tableta. Ono što je posebno zabrinjavajuće je i da je ovaj virus bio praktično nedektovan gotovo šest meseci, te da se slobodno širio internetom i mrežama mobilnih provajdera u SAD i EU.

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)