Da li nam veštačka inteligencija uništava pamćenje
U svetu u kome su informacije dostupne i na jedan klik, lako je dobiti gotov odgovor na bilo koje pitanje. Ta brzina, međutim, ima cenu – kada se u procesu učenja oslanjamo na veštačku inteligenciju, mozak manje angažuje svoje mehanizme za duboko razmišljanje i pamćenje.
Izvor: RTS
03.12.2025. 23:32
Foto: Envato
Informacije se tako obrađuju površno, a znanje brže bledi i teže se primenjuje u stvarnom životu.
Mnogi su već navikli da potraže odgovor na Guglu ili da koriste veštačku inteligenciju kako bi dobili kratak i sažet odgovor. Međutim, studije pokazuju da ovakav pristup vodi ka površnom znanju, prenosi RTS.
Kada mozak ne mora da analizira, poredi i sintetiše informacije, aktivnosti koje formiraju trajno pamćenje ostaju neiskorišćene.
Poslednjih nekoliko godina najveće svetske kompanije, ali i mnoge države, promovisale su modele veštačke inteligencije kao "četvrtu industrijsku revoluciju" i "najveći napredak čovečanstva od izuma ličnih kompjutera".
U prostoru Američkog resorsnog centra u Beogradu svečano je lansirana platforma CLEO, najnapredniji AI i neuronaukom podržan edukativni sistem, koji je već implementiran u obrazovne ustanove SAD i Indonezije.
Evropski parlament (EP) odobrio je neobavezujuću rezoluciju kojom se poziva da minimalna starost za pristup društvenim mrežama i veštačkoj inteligenciji (AI) bude 16 godina kako bi se osiguralo da onlajn sadržaj bude prilagođen uzrastu.
Psiholozi ovo nazivaju kognitivnim odlaganjem – prepuštanjem procesa pamćenja i razumevanja algoritmu, dok naša sopstvena kognitivna aktivnost ostaje minimalna.
Dokaz iz velikog istraživanja
Konkretan dokaz za ovo daje studija profesora marketinga Širi Melumada i Džin Ho Juna, koja je obuhvatila sedam eksperimenata sa više od deset hiljada učesnika.
Istraživanje je pokazalo da ljudi koji su koristili velike jezičke modele kao što je ChatGPT za učenje o određenim temama razvijaju površnije znanje u poređenju sa onima koji su sami istraživali i upoređivali informacije.
Foto: Envato
Korisnici veštačke inteligencije pisali su kraće i generalnije odgovore, manje angažujući mozak u procesu obrade informacija, što je rezultiralo slabijom sposobnošću primene tog znanja u novim situacijama.
Kada sami istražujemo, proverimo više izvora i sintetišemo informacije, mozak je mnogo više angažovan. Takav pristup formira složene mentalne veze i omogućava trajnije pamćenje. Aktivan proces razmišljanja, povezivanja i kritičke analize stvara duboko razumevanje i razvija sposobnost samostalnog zaključivanja. Ovo je ono što odvaja površno usvojeno znanje od dubokog i trajnog.
Veštačka inteligencija kao saveznik, a ne zamena
Veštačka inteligencija ipak nije neprijatelj učenja. Ona je korisna kao pomoć, podsticaj ili način da brzo dobijemo sažet pregled informacija. Problem nastaje kada se AI koristi kao jedini izvor znanja i kada ljudi prestanu da aktivno razmišljaju.
Najbolji rezultati se postižu kada AI podstiče samostalno istraživanje, ali ne zamenjuje kognitivni napor.
U ovom slučaju, mašinska pomoć i ljudsko razmišljanje deluju u tandemu, gradeći duboko, trajno znanje.
Kako očuvati dubinu znanja u doba algoritama?
Sve više generativnih modela u obrazovanju i svakodnevnom životu znači da je važno razvijati navike kritičkog i svesnog korišćenja tehnologije. Kombinacija samostalnog istraživanja i pažljivo korišćenog AI omogućava mozgu da gradi duboko razumevanje, trajno pamćenje i sposobnost kritičkog promišljanja. Provera različitih izvora, sporedno istraživanje i analiza informacija ostaju ključni za učenje koje traje.
Veštačka inteligencija dakle, može biti moćan saveznik, ali samo ako se koristi kao alat koji podstiče učenje, a ne kao zamena za njega. Pomenuta studija pokazuje da previše pasivnog korišćenja veštačke inteligencije vodi ka plitkom znanju i smanjuje dubinu razumevanja.
Pravilna kombinacija mašinske pomoći i samostalnog istraživanja omogućava čoveku da ostane aktivan učesnik u procesu učenja, razvija trajno znanje i održava sposobnost dubokog razmišljanja.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Posle slanja američkih ratnih brodova prema Iranu prošle nedelje, sitauacija se posle vikenda malo smiruje. Pozitivni signali da se pregovorima reši kriza stižu i iz Vašingtona i Teherana. Za Stav dana govore glavna i odgovorna urednica egencije Sputnjik Ljubinka Miličić i dr Slobodan Janković sa Instituta za međunarodnu politiku i privredu.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
20:10
BIZLIFE WEEK
Emisija BIZLife week donosi spoj biznisa i života: aktuelne teme, korisne savete, inspirativne priče ljudi koji oblikuju poslovnu budućnost. Kratko, jasno i drugačije. Baš onako kako očekujete od BIZLife-a i News Max Balkansa.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Avio-kompanija Er Srbija od 2. do 8. februara organizuje veliku promotivnu akciju, u okviru koje putnicima nudi povoljnije uslove za putovanja ka svim destinacijama iz svoje mreže, saopštio je nacionalni avio-prevoznik.
Policija u Beogradu, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu, zaplenila je oko 500.000 tableta sa liste psihoaktivnih supstanci i uhapsila G. Đ. (61) i M. I. (42) zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga .
Bačena je bomba na kuću u Ulici Stojana Ćelića na Dedinju usled čega su oštećeni fasada i ograda objekta, potvrđeno je za portal Newsmax Balkans. Reč je o kući pevača Zdravka Čolića, preneo je Tanjug.
Od 7. februara najjeftiniji hleb u Srbiji, hleb "Sava", poskupeće za tri dinara. Predstavnik Ministarstva poljoprivrede Nenad Vujović navodi da na cenu hleba najviše utiču energenti i cena rada.
Američko Ministarstvo pravde objavilo je nove fajlove Džefrija Epstina sa milionima dokumenata, mejlova i fotografija. Pominju se poznata imena iz politike i biznisa, uključujući Ilona Maska i Donalda Trampa, dok istrage i analiza tokova novca i dalje traju.
Arheolozi koji istražuju drevni grad Edesu došli su do značajnih novih saznanja o kasnoantičkoj umetnosti zahvaljujući raskošno ukrašenom mozaiku pronađenom u takozvanoj Vili Amazonki u Haleplibahčeu, na jugoistoku današnje Turske.
Trčanje zimi u odnosu na toplije periode tokom godine donosi disciplinu i često - bolji trening. Hladno vreme zna da bude prepreka samo do prvih nekoliko minuta
Kofein ostaje u vašem organizmu i do 10 sati nakon što ga popijete. Različiti faktori, uključujući i vrstu pića koje ste popili, mogu uticati na njegove učinke.
Kompanija Tesla je najavila da će na kraju drugog kvartala ove godine završiti proizvodnju svojih luksuznih modela Model S i Model X, čime se zatvara veoma važno poglavlje u istoriji kompanije koja je i pionir proizvodnje električnih vozila.
Mnogi vlasnici pasa imaju utisak da njihov ljubimac tačno zna kada nešto nije u redu. Kada je čovek tužan, pas često prilazi bliže, naginje se, gleda u lice ili ostaje u neposrednoj blizini.
Orašasti plodovi pomažu u izgradnji i obnavljanju tkiva, podržavaju imunološku funkciju, proizvode hormone i enzime i igraju ključnu ulogu u održavanju mišića, metabolizma i stabilne energije.
Odvikavanje deteta od noćnog hranjenja važan je korak u ranom roditeljstvu, ali ne postoji univerzalno pravilo. Stručnjaci savetuju realna očekivanja, doslednu rutinu i postepen pristup, uz razumevanje potreba svakog deteta.
Komentari (0)