Kako Kalifornija postavlja standarde vozila za celu Ameriku?
Kalifornija već decenijama zauzima jedinstveno mesto u američkoj regulativi zaštite životne sredine, posebno kada je reč o emisionim standardima i automobilskoj industriji.
Iako Sjedinjene Američke Države imaju federalne propise, realnost je da se ključni standardi često definišu upravo u Kaliforniji, a zatim ih industrija prihvata kao širi okvir, a ponekad i na globalnom nivou. Ova pojava nije rezultat političkog aktivizma, već kombinacije pravnog statusa, tržišne snage, dugoročne regulatorne stabilnosti i tehnološke koncentracije kakva ne postoji nigde drugde u SAD.
Osnova kalifornijske regulatorne moći leži u istoriji i pravu. Još tokom pedesetih i šezdesetih godina prošlog veka, Los Anđeles je bio sinonim za ekstremni smog, sa ozbiljnim posledicama po javno zdravlje. Kao odgovor na taj problem, Kalifornija je razvila sopstvene propise pre nego što je federalna vlada uopšte uspostavila sistemsku ekološku regulativu. Kada je 1970. usvojen Zakon o čistom vazduhu (Clean Air Act), Kaliforniji su data posebna izuzeća koja joj omogućavaju da postavlja strože standarde od federalnih. Još važnije, drugim saveznim državama je dozvoljeno da biraju između federalnih standarda i kalifornijskog modela.
Danas je taj model prihvatilo čak 17 saveznih država, uključujući Njujork, Nju Džerzi, Masačusets, Oregon i Vašington. Zajedno sa Kalifornijom, ove države čine oko 35–40% ukupnog američkog tržišta novih automobila. Za globalne proizvođače to predstavlja preveliki deo tržišta da bi se ignorisao. Umesto razvoja paralelnih tehnologija, industrija se prilagođava strožim pravilima, koja zatim postaju de facto nacionalni standard, bez formalne promene federalnog zakonodavstva.
Ekonomska težina Kalifornije dodatno pojačava ovaj efekat. Sama država ima oko 39 miliona stanovnika i generiše više od 10% ukupne prodaje novih vozila u SAD. Kada proizvođač poput General Motors, Toyota ili Volkswagen planira proizvodne linije za period od deset ili više godina, prilagođavanje kalifornijskim standardima postaje racionalna poslovna odluka, čak i kada federalni propisi privremeno idu u suprotnom smeru.
Upravo zbog te stabilnosti Kalifornija je postala ključni akter u elektrifikaciji transporta. U 2023. godini, više od 25% svih novih vozila prodatih u Kaliforniji bili su potpuno električni ili plug-in hibridi. Za poređenje, nacionalni prosek u SAD u istoj godini iznosio je oko 9%. Kalifornija sama čini oko 30% ukupne prodaje električnih vozila u SAD, što jasno pokazuje gde se tržište najbrže transformiše.
Evropska radio-muzička unija (EBU), koja organizuje Pesmu Evrovizije, objavila je spisak zemalja koje će učestvovati na takmičenju sledeće godine u Beču.
Muzej Luvr u Parizu neće raditi, jer su zaposleni u toj instituciji jednoglasnom odlukom stupili u štrajk zbog, kako su naveli sindikati, "loših uslova rada i nedovoljnih finansijskih sredstava".
U tom kontekstu, na suprotnoj strani stoji neuspeh vodoničnih automobila u Kaliforniji kao posebno indikativan. Država je bila globalni lider u pokušaju da razvije vodoničnu mobilnost, uz snažne subvencije i javna ulaganja. Prema podacima California Energy Commission, u infrastrukturu za vodonik uloženo je više od 2 milijarde dolara javnog i privatnog novca. I pored toga, do 2024. godine u celoj državi postojalo je manje od 55 funkcionalnih vodoničnih punionica, uglavnom koncentrisanih u južnoj Kaliforniji.
Broj registrovanih putničkih automobila na vodonik nikada nije premašio oko 10.000 vozila, što je zanemarljivo u državi sa više od 25 miliona registrovanih automobila. Troškovi su ostali visoki: cena vodonika za krajnje korisnike često je prelazila ekvivalent od 20 dolara po kilogramu, što je značilo da je vožnja bila skuplja nego kod benzinskih ili električnih vozila, čak i uz subvencije. Što ukazuje da iako je Kalifornija bila uspešna kada se radi o nametanju svojih regulitativa kao nacionalnih, one nisu svemoguće za sve tehnologije.
Kalifornija je sličnu prednost izgradila i u oblasti autonomnih vozila. Prema podacima državnog regulatora (DMV), više od 60 kompanija ima dozvole za testiranje autonomnih sistema u Kaliforniji, a samo u oblasti San Franciska godišnje se pređe više miliona kilometara u test režimu. Nijedna druga savezna država nema ni približno sličan obim testiranja u realnim urbanim uslovima. U tom smislu, ukoliko autonomna vozila (ona bez vozača) postanu novi globalni trend uskoro, ova američka savezna država će dokazati još jednom da je bila sa trendovima više koraka ispred ostatka sveta.
Prednost Kalifornije ovde nije samo u tehnologiji, već i u institucionalnom okviru koji drugde nije toliko razvijen. Njen trenutni regulatorni sistem omogućava fazno testiranje, od vozila sa bezbednosnim vozačem do potpuno autonomnih taksi-servisa u ograničenim zonama. To je omogućilo kompanijama poput Waymo-a i Cruise-a da prve ponude komercijalne autonomne vožnje u SAD, makar u ograničenom obimu. Iz tog razloga u nekim kalifornijskim gradovima nije više novost da vidite na ulicama vozila koja prevoze putnike bez vozača pod brendom neke od dve navedene kompanije.
Ukupno gledano, Kalifornija kombinuje tri elementa koja retko idu zajedno: regulatornu moć, tržišnu veličinu i tehnološku koncentraciju. Oni još uvek stoje postojano, iako se savezna država suočavala sa brojnim krizama, a velike kompanije se periodično žale na visoke poreze i regulacije. Njeni emisioni standardi postaju industrijski minimum, neuspeh vodonika pokazuje da subvencije i regulacije ne mogu uvek da nadomeste lošu ekonomsku logiku tehnologije, a pozicija u autonomnim vozilima potvrđuje da budućnost mobilnosti neće biti određena samo politikom, već sposobnošću da se inovacije brzo testiraju i dobijaju ekonomiju obima. U tom smislu, Kalifornija ne samo da je izuzetak u američkom sistemu,, nego je (još uvek) centralni mehanizam kroz koji se oblikuje pravac cele automobilske industrije u Americi, ali i šire.
Šta se dogovaralo između Vašingtona i Teherana? Da li su pregovori o nuklearnom programu stvarni pomak ili diplomatska fasada? Može li Trampova strategija doneti dugoročnu stabilnost Bliskom istoku? Odgovore tražimo od direktora Instituta IFIMES iz Ljubljane Zijada Bećirovića.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-BEOGRADSKA OPERACIJA I DEO
Dokumentarna emisija Strogo poverljivo: pod nazivom ,,Beogradska operacija – I deo“ bavi se jednom od najdramatičnijih i najtragičnijih epoha u istoriji Srbije i Beograda – periodom od sloma ustanka 1941. godine do završnih borbi za oslobođenje prestonice 1944. godine. Emisija kroz proverene istorijske činjenice, arhivsku građu osvetljava strateški značaj Srbije u Bitki za Balkan i uspostavljanje potpune nemačke kontrole nad regionom.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Policija u Kraljevu, po nalogu Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u tom gradu uhapsila je M. D. (75) iz Despotovca osumnjičenog da je kao zakonski zastupnik PD "Sloga" DOO Novi Sad zloupotrebom položaja ostvario korist u iznosu od 2.249.500 dinara.
U Surčinu će tokom izvođenja radova na izgradnji sekundarnog vodovoda i potisnog cevovoda fekalne kanalizacije u Ulici Trg Zorana Đinđića, u periodu od 18. februara do 15. marta, biti izmenjen rada linija javnog prevoza 602 i 610E, saopšteno je iz gradskog Sekretarijata za javni prevoz.
Letovanja će ove godine biti primetno skuplja, sa rastom cena od 10 do 20 odsto, rekao je u Jutarnjem programu Newsmax Balkans televizije direktor YUTA, Aleksandar Seničić.
Sinod Srpske pravoslavne crkve (SPC) razrešio je mitropolita žičkog Justina dužnosti upravljanja Eparhijom žičkom zbog prestupa u upravljanju eparhijom i pokrenuo postupak za utvrđivanje njegove kanonske odgovornosti.
Prvi oblik tenisa, poznat kao jeu de paume ili "igra dlanom", igrao se rukom, često u rukavici, a ne reketom. Ova verzija razvila se u "pravi tenis", koji se igrao unutar zatvorenih dvorana sa zidovima, visokim prozorima i galerijama za gledaoce, specijalnim drvenim reketima i tvrdim lopticama.
Pismo koje je kao dete napisala kraljica Elizabeta II biće ponuđeno na aukciji u Penšerstu, na jugoistoku Engleske, a očekuje se da će dostići cenu do 4.000 funti (4.680 evra).
Buđ u domu najčešće povezujemo s vlagom, lošom ventilacijom i hladnim zidovima, ali manje je poznato da određene sobne biljke mogu pomoći u regulisanju mikroklime i time smanjiti uslove u kojima se buđ razvija.
Žute mrlje na dušeku čest su problem, čak i kada redovno menjamo posteljinu i vodimo računa o higijeni spavaće sobe. Međutim, uz pravilan tretman mogu se brzo ukloniti.
Komentari (0)