Kako Kalifornija postavlja standarde vozila za celu Ameriku?
Kalifornija već decenijama zauzima jedinstveno mesto u američkoj regulativi zaštite životne sredine, posebno kada je reč o emisionim standardima i automobilskoj industriji.
Iako Sjedinjene Američke Države imaju federalne propise, realnost je da se ključni standardi često definišu upravo u Kaliforniji, a zatim ih industrija prihvata kao širi okvir, a ponekad i na globalnom nivou. Ova pojava nije rezultat političkog aktivizma, već kombinacije pravnog statusa, tržišne snage, dugoročne regulatorne stabilnosti i tehnološke koncentracije kakva ne postoji nigde drugde u SAD.
Osnova kalifornijske regulatorne moći leži u istoriji i pravu. Još tokom pedesetih i šezdesetih godina prošlog veka, Los Anđeles je bio sinonim za ekstremni smog, sa ozbiljnim posledicama po javno zdravlje. Kao odgovor na taj problem, Kalifornija je razvila sopstvene propise pre nego što je federalna vlada uopšte uspostavila sistemsku ekološku regulativu. Kada je 1970. usvojen Zakon o čistom vazduhu (Clean Air Act), Kaliforniji su data posebna izuzeća koja joj omogućavaju da postavlja strože standarde od federalnih. Još važnije, drugim saveznim državama je dozvoljeno da biraju između federalnih standarda i kalifornijskog modela.
Danas je taj model prihvatilo čak 17 saveznih država, uključujući Njujork, Nju Džerzi, Masačusets, Oregon i Vašington. Zajedno sa Kalifornijom, ove države čine oko 35–40% ukupnog američkog tržišta novih automobila. Za globalne proizvođače to predstavlja preveliki deo tržišta da bi se ignorisao. Umesto razvoja paralelnih tehnologija, industrija se prilagođava strožim pravilima, koja zatim postaju de facto nacionalni standard, bez formalne promene federalnog zakonodavstva.
Ekonomska težina Kalifornije dodatno pojačava ovaj efekat. Sama država ima oko 39 miliona stanovnika i generiše više od 10% ukupne prodaje novih vozila u SAD. Kada proizvođač poput General Motors, Toyota ili Volkswagen planira proizvodne linije za period od deset ili više godina, prilagođavanje kalifornijskim standardima postaje racionalna poslovna odluka, čak i kada federalni propisi privremeno idu u suprotnom smeru.
Upravo zbog te stabilnosti Kalifornija je postala ključni akter u elektrifikaciji transporta. U 2023. godini, više od 25% svih novih vozila prodatih u Kaliforniji bili su potpuno električni ili plug-in hibridi. Za poređenje, nacionalni prosek u SAD u istoj godini iznosio je oko 9%. Kalifornija sama čini oko 30% ukupne prodaje električnih vozila u SAD, što jasno pokazuje gde se tržište najbrže transformiše.
Evropska radio-muzička unija (EBU), koja organizuje Pesmu Evrovizije, objavila je spisak zemalja koje će učestvovati na takmičenju sledeće godine u Beču.
Muzej Luvr u Parizu neće raditi, jer su zaposleni u toj instituciji jednoglasnom odlukom stupili u štrajk zbog, kako su naveli sindikati, "loših uslova rada i nedovoljnih finansijskih sredstava".
U tom kontekstu, na suprotnoj strani stoji neuspeh vodoničnih automobila u Kaliforniji kao posebno indikativan. Država je bila globalni lider u pokušaju da razvije vodoničnu mobilnost, uz snažne subvencije i javna ulaganja. Prema podacima California Energy Commission, u infrastrukturu za vodonik uloženo je više od 2 milijarde dolara javnog i privatnog novca. I pored toga, do 2024. godine u celoj državi postojalo je manje od 55 funkcionalnih vodoničnih punionica, uglavnom koncentrisanih u južnoj Kaliforniji.
Broj registrovanih putničkih automobila na vodonik nikada nije premašio oko 10.000 vozila, što je zanemarljivo u državi sa više od 25 miliona registrovanih automobila. Troškovi su ostali visoki: cena vodonika za krajnje korisnike često je prelazila ekvivalent od 20 dolara po kilogramu, što je značilo da je vožnja bila skuplja nego kod benzinskih ili električnih vozila, čak i uz subvencije. Što ukazuje da iako je Kalifornija bila uspešna kada se radi o nametanju svojih regulitativa kao nacionalnih, one nisu svemoguće za sve tehnologije.
Kalifornija je sličnu prednost izgradila i u oblasti autonomnih vozila. Prema podacima državnog regulatora (DMV), više od 60 kompanija ima dozvole za testiranje autonomnih sistema u Kaliforniji, a samo u oblasti San Franciska godišnje se pređe više miliona kilometara u test režimu. Nijedna druga savezna država nema ni približno sličan obim testiranja u realnim urbanim uslovima. U tom smislu, ukoliko autonomna vozila (ona bez vozača) postanu novi globalni trend uskoro, ova američka savezna država će dokazati još jednom da je bila sa trendovima više koraka ispred ostatka sveta.
Prednost Kalifornije ovde nije samo u tehnologiji, već i u institucionalnom okviru koji drugde nije toliko razvijen. Njen trenutni regulatorni sistem omogućava fazno testiranje, od vozila sa bezbednosnim vozačem do potpuno autonomnih taksi-servisa u ograničenim zonama. To je omogućilo kompanijama poput Waymo-a i Cruise-a da prve ponude komercijalne autonomne vožnje u SAD, makar u ograničenom obimu. Iz tog razloga u nekim kalifornijskim gradovima nije više novost da vidite na ulicama vozila koja prevoze putnike bez vozača pod brendom neke od dve navedene kompanije.
Ukupno gledano, Kalifornija kombinuje tri elementa koja retko idu zajedno: regulatornu moć, tržišnu veličinu i tehnološku koncentraciju. Oni još uvek stoje postojano, iako se savezna država suočavala sa brojnim krizama, a velike kompanije se periodično žale na visoke poreze i regulacije. Njeni emisioni standardi postaju industrijski minimum, neuspeh vodonika pokazuje da subvencije i regulacije ne mogu uvek da nadomeste lošu ekonomsku logiku tehnologije, a pozicija u autonomnim vozilima potvrđuje da budućnost mobilnosti neće biti određena samo politikom, već sposobnošću da se inovacije brzo testiraju i dobijaju ekonomiju obima. U tom smislu, Kalifornija ne samo da je izuzetak u američkom sistemu,, nego je (još uvek) centralni mehanizam kroz koji se oblikuje pravac cele automobilske industrije u Americi, ali i šire.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV DANA (R)
Tri su moguća scenarija za sudbinu NIS-a. Da Amerikanci produže licencu ili da povuku sankcije Rusima, da Rusi prodaju svoj većinski paket akcija nekom drugom, a ne nama, i treće da, kako kaže predsednik Vučić, delujemo kao država. Kako? Gosti Stava dana prof. dr Slobodan Aćimović sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu i ekonomista Aleksandar Stevanović.
specijal
02:00
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Konfiskacija ruskog kapitala - iznuđen potez ili najava Evropske unije o novim pravila igre u međunarodnim odnosima? Kako te poteze čitaju države kandidati poput Srbije? Ima li u srpskom budžetu za 2026-tu dovoljno novca za potrebe države i građana? Odgovore tražimo od novinarke Radojke Nikolić. Sinteza sa Zoranom Trifunovićem
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Guba, poznata i kao lepra, hronična je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Mycobacterium leprae. Najčešće zahvata kožu i periferne živce, a nelečena može dovesti do trajnih oštećenja i invaliditeta.
Svetska zdravstvena organizacija preporučila je upotrebu novih lekova za mršavljenje GLP-1 kako bi se suzbila rastuća pojava gojaznosti. Da li je problem gojaznosti toliko rasprostranjen i ima li navedenih lekova u Srbiji?
Muškarac koji je s leđa prišao napadaču na jevrejsku zajednicu na plažu Bondi i razoružao ga identifikovan je kao 43-godišnji musliman iz Sidneja po imenu Ahmed al-Ahmed.
Američki glumac i reditelj Rob Rajner i njegova supruga Mišel Singer Rajner pronađeni su mrtvi u svojoj kući u Los Anđelesu. Američki mediji navode da postoji mogućnost da je reč o ubistvu i da ga je počinio njihov sin Nik, koji je u pritvoru.
Proslavljena američka pevačica Maraja Keri nastupiće na ceremoniji otvaranja Zimskih olimpijskih igara u Milanu i Kortini d'Ampeco naredne godine, saopšteno je.
Dete u zagrljaju ne dobija samo fizičku bliskost, već i osećaj sigurnosti, prihvaćenosti i bezuslovne ljubavi. To je trenutak u kojem dete oseća da nije samo i da postoji neko ko ga štiti i razume, čak i kada reči nisu potrebne.
Prilikom dolaska zime i smanjenja temperatura, za mnoge trčanje nije privlačno, ali stručnjaci tvrde da ova aktivnost ima mnogo prednosti baš u zimskom periodu.
Najpoznatiji alat kompanije za razvoj veštačke inteligencije Open AI, četbot ChatGPT, troši oko 17,23 teravat-sati (TWh) električne energije godišnje, što je više nego celokupna potrošnja Slovenije.
Nemački proizvođač automobila Folksvagen će prestati sa proizvodnjom u fabrici u Drezdenu, što predstavlja prvi slučaj u istoriji kompanije dugoj 88 godina da zatvara pogon u Nemačkoj.
Korisnici Telekoma Srbija od danas će moći da uživaju u bogatoj ponudi ekskluzivnog zabavnog sadržaja SkyShowtime produkcije, koji obuhvata holivudske blokbastere, svetski poznate serije i autentične originalne sadržaje, i to na jednostavan i pristupačan način.
Najave mogućih odlaganja u izgradnji data centara koje Oracle razvija za potrebe OpenAI izazvala su veliku reakciju na finansijskim tržištima, te ponovo otvorile pitanje koliko je masovna ekspanzija sistema za veštačku inteligenciju zaista ograničena realnim infrastrukturnim i finansijskim uslovima.
Najnovija istraživanja pokazala su da je vrsta morskog ježa Diadema africanum, koja naseljava vode Kanarskih ostrva, pred izumiranjem. Masovni pomor ove populacije zabeležen je u periodu između 2022. i 2023. godine.
Komentari (0)