Kako Kalifornija postavlja standarde vozila za celu Ameriku?
Kalifornija već decenijama zauzima jedinstveno mesto u američkoj regulativi zaštite životne sredine, posebno kada je reč o emisionim standardima i automobilskoj industriji.
Iako Sjedinjene Američke Države imaju federalne propise, realnost je da se ključni standardi često definišu upravo u Kaliforniji, a zatim ih industrija prihvata kao širi okvir, a ponekad i na globalnom nivou. Ova pojava nije rezultat političkog aktivizma, već kombinacije pravnog statusa, tržišne snage, dugoročne regulatorne stabilnosti i tehnološke koncentracije kakva ne postoji nigde drugde u SAD.
Osnova kalifornijske regulatorne moći leži u istoriji i pravu. Još tokom pedesetih i šezdesetih godina prošlog veka, Los Anđeles je bio sinonim za ekstremni smog, sa ozbiljnim posledicama po javno zdravlje. Kao odgovor na taj problem, Kalifornija je razvila sopstvene propise pre nego što je federalna vlada uopšte uspostavila sistemsku ekološku regulativu. Kada je 1970. usvojen Zakon o čistom vazduhu (Clean Air Act), Kaliforniji su data posebna izuzeća koja joj omogućavaju da postavlja strože standarde od federalnih. Još važnije, drugim saveznim državama je dozvoljeno da biraju između federalnih standarda i kalifornijskog modela.
Danas je taj model prihvatilo čak 17 saveznih država, uključujući Njujork, Nju Džerzi, Masačusets, Oregon i Vašington. Zajedno sa Kalifornijom, ove države čine oko 35–40% ukupnog američkog tržišta novih automobila. Za globalne proizvođače to predstavlja preveliki deo tržišta da bi se ignorisao. Umesto razvoja paralelnih tehnologija, industrija se prilagođava strožim pravilima, koja zatim postaju de facto nacionalni standard, bez formalne promene federalnog zakonodavstva.
Ekonomska težina Kalifornije dodatno pojačava ovaj efekat. Sama država ima oko 39 miliona stanovnika i generiše više od 10% ukupne prodaje novih vozila u SAD. Kada proizvođač poput General Motors, Toyota ili Volkswagen planira proizvodne linije za period od deset ili više godina, prilagođavanje kalifornijskim standardima postaje racionalna poslovna odluka, čak i kada federalni propisi privremeno idu u suprotnom smeru.
Upravo zbog te stabilnosti Kalifornija je postala ključni akter u elektrifikaciji transporta. U 2023. godini, više od 25% svih novih vozila prodatih u Kaliforniji bili su potpuno električni ili plug-in hibridi. Za poređenje, nacionalni prosek u SAD u istoj godini iznosio je oko 9%. Kalifornija sama čini oko 30% ukupne prodaje električnih vozila u SAD, što jasno pokazuje gde se tržište najbrže transformiše.
Evropska radio-muzička unija (EBU), koja organizuje Pesmu Evrovizije, objavila je spisak zemalja koje će učestvovati na takmičenju sledeće godine u Beču.
Muzej Luvr u Parizu neće raditi, jer su zaposleni u toj instituciji jednoglasnom odlukom stupili u štrajk zbog, kako su naveli sindikati, "loših uslova rada i nedovoljnih finansijskih sredstava".
U tom kontekstu, na suprotnoj strani stoji neuspeh vodoničnih automobila u Kaliforniji kao posebno indikativan. Država je bila globalni lider u pokušaju da razvije vodoničnu mobilnost, uz snažne subvencije i javna ulaganja. Prema podacima California Energy Commission, u infrastrukturu za vodonik uloženo je više od 2 milijarde dolara javnog i privatnog novca. I pored toga, do 2024. godine u celoj državi postojalo je manje od 55 funkcionalnih vodoničnih punionica, uglavnom koncentrisanih u južnoj Kaliforniji.
Broj registrovanih putničkih automobila na vodonik nikada nije premašio oko 10.000 vozila, što je zanemarljivo u državi sa više od 25 miliona registrovanih automobila. Troškovi su ostali visoki: cena vodonika za krajnje korisnike često je prelazila ekvivalent od 20 dolara po kilogramu, što je značilo da je vožnja bila skuplja nego kod benzinskih ili električnih vozila, čak i uz subvencije. Što ukazuje da iako je Kalifornija bila uspešna kada se radi o nametanju svojih regulitativa kao nacionalnih, one nisu svemoguće za sve tehnologije.
Kalifornija je sličnu prednost izgradila i u oblasti autonomnih vozila. Prema podacima državnog regulatora (DMV), više od 60 kompanija ima dozvole za testiranje autonomnih sistema u Kaliforniji, a samo u oblasti San Franciska godišnje se pređe više miliona kilometara u test režimu. Nijedna druga savezna država nema ni približno sličan obim testiranja u realnim urbanim uslovima. U tom smislu, ukoliko autonomna vozila (ona bez vozača) postanu novi globalni trend uskoro, ova američka savezna država će dokazati još jednom da je bila sa trendovima više koraka ispred ostatka sveta.
Prednost Kalifornije ovde nije samo u tehnologiji, već i u institucionalnom okviru koji drugde nije toliko razvijen. Njen trenutni regulatorni sistem omogućava fazno testiranje, od vozila sa bezbednosnim vozačem do potpuno autonomnih taksi-servisa u ograničenim zonama. To je omogućilo kompanijama poput Waymo-a i Cruise-a da prve ponude komercijalne autonomne vožnje u SAD, makar u ograničenom obimu. Iz tog razloga u nekim kalifornijskim gradovima nije više novost da vidite na ulicama vozila koja prevoze putnike bez vozača pod brendom neke od dve navedene kompanije.
Ukupno gledano, Kalifornija kombinuje tri elementa koja retko idu zajedno: regulatornu moć, tržišnu veličinu i tehnološku koncentraciju. Oni još uvek stoje postojano, iako se savezna država suočavala sa brojnim krizama, a velike kompanije se periodično žale na visoke poreze i regulacije. Njeni emisioni standardi postaju industrijski minimum, neuspeh vodonika pokazuje da subvencije i regulacije ne mogu uvek da nadomeste lošu ekonomsku logiku tehnologije, a pozicija u autonomnim vozilima potvrđuje da budućnost mobilnosti neće biti određena samo politikom, već sposobnošću da se inovacije brzo testiraju i dobijaju ekonomiju obima. U tom smislu, Kalifornija ne samo da je izuzetak u američkom sistemu,, nego je (još uvek) centralni mehanizam kroz koji se oblikuje pravac cele automobilske industrije u Americi, ali i šire.
Danas konačni rezultati lokalni izbora održanih u nedelju. Da li će biti promena u procentima i šta su posmatrači izbora zabeleželi na biračkim mestima? Hoće li opozicija pristati na poziv predsednika Aleksandra Vučića o dogovoru za predstojeće parlamentarne izbore i može li doći do kompromisa? Gosti Marko Miškeljin I Slobodan Ilić Novinari održali protest – da li resorno ministarstvo ima rešenje za nezadovoljstvo unutar struke? Koliko su novinari u Srbiji zaista bezbedni i šta država čini da ih obezbedi? Gost ministar informisanja i telekomunikacija Boris Bratina
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Nuklearne bombe i terorizam. Ne zna se od čega savremeno čovečanstvo više strepi. Moć neke zemlje danas se ne meri samo brojem aviona ili tenkova ili dužinom leta raketa, nego mrežom saradnika i ćelija raspoređenih po svetskim centrima sposobnih da blokiraju rad institucija, a u narodu izazovu strah i paniku. Gosti Stava dana analitičari Milovan Jolović u studiju, a uključićemo i Dzevada Galijašević.
special
10:30
SIGNAL (R)
Zalivski rat i napadi na Kipar i Tursku ponovo otvaraju pitanje koliko je evropsko nebo sigurno od dronova, krstarećih i balističkih raketa. Nova epizoda Signala analizira kako se u aktuelnom sukobu pokazao NATO protivraketni štit od istočnog Mediterana do Rumunije i Poljske, podelu uloga između SAD i Evrope i da li ratna realnost menja njegovu budućnost.
specijal
11:00
RAZUMNO (R)
Gost emisije je Želimir Nešković, delegat PDP u Domu naroda BiH. Da li će prijedlog Zakona o akcizama dobiti podršku ili će Dom naroda ostati u blokadi? Evropski zakoni na čekanju a lista primjedbi na sadržaj zakona nikad duža, može li se BiH pomjeriti na EU putu ili se stagnacija očekuje do oktobarskih izbora?
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Tokom izvođenja radova na popravci defekta na kanalizacionoj mreži u Ulici Milorada Jovanovića na Čukarici od četvrtka, 2. aprila doći će do promena u radu linije 55 javnog prevoza. Privremena obustava važiće do 9. aprila.
Osmogodišnji Jakov pešačio je iz Kragujevca do Beograda kako bi podstakao prikupljanje pomoći za lečenje svoje sestre Janje (7). Jakovljeva majka Tamara Stojanović ispričala je za portal Newsmax Balkans kako je protekao njihov put, kako je Jakov sve doživeo i koliko novca su uspeli da prikupe.
Evropska komisija potvrdila je da Srbija ispunjava uslove za uključivanje na listu trećih zemalja koja se odnosi na nekomercijalno kretanje kućnih ljubimaca, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije.
Novo istraživanje objavljeno u časopisu Social Science & Medicine pokazuje da češće i duže svakodnevne interakcije sa prirodom prate kvalitetniju i održiviju ishranu.
Kontrolisano disanje i joga mogli bi da budu jedan od najboljih mehanizama, odnosno vežbi za poboljšanje sna na duži rok, pokazuju istraživanja. Meta-analiza 30 kontrolisanih studija otkriva da je joga visokog intenziteta snažnije povezana sa poboljšanim snom nego hodanje i trening otpora.
Najstarija kopnena životinja na svetu, džinovska kornjača Džonatan stara 194 godine, našla se u središtu globalne dezinformacije nakon što je lažni nalog na društvenoj mreži Iks, predstavljajući se kao njen veterinar, objavio vest o njenoj smrti i tražio donacije u kriptovalutama.
Boca čuvenog burgundskog vina Romane-Konti iz berbe 1945. godine prodata je na aukciji za oko 704.903 evra, čime je oboren prethodni rekord od 558.000 dolara.
Optimalna ishrana je od izuzetne važnosti kako za buduću bebu, zbog mnoštva nutrijenata potrebnih za njen rast i razvoj, tako i za buduću mamu. Zbog toga post na vodi nije preporučljiv za vreme drugog stanja.
U periodima kada se mnogi suočavaju sa neizvesnošću, krizama i brzim promenama, bilo da se radi o bitnim događajima, ličnim prekretnicama ili profesionalnim pritiscima, osećaj preplavljenosti i stresa postaje uobičajen.
Insulinska rezistencija nastaje kada stanice vašeg tela postanu manje osetljive na insulin, koji reguliše nivo šećera u krvi (glukoze). Konzumiranje ishrane bogate hranjivim sastojcima, vlaknima, magnezijumom i proteinima može pomoći u preokretanju insulinske rezistencije.
Komentari (0)