Da li nam veštačka inteligencija uništava pamćenje
U svetu u kome su informacije dostupne i na jedan klik, lako je dobiti gotov odgovor na bilo koje pitanje. Ta brzina, međutim, ima cenu – kada se u procesu učenja oslanjamo na veštačku inteligenciju, mozak manje angažuje svoje mehanizme za duboko razmišljanje i pamćenje.
Izvor: RTS
03.12.2025. 23:32
Foto: Envato
Informacije se tako obrađuju površno, a znanje brže bledi i teže se primenjuje u stvarnom životu.
Mnogi su već navikli da potraže odgovor na Guglu ili da koriste veštačku inteligenciju kako bi dobili kratak i sažet odgovor. Međutim, studije pokazuju da ovakav pristup vodi ka površnom znanju, prenosi RTS.
Kada mozak ne mora da analizira, poredi i sintetiše informacije, aktivnosti koje formiraju trajno pamćenje ostaju neiskorišćene.
Poslednjih nekoliko godina najveće svetske kompanije, ali i mnoge države, promovisale su modele veštačke inteligencije kao "četvrtu industrijsku revoluciju" i "najveći napredak čovečanstva od izuma ličnih kompjutera".
U prostoru Američkog resorsnog centra u Beogradu svečano je lansirana platforma CLEO, najnapredniji AI i neuronaukom podržan edukativni sistem, koji je već implementiran u obrazovne ustanove SAD i Indonezije.
Evropski parlament (EP) odobrio je neobavezujuću rezoluciju kojom se poziva da minimalna starost za pristup društvenim mrežama i veštačkoj inteligenciji (AI) bude 16 godina kako bi se osiguralo da onlajn sadržaj bude prilagođen uzrastu.
Psiholozi ovo nazivaju kognitivnim odlaganjem – prepuštanjem procesa pamćenja i razumevanja algoritmu, dok naša sopstvena kognitivna aktivnost ostaje minimalna.
Dokaz iz velikog istraživanja
Konkretan dokaz za ovo daje studija profesora marketinga Širi Melumada i Džin Ho Juna, koja je obuhvatila sedam eksperimenata sa više od deset hiljada učesnika.
Istraživanje je pokazalo da ljudi koji su koristili velike jezičke modele kao što je ChatGPT za učenje o određenim temama razvijaju površnije znanje u poređenju sa onima koji su sami istraživali i upoređivali informacije.
Foto: Envato
Korisnici veštačke inteligencije pisali su kraće i generalnije odgovore, manje angažujući mozak u procesu obrade informacija, što je rezultiralo slabijom sposobnošću primene tog znanja u novim situacijama.
Kada sami istražujemo, proverimo više izvora i sintetišemo informacije, mozak je mnogo više angažovan. Takav pristup formira složene mentalne veze i omogućava trajnije pamćenje. Aktivan proces razmišljanja, povezivanja i kritičke analize stvara duboko razumevanje i razvija sposobnost samostalnog zaključivanja. Ovo je ono što odvaja površno usvojeno znanje od dubokog i trajnog.
Veštačka inteligencija kao saveznik, a ne zamena
Veštačka inteligencija ipak nije neprijatelj učenja. Ona je korisna kao pomoć, podsticaj ili način da brzo dobijemo sažet pregled informacija. Problem nastaje kada se AI koristi kao jedini izvor znanja i kada ljudi prestanu da aktivno razmišljaju.
Najbolji rezultati se postižu kada AI podstiče samostalno istraživanje, ali ne zamenjuje kognitivni napor.
U ovom slučaju, mašinska pomoć i ljudsko razmišljanje deluju u tandemu, gradeći duboko, trajno znanje.
Kako očuvati dubinu znanja u doba algoritama?
Sve više generativnih modela u obrazovanju i svakodnevnom životu znači da je važno razvijati navike kritičkog i svesnog korišćenja tehnologije. Kombinacija samostalnog istraživanja i pažljivo korišćenog AI omogućava mozgu da gradi duboko razumevanje, trajno pamćenje i sposobnost kritičkog promišljanja. Provera različitih izvora, sporedno istraživanje i analiza informacija ostaju ključni za učenje koje traje.
Veštačka inteligencija dakle, može biti moćan saveznik, ali samo ako se koristi kao alat koji podstiče učenje, a ne kao zamena za njega. Pomenuta studija pokazuje da previše pasivnog korišćenja veštačke inteligencije vodi ka plitkom znanju i smanjuje dubinu razumevanja.
Pravilna kombinacija mašinske pomoći i samostalnog istraživanja omogućava čoveku da ostane aktivan učesnik u procesu učenja, razvija trajno znanje i održava sposobnost dubokog razmišljanja.
Koliko je podeljeno srpsko društvo i da li predstojeći izbori mogu da smire strasti? Da li građane brine sve veća nestabilnost u Evropi i našem regionu? Mogu li istraživanja javnog mnjenja da objasne paradokse u regionalnim odnosima - od mržnje do prijateljstva. Odgovore tražimo od novinara i programskog direktora Demostata Zorana Panovića.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-PROCES-BURAD, LABORATORIJA
Naša ekipa je posetila nekoliko gradova u Baranjskom okrugu Mađarske i donela zanimljive Procese vezane za ovu oblast. Pre svega, posetili smo jednog giganta za proizvodnju buradi u mestu Sigetvar, specijalizovanog za obradu različitih vrsta hrasta, koji će činiti idealne duge i danca za bačve koje se širom sveta koriste za sazrevanje vina. Učimo o svakom deluprocesa ponaosob, kako sa fizičkog, tako i sa hemijsko-tehnološkog aspekta, a potom pratimo dalju putanju burića po viniskim podrumima i saznajemo koji im je pravi vek trajanja i koliko dugo mogu pozitivno uticati na vino. Potom, drugi prilog nastavljamo u laboratoriji u gradu Pečuj, gde saznajemo koji su to sve procesi koji pomažu da se razume interakcija vina i drveta – od kontrole šećera i kiselina, do praćenja stabilnosti i mikrobiološke ispravnosti. Kroz analize koje prate svaki korak sazrevanja, laboratorija postaje mesto gde se tradicija i nauka susreću, ne da bi promenile vino, već da bi potvrdile njegov kvalitet i očuvale karakter koji je nastao u vinogradu i podrumu. Upravo ovde vidimo kako brojke i merenja služe jednoj jednostavnoj ideji – da svaka boca zadrži ukus, miris i priču koju je proizvođač želeo da podeli.
dokumentarni
23:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Pripadnici ronilačke jedinice Žandarmerije su oko 10.50 časova izvukli iz centralnog gradskog jezera u Zrenjaninu beživotno telo mlađeg muškarca, potvrđeno je portalu Newsmax Balkans u Policijskoj upravi.
Predsednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić potpisala je Odluku o raspisivanju redovnih izbora za odbornike lokalnih parlamenata u devet gradova i opština za 29. mart.
Poljoprivrednici će od utorka produžiti vreme blokade puteva, a dosadašnje potpune blokade ostaju, izjavio je za FoNet poljoprivrednik iz okoline Kraljeva Predrag Veljković.
U kafiću "Jimmy bar_ka" u beogradskom naselju Petlovo brdo došlo je do tuče navijača u kojoj su korišćene drvene palice i baklje, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Sve veći broj žena i devojaka odlučuje se za reformer pilates zbog brojnih benefita. Ova metoda vežbanja postala je izuzetno popularna jer ne samo da jača mišiće i poboljšava fleksibilnost, već pomaže i u održavanju pravilnog držanja i stabilnosti tela.
Do sada nepoznate beleške bivšeg fašističkog diktatora Benita Musolinija o sastanku sa nacističkim vođom Adolfom Hitlerom 1944. godine pronađene su u Italiji.
Sa svakodnevnim porastom broja smartfona, kompjutera i aplikacija, kao i sve većeg broja korisnika interneta širom sveta, sve je više i hakerskih napada, koji već predstavljaju i jednu vrstu "globalnog tržišta".
Buđenje ujutru pruža priliku za optimizovanje rada mozga kroz ostatak dana, a ono što radite ili ne radite u prvih 60 do 90 minuta nakon buđenja može da utiče na vaše raspoloženje i kognitivne sposobnosti u kasnijim satima.
Mnogi ljudi zanemaruju čišćenje predmeta u kući koji se svakodnevno koriste, a koji mogu da postanu leglo bakterija i gljivica ako se ne održavaju pravilno. Među njima su sunđeri za pranje sudova, četke za kosu, ali i četkice za zube.
Vakcinu, koja bi se mogla davati kao nazalni sprej, razvili su istraživači sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Stanford. Kako navode, jedna vakcina u obliku spreja za nos mogla bi da nas zaštiti od svih vrsta kašlja, prehlade i gripa, kao i od bakterijskih infekcija pluća i alergija.
Posle više od 150 godina, džinovske kornjače ponovo su se naselile na ostrvu Floreana u okviru arhipelaga Galapagos, saopštili su zvaničnici Ekvadora, dok je prvi kontingent od 158 jedinki pušten u prirodu u okviru projekta ekološke obnove.
Profesionalni fitnes stručnjaci ističu da je istezanje veoma važno tokom vežbanja. Opravdanje da se preskoči istezanje često se pronalazi u nedostatku vremena, u uverenju da ste već dovoljno fleksibilni, kao i u zaboravnosti i stavu da istezanje nije neophodno.
Komentari (0)