Da li nam veštačka inteligencija uništava pamćenje
Foto: Envato
U svetu u kome su informacije dostupne i na jedan klik, lako je dobiti gotov odgovor na bilo koje pitanje. Ta brzina, međutim, ima cenu – kada se u procesu učenja oslanjamo na veštačku inteligenciju, mozak manje angažuje svoje mehanizme za duboko razmišljanje i pamćenje.
Izvor: RTS
03.12.2025. 23:32
Preuzmi Newsmax Balkans aplikaciju
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Informacije se tako obrađuju površno, a znanje brže bledi i teže se primenjuje u stvarnom životu.
Mnogi su već navikli da potraže odgovor na Guglu ili da koriste veštačku inteligenciju kako bi dobili kratak i sažet odgovor. Međutim, studije pokazuju da ovakav pristup vodi ka površnom znanju, prenosi RTS.
Kada mozak ne mora da analizira, poredi i sintetiše informacije, aktivnosti koje formiraju trajno pamćenje ostaju neiskorišćene.
Poslednjih nekoliko godina najveće svetske kompanije, ali i mnoge države, promovisale su modele veštačke inteligencije kao "četvrtu industrijsku revoluciju" i "najveći napredak čovečanstva od izuma ličnih kompjutera".
U prostoru Američkog resorsnog centra u Beogradu svečano je lansirana platforma CLEO, najnapredniji AI i neuronaukom podržan edukativni sistem, koji je već implementiran u obrazovne ustanove SAD i Indonezije.
Evropski parlament (EP) odobrio je neobavezujuću rezoluciju kojom se poziva da minimalna starost za pristup društvenim mrežama i veštačkoj inteligenciji (AI) bude 16 godina kako bi se osiguralo da onlajn sadržaj bude prilagođen uzrastu.
Psiholozi ovo nazivaju kognitivnim odlaganjem – prepuštanjem procesa pamćenja i razumevanja algoritmu, dok naša sopstvena kognitivna aktivnost ostaje minimalna.
Dokaz iz velikog istraživanja
Konkretan dokaz za ovo daje studija profesora marketinga Širi Melumada i Džin Ho Juna, koja je obuhvatila sedam eksperimenata sa više od deset hiljada učesnika.
Istraživanje je pokazalo da ljudi koji su koristili velike jezičke modele kao što je ChatGPT za učenje o određenim temama razvijaju površnije znanje u poređenju sa onima koji su sami istraživali i upoređivali informacije.
Foto: Envato
Korisnici veštačke inteligencije pisali su kraće i generalnije odgovore, manje angažujući mozak u procesu obrade informacija, što je rezultiralo slabijom sposobnošću primene tog znanja u novim situacijama.
Kada sami istražujemo, proverimo više izvora i sintetišemo informacije, mozak je mnogo više angažovan. Takav pristup formira složene mentalne veze i omogućava trajnije pamćenje. Aktivan proces razmišljanja, povezivanja i kritičke analize stvara duboko razumevanje i razvija sposobnost samostalnog zaključivanja. Ovo je ono što odvaja površno usvojeno znanje od dubokog i trajnog.
Veštačka inteligencija kao saveznik, a ne zamena
Veštačka inteligencija ipak nije neprijatelj učenja. Ona je korisna kao pomoć, podsticaj ili način da brzo dobijemo sažet pregled informacija. Problem nastaje kada se AI koristi kao jedini izvor znanja i kada ljudi prestanu da aktivno razmišljaju.
Najbolji rezultati se postižu kada AI podstiče samostalno istraživanje, ali ne zamenjuje kognitivni napor.
U ovom slučaju, mašinska pomoć i ljudsko razmišljanje deluju u tandemu, gradeći duboko, trajno znanje.
Kako očuvati dubinu znanja u doba algoritama?
Sve više generativnih modela u obrazovanju i svakodnevnom životu znači da je važno razvijati navike kritičkog i svesnog korišćenja tehnologije. Kombinacija samostalnog istraživanja i pažljivo korišćenog AI omogućava mozgu da gradi duboko razumevanje, trajno pamćenje i sposobnost kritičkog promišljanja. Provera različitih izvora, sporedno istraživanje i analiza informacija ostaju ključni za učenje koje traje.
Veštačka inteligencija dakle, može biti moćan saveznik, ali samo ako se koristi kao alat koji podstiče učenje, a ne kao zamena za njega. Pomenuta studija pokazuje da previše pasivnog korišćenja veštačke inteligencije vodi ka plitkom znanju i smanjuje dubinu razumevanja.
Pravilna kombinacija mašinske pomoći i samostalnog istraživanja omogućava čoveku da ostane aktivan učesnik u procesu učenja, razvija trajno znanje i održava sposobnost dubokog razmišljanja.
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
09:15
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
Šesnaesta epizoda serijala Put znanja prati inicijativu Tesla i ja – kognicija u 21. veku, koja kroz seriju radionica povezuje veštačku inteligenciju, umetnost, nauku i obrazovanje. Kroz koncept kreativnog lavirinta, učesnici istražuju kako nove tehnologije mogu da unaprede, a ne zamene ljudsku kreativnost. Poseban fokus je na razvoju jezičkih i kognitivnih veština, razumevanju namere u komunikaciji i snalaženju u digitalnom okruženju. Kroz ideju autopoezisa i interdisciplinarni STEAM pristup, epizoda prikazuje kako mladi postaju aktivni učesnici koji razumeju i oblikuju savremeno društvo, uz svest o etičkim, ekološkim i društvenim izazovima.
dokumentarni
09:30
TRAŽIM REČ (R)
Šta zaista piše u predlogu izmena Porodičnog zakona, a šta su spekulacije? Zbog čega će roditelji ići na prevaspitavanje? Da li ćemo zaista moći da stanemo na put maloletničkim brakovima? Zašto mnogi smatraju da je ovaj Zakon udar na porodicu? Za emisiju “Tražim reč” govore državni sekretar u Ministarstvu za brigu o porodici i demografiji Radoš Pejović, psiholog Dragana Ivanović i operska umetnica Nataša Tasić Knežević.
Motociklista (47) iz Sente preminuo je u Univerzitetskom kliničkom centru Vojvodine nakon saobraćajne nesreće u Adi, potvrđeno je za portal Newsmax Balkans iz Policijske uprave Kikinda.
Cena evrodizela u Srbiji biće viša za dva dinara i iznosiće 219 dinara po litru u narednih sedam dana, dok će cena benzina ostati nepromenjena na 191 dinar, saopštilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Uprava policije Crne Gore saopštila je da je krivično procesuirala E. K. iz Bijelog Polja, zbog sumnje da je sa prozora kuće pucao u pravcu tri učenice Osnovne škole "Dušan Korać" u tom gradu.
Državljanin Crne Gore B. S. (37) uhapšen je zbog sumnje da je izvršio krivično delo falsifikovanje isprave, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije.
Pavle Mirović (19), koji se takmiči u regularnoj konkurenciji sa dijagnozom autizma, istrčao je Beogradski polumaraton održan u subotu, za jedan sat, 59 minuta i 45 sekundi (1:59:45), čime je oborio lični rekord. Njegova majka Dragana Mirović govorila je za Newsmax Balkans o Pavlovom uspehu.
Na sajmu Watches and Wonders Geneva 2026, gde se svake godine pomeraju granice časovničarske umetnosti, modna kuća Šanel predstavila je jedan od najneobičnijih i najambicioznijih predmeta koje je svet luksuza video u poslednje vreme – šahovski set nazvan "Coco Game".
Mnogi misle da je za zaštitu jetre dovoljno izbegavati alkohol, ali lekari ističu da to nije jedini factor. Hepatolozi naglašavaju da postoje i druga pića koja mogu štetiti jetri, čak i ako se smatraju zdravima.
Ako primetite krv dok perete zube, prva pomisao obično je da previše pritiskate četkicu ili da možda zanemarujete oralnu higijenu. Iako su to najčešći uzroci, postoje i drugi faktori koji mogu biti u igri.
Poslednjih godina došlo je do alarmantnog porasta broja vodnih puteva zagađenih kokainom, što je navelo naučnike da se pitaju kako ribe reaguju i podnose opijate. Naučnici u Švedskoj su napravili neočekivano otkriće kada su losose izložili ilegalnoj drogi, kao i metabolitu kokaina.
Pitanje koliko nam je magnezijuma zaista potrebno i na koji način ga uneti da bi ga telo optimalno iskoristilo često postavljaju osobe koje brinu o zdravlju i ishrani.
Stres nije samo neprijatelj: savremena nauka pokazuje da umereni, kontrolisani izazovi mogu da ojačaju telo i um i da je njihov nedostatak podjednako opasan kao i previše stresa.
Komentari (0)