Da li nam veštačka inteligencija uništava pamćenje
U svetu u kome su informacije dostupne i na jedan klik, lako je dobiti gotov odgovor na bilo koje pitanje. Ta brzina, međutim, ima cenu – kada se u procesu učenja oslanjamo na veštačku inteligenciju, mozak manje angažuje svoje mehanizme za duboko razmišljanje i pamćenje.
Izvor: RTS
03.12.2025. 23:32
Foto: Envato
Informacije se tako obrađuju površno, a znanje brže bledi i teže se primenjuje u stvarnom životu.
Mnogi su već navikli da potraže odgovor na Guglu ili da koriste veštačku inteligenciju kako bi dobili kratak i sažet odgovor. Međutim, studije pokazuju da ovakav pristup vodi ka površnom znanju, prenosi RTS.
Kada mozak ne mora da analizira, poredi i sintetiše informacije, aktivnosti koje formiraju trajno pamćenje ostaju neiskorišćene.
Poslednjih nekoliko godina najveće svetske kompanije, ali i mnoge države, promovisale su modele veštačke inteligencije kao "četvrtu industrijsku revoluciju" i "najveći napredak čovečanstva od izuma ličnih kompjutera".
U prostoru Američkog resorsnog centra u Beogradu svečano je lansirana platforma CLEO, najnapredniji AI i neuronaukom podržan edukativni sistem, koji je već implementiran u obrazovne ustanove SAD i Indonezije.
Evropski parlament (EP) odobrio je neobavezujuću rezoluciju kojom se poziva da minimalna starost za pristup društvenim mrežama i veštačkoj inteligenciji (AI) bude 16 godina kako bi se osiguralo da onlajn sadržaj bude prilagođen uzrastu.
Psiholozi ovo nazivaju kognitivnim odlaganjem – prepuštanjem procesa pamćenja i razumevanja algoritmu, dok naša sopstvena kognitivna aktivnost ostaje minimalna.
Dokaz iz velikog istraživanja
Konkretan dokaz za ovo daje studija profesora marketinga Širi Melumada i Džin Ho Juna, koja je obuhvatila sedam eksperimenata sa više od deset hiljada učesnika.
Istraživanje je pokazalo da ljudi koji su koristili velike jezičke modele kao što je ChatGPT za učenje o određenim temama razvijaju površnije znanje u poređenju sa onima koji su sami istraživali i upoređivali informacije.
Foto: Envato
Korisnici veštačke inteligencije pisali su kraće i generalnije odgovore, manje angažujući mozak u procesu obrade informacija, što je rezultiralo slabijom sposobnošću primene tog znanja u novim situacijama.
Kada sami istražujemo, proverimo više izvora i sintetišemo informacije, mozak je mnogo više angažovan. Takav pristup formira složene mentalne veze i omogućava trajnije pamćenje. Aktivan proces razmišljanja, povezivanja i kritičke analize stvara duboko razumevanje i razvija sposobnost samostalnog zaključivanja. Ovo je ono što odvaja površno usvojeno znanje od dubokog i trajnog.
Veštačka inteligencija kao saveznik, a ne zamena
Veštačka inteligencija ipak nije neprijatelj učenja. Ona je korisna kao pomoć, podsticaj ili način da brzo dobijemo sažet pregled informacija. Problem nastaje kada se AI koristi kao jedini izvor znanja i kada ljudi prestanu da aktivno razmišljaju.
Najbolji rezultati se postižu kada AI podstiče samostalno istraživanje, ali ne zamenjuje kognitivni napor.
U ovom slučaju, mašinska pomoć i ljudsko razmišljanje deluju u tandemu, gradeći duboko, trajno znanje.
Kako očuvati dubinu znanja u doba algoritama?
Sve više generativnih modela u obrazovanju i svakodnevnom životu znači da je važno razvijati navike kritičkog i svesnog korišćenja tehnologije. Kombinacija samostalnog istraživanja i pažljivo korišćenog AI omogućava mozgu da gradi duboko razumevanje, trajno pamćenje i sposobnost kritičkog promišljanja. Provera različitih izvora, sporedno istraživanje i analiza informacija ostaju ključni za učenje koje traje.
Veštačka inteligencija dakle, može biti moćan saveznik, ali samo ako se koristi kao alat koji podstiče učenje, a ne kao zamena za njega. Pomenuta studija pokazuje da previše pasivnog korišćenja veštačke inteligencije vodi ka plitkom znanju i smanjuje dubinu razumevanja.
Pravilna kombinacija mašinske pomoći i samostalnog istraživanja omogućava čoveku da ostane aktivan učesnik u procesu učenja, razvija trajno znanje i održava sposobnost dubokog razmišljanja.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
02:00
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Šta je danas književnost u vremenu brzine, ekrana i algoritama? Da li knjiga gubi bitku sa instant sadržajima? I gde su u svemu tome žene pisci, urednice, stvarateljke čiji glas oblikuje naš kulturni pejzaž? Odgovore tražimo od književnice i urednice Književnih novina Gordane Vlajić.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Nakon teške saobraćajne nesreće u centru Novog Sada prethodne večeri, muškarac koji je vozio taksi preminuo je po prijemu u Urgentni centar, saopšteno je iz Univerzitetskog kliničkog centra Vojvodine. Vozač BMW iz Beograda je uhapšen i tereti se da je izazvao ovu saobraćajnu nezgodu.
Policija u Vrbasu uhapsila je N. B. (44) iz Subotice osumnjičenog da je provalio u dvorišni stan jednog Vrbašanina i iz njega oduzeo znatnu sumu novca, u domaćoj i stranoj valuti i tri ručna časovnika.
U Rafineriji nafte Pančevo počinje obustava rada proizvodnih postrojenja usled nedostatka sirove nafte za preradu, nastalog kao posledica sankcija koje je Ministarstvo finansija SAD uvelo prema NIS, saopštila je kompanija.
Četrdesetogodišnji vozač autobusa N. P, koji je oko 12 časova trebalo da prevozi učenike trećeg razreda Osnovne škole "Ujedinjene nacije" na Ceraku od pomenute škole do "Teatra Vuk" u Bulevaru kralja Aleksandra, isključen je iz saobraćaja jer je bio pod dejstvom psihoaktivnih supstanci.
Čini se da nema čoveka koji u toku dana ne pojede keks, kockicu čokolade, možda i koju više, omiljeni kolač. Mnogi vole da se zaslade uz obrazloženje da im je pao šećer. Neko ne računa da je ručao ako se nije zasladio. Godinama, to prelazi u zavisnost od slatkog, ali i ozbiljan problem za zdravlje.
Jedan od nekoliko albino aligatora koji postoje na svetu i nezvanična maskota San Franciska uginuo je, saopštila je Kalifornijska akademija nauka u San Francisku.
Poslednjih nekoliko godina najveće svetske kompanije, ali i mnoge države, promovisale su modele veštačke inteligencije kao "četvrtu industrijsku revoluciju" i "najveći napredak čovečanstva od izuma ličnih kompjutera".
S dolaskom zime, mnogi od nas traže način da se ugreju, često se oslanjajući na slojevitu odeću i tople napitke. Ipak, jedan jednostavan sastojak može poboljšati cirkulaciju, pomoći u regulaciji krvnog pritiska i tako prirodno zagriejati telo.
Cucla je za mnoge bebe i roditelje dragocen saveznik: smiruje, pomaže da zaspu i pruža osećaj sigurnosti. Ipak, jednom kada preraste svoju svrhu, može da postane prepreka pravilnom razvoju. Zato se sve češće postavlja pitanje – kada je najbolje vreme da dete prestane da koristi cuclu?
Faberžeovo „Zimsko jaje“ iz kolekcije ruskog cara Nikolaja II prodato je na aukciji u Londonu za 19,5 miliona funti, odnosno 25,7 miliona dolara, što je rekordna cena za tu vrstu dragocenosti, objavila je aukcionarka Ju-Ge Vang.
Iako je jedan od ključnih minerala za pravilno funkcionisanje organizma, jod je danas jedan od najzapostavljenijih nutrijenata. Ova tvrdnja oslanja se na činjenicu da jod direktno utiče na rad štitne žlezde i razvoj mozga, kako kod dece, tako i kod odraslih.
Tehnološka industrija, a na prvom mestu veliki tehnološki giganti poput Facebooka, X, Microsofta i Applea već više od jedne decenije reklamiraju svoje usluge, aplikacije i proizvode kao 'prilagođene korisnicima' (eng. user first), to jest, kao proizvode u kojima korisnik ima glavnu reč.
Komentari (0)