Kako Kalifornija postavlja standarde vozila za celu Ameriku?
Kalifornija već decenijama zauzima jedinstveno mesto u američkoj regulativi zaštite životne sredine, posebno kada je reč o emisionim standardima i automobilskoj industriji.
Iako Sjedinjene Američke Države imaju federalne propise, realnost je da se ključni standardi često definišu upravo u Kaliforniji, a zatim ih industrija prihvata kao širi okvir, a ponekad i na globalnom nivou. Ova pojava nije rezultat političkog aktivizma, već kombinacije pravnog statusa, tržišne snage, dugoročne regulatorne stabilnosti i tehnološke koncentracije kakva ne postoji nigde drugde u SAD.
Osnova kalifornijske regulatorne moći leži u istoriji i pravu. Još tokom pedesetih i šezdesetih godina prošlog veka, Los Anđeles je bio sinonim za ekstremni smog, sa ozbiljnim posledicama po javno zdravlje. Kao odgovor na taj problem, Kalifornija je razvila sopstvene propise pre nego što je federalna vlada uopšte uspostavila sistemsku ekološku regulativu. Kada je 1970. usvojen Zakon o čistom vazduhu (Clean Air Act), Kaliforniji su data posebna izuzeća koja joj omogućavaju da postavlja strože standarde od federalnih. Još važnije, drugim saveznim državama je dozvoljeno da biraju između federalnih standarda i kalifornijskog modela.
Danas je taj model prihvatilo čak 17 saveznih država, uključujući Njujork, Nju Džerzi, Masačusets, Oregon i Vašington. Zajedno sa Kalifornijom, ove države čine oko 35–40% ukupnog američkog tržišta novih automobila. Za globalne proizvođače to predstavlja preveliki deo tržišta da bi se ignorisao. Umesto razvoja paralelnih tehnologija, industrija se prilagođava strožim pravilima, koja zatim postaju de facto nacionalni standard, bez formalne promene federalnog zakonodavstva.
Ekonomska težina Kalifornije dodatno pojačava ovaj efekat. Sama država ima oko 39 miliona stanovnika i generiše više od 10% ukupne prodaje novih vozila u SAD. Kada proizvođač poput General Motors, Toyota ili Volkswagen planira proizvodne linije za period od deset ili više godina, prilagođavanje kalifornijskim standardima postaje racionalna poslovna odluka, čak i kada federalni propisi privremeno idu u suprotnom smeru.
Upravo zbog te stabilnosti Kalifornija je postala ključni akter u elektrifikaciji transporta. U 2023. godini, više od 25% svih novih vozila prodatih u Kaliforniji bili su potpuno električni ili plug-in hibridi. Za poređenje, nacionalni prosek u SAD u istoj godini iznosio je oko 9%. Kalifornija sama čini oko 30% ukupne prodaje električnih vozila u SAD, što jasno pokazuje gde se tržište najbrže transformiše.
Evropska radio-muzička unija (EBU), koja organizuje Pesmu Evrovizije, objavila je spisak zemalja koje će učestvovati na takmičenju sledeće godine u Beču.
Muzej Luvr u Parizu neće raditi, jer su zaposleni u toj instituciji jednoglasnom odlukom stupili u štrajk zbog, kako su naveli sindikati, "loših uslova rada i nedovoljnih finansijskih sredstava".
U tom kontekstu, na suprotnoj strani stoji neuspeh vodoničnih automobila u Kaliforniji kao posebno indikativan. Država je bila globalni lider u pokušaju da razvije vodoničnu mobilnost, uz snažne subvencije i javna ulaganja. Prema podacima California Energy Commission, u infrastrukturu za vodonik uloženo je više od 2 milijarde dolara javnog i privatnog novca. I pored toga, do 2024. godine u celoj državi postojalo je manje od 55 funkcionalnih vodoničnih punionica, uglavnom koncentrisanih u južnoj Kaliforniji.
Broj registrovanih putničkih automobila na vodonik nikada nije premašio oko 10.000 vozila, što je zanemarljivo u državi sa više od 25 miliona registrovanih automobila. Troškovi su ostali visoki: cena vodonika za krajnje korisnike često je prelazila ekvivalent od 20 dolara po kilogramu, što je značilo da je vožnja bila skuplja nego kod benzinskih ili električnih vozila, čak i uz subvencije. Što ukazuje da iako je Kalifornija bila uspešna kada se radi o nametanju svojih regulitativa kao nacionalnih, one nisu svemoguće za sve tehnologije.
Kalifornija je sličnu prednost izgradila i u oblasti autonomnih vozila. Prema podacima državnog regulatora (DMV), više od 60 kompanija ima dozvole za testiranje autonomnih sistema u Kaliforniji, a samo u oblasti San Franciska godišnje se pređe više miliona kilometara u test režimu. Nijedna druga savezna država nema ni približno sličan obim testiranja u realnim urbanim uslovima. U tom smislu, ukoliko autonomna vozila (ona bez vozača) postanu novi globalni trend uskoro, ova američka savezna država će dokazati još jednom da je bila sa trendovima više koraka ispred ostatka sveta.
Prednost Kalifornije ovde nije samo u tehnologiji, već i u institucionalnom okviru koji drugde nije toliko razvijen. Njen trenutni regulatorni sistem omogućava fazno testiranje, od vozila sa bezbednosnim vozačem do potpuno autonomnih taksi-servisa u ograničenim zonama. To je omogućilo kompanijama poput Waymo-a i Cruise-a da prve ponude komercijalne autonomne vožnje u SAD, makar u ograničenom obimu. Iz tog razloga u nekim kalifornijskim gradovima nije više novost da vidite na ulicama vozila koja prevoze putnike bez vozača pod brendom neke od dve navedene kompanije.
Ukupno gledano, Kalifornija kombinuje tri elementa koja retko idu zajedno: regulatornu moć, tržišnu veličinu i tehnološku koncentraciju. Oni još uvek stoje postojano, iako se savezna država suočavala sa brojnim krizama, a velike kompanije se periodično žale na visoke poreze i regulacije. Njeni emisioni standardi postaju industrijski minimum, neuspeh vodonika pokazuje da subvencije i regulacije ne mogu uvek da nadomeste lošu ekonomsku logiku tehnologije, a pozicija u autonomnim vozilima potvrđuje da budućnost mobilnosti neće biti određena samo politikom, već sposobnošću da se inovacije brzo testiraju i dobijaju ekonomiju obima. U tom smislu, Kalifornija ne samo da je izuzetak u američkom sistemu,, nego je (još uvek) centralni mehanizam kroz koji se oblikuje pravac cele automobilske industrije u Americi, ali i šire.
Kako bezbednosna dešavanja širom sveta oblikuju našu stvarnost? SIGNAL je analitički TV magazin koji regionu donosi proverene strateške uvide u geopolitička i bezbednosna zbivanja u Evropi i svetu — od globalnih tokova do njihovih posledica po Balkan. SIGNAL odvaja činjenice od buke i tumači njihove posledice jasno, stručno i nepristrasno. Autorska emisija Daniela Šuntera
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA (R)
Kada je reč o prekidu rata u Ukrajini, mislim da je kratak rok za mir i sledeća godina. Do rešenja će doći kada se strane umore od rata, ekonomski iscrpe i shvate da neće doći do maksimalnih ciljeva, izjavio je bivši član Predsedništva Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić. Mirovni sporazum o prekidu rata u Ukrajini koji je američki predsednik Donald Tramp predložio imao je 28, a potom je modifikovan na 19 tačaka. Gostujući u emisiji Sinteza, Ivanić je istakao da ne deli optimizam mnogih da bi rat u Ukrajini mogao da se završi brzo. "Ovde su u pitanju dva plana, jedan koji je odgovarao Rusima, a drugi Ukrajincima. Iz toga mi ne deluje da će se taj spor završiti brzo. Da ostatak Ukrajine ne bude u NATO je neprihvatljivo Evropi, koja je čvrsta pri tom stavu, pa Zelenski nalazi podršku u njoj. Kako spojiti dva isključiva pristupa", zapitao je bivši član Predsedništva BiH. Politička slika Amerike, kao i veliki deo međunarodnog poretka vidno su promenjeni, deset meseci od početka drugog mandata Donalda Trampa. U spoljnoj politici, njegov povratak ojačao je geopolitičke tenzije, od NATO preko Kine, do Bliskog istoka. Kako je do toga došlo? Odgovore na ova pitanja smo tražili od bivšeg člana Predsedništva BiH Mladena Ivanića.
specijal
22:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-IZMEĐU SRBIJE I JUGOSLAVIJE
Dokumentarna epizoda Strogo poverljivo analizira ključne političke i istorijske procese koji su, početkom 20. veka, oblikovali položaj Srbije i srpskog naroda. Kroz ratna stradanja, međunarodne sporazume i unutrašnje političke odluke, razmatra se nastanak nove državne zajednice i njene posledice.
dokumentarni
23:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-IZA BIOGRAFIJE-NIKOLA TESLA I DEO
IZA BIOGRAFIJE je serijal koji istražuje skrivena lica i priče iza poznatih ličnosti i istorijskih figura. Umesto standardnog prikaza postignuća i titula, ovaj serijal pruža dubinski uvid u njihove životne puteve, izazove, unutrašnje borbe i trenutke koji su oblikovali njihov karakter. Kroz autentične razgovore, ekskluzivne intervjue i bogatu arhivu, otkrivamo kako su ovi pojedinci postali ono što danas znamo i kako njihove priče odjekuju kroz vreme.
dokumentarni
23:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
Na državnom putu u okolini Bjelovara u Hrvatskoj u sredu se dogodila nesvakidašnja saobraćajna nesreća kada je komad leda s krova kombija probio vetrobransko staklo automobila i povredilo 62-godišnjeg vozača.
General-major u penziji Luka Kastratović ocenjuje za Newsmax Balkans da je vraćanje vojnog roka i jačanje Vojske Srbije odgovor na globalnu nestabilnost i pritiske na Srbiju, uz poruku da snažan odbrambeni sistem služi odvraćanju, a ne pripremi za rat.
Na beogradskim ulicama nalazi se ukupno 1.445 vozila za prevoz putnika i neka od njih su išla izmenjenom trasom zbog otežanih uslova na saobraćajnicima, ali su sada skoro sve linije vraćene na redovnu trasu, rečeno je Tanjugu u Gradskom saobraćajnom preduzeću.
Policija u Nišu uhapsila je S. S. (26) iz okoline Žitorađe zbog sumnje da je izvršio krivična dela zlostavljanje i mučenje i protivpravno lišenje slobode.
Pravoslavni vernici u Srbiji slave drugi dan Božića, Sabor presvete Bogorodice, kada nakon obeležavanje uspomene na dan rođenja Isusa Hrista saborovanjem odaju zahvalnost Bogorodici što je rodila spasitelja ljudskog roda.
Za slonove, pande i druge životinje u zoološkom vrtu u Berlinu konačno je došlo vreme da raspakuju svoje božićne poklone, a upravo su jelke koje nisu pronašle svoj dom tokom praznika završile kod njih.
Da bi staklene čaše ostale sjajne i bez ogrebotina tokom pranja u mašini za sudove, potrebno je pridržavati se nekoliko jednostavnih pravila. Pravilno postavljanje, izbor programa i deterdženta mogu značajno smanjiti rizik od oštećenja i produžiti vek trajanja čaša.
U nedelju 4. januara 2026, u Beogradu, većem delu Vojvodine i ponekim drugim mestima desilo se nešto što je, nažalost, sada već postalo nesvakidašnje u nizijskoj Srbiji: pao je sneg, i zadržao se.
Nutricionista Branka Mirković izjavila je da pravilno sproveden post predstavlja važno vreme za čišćenje organizma, ali i da je najveća greška tokom posta nedovoljan unos tečnosti.
Američka kompanija 'Boston Dynamics' je na sajmu tehnologije i inovacija CES 2026 u Las Vegasu predstavila finalnu verziju njenog humanoidnog robota Atlas, čime je jedna od najpoznatijih robotskih platformi konačno napravila prelazak iz eksperimentalne faze u stvarnu industrijsku primenu.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 7. januara proslavljaju Božić, a mnogi se i dalje bune oko toga kako se pravilno čestita i šta se na to odgovara.
Jaja su nutritivno bogata namirnica koja može da igra važnu ulogu u ishrani beba. Bogata su proteinima, vitaminima i mineralima, a njihovim uvođenjem u ishranu beba podstiče se zdrav rast, kao i razvoj mozga i vida.
Komentari (0)