Kako Kalifornija postavlja standarde vozila za celu Ameriku?
Kalifornija već decenijama zauzima jedinstveno mesto u američkoj regulativi zaštite životne sredine, posebno kada je reč o emisionim standardima i automobilskoj industriji.
Iako Sjedinjene Američke Države imaju federalne propise, realnost je da se ključni standardi često definišu upravo u Kaliforniji, a zatim ih industrija prihvata kao širi okvir, a ponekad i na globalnom nivou. Ova pojava nije rezultat političkog aktivizma, već kombinacije pravnog statusa, tržišne snage, dugoročne regulatorne stabilnosti i tehnološke koncentracije kakva ne postoji nigde drugde u SAD.
Osnova kalifornijske regulatorne moći leži u istoriji i pravu. Još tokom pedesetih i šezdesetih godina prošlog veka, Los Anđeles je bio sinonim za ekstremni smog, sa ozbiljnim posledicama po javno zdravlje. Kao odgovor na taj problem, Kalifornija je razvila sopstvene propise pre nego što je federalna vlada uopšte uspostavila sistemsku ekološku regulativu. Kada je 1970. usvojen Zakon o čistom vazduhu (Clean Air Act), Kaliforniji su data posebna izuzeća koja joj omogućavaju da postavlja strože standarde od federalnih. Još važnije, drugim saveznim državama je dozvoljeno da biraju između federalnih standarda i kalifornijskog modela.
Danas je taj model prihvatilo čak 17 saveznih država, uključujući Njujork, Nju Džerzi, Masačusets, Oregon i Vašington. Zajedno sa Kalifornijom, ove države čine oko 35–40% ukupnog američkog tržišta novih automobila. Za globalne proizvođače to predstavlja preveliki deo tržišta da bi se ignorisao. Umesto razvoja paralelnih tehnologija, industrija se prilagođava strožim pravilima, koja zatim postaju de facto nacionalni standard, bez formalne promene federalnog zakonodavstva.
Ekonomska težina Kalifornije dodatno pojačava ovaj efekat. Sama država ima oko 39 miliona stanovnika i generiše više od 10% ukupne prodaje novih vozila u SAD. Kada proizvođač poput General Motors, Toyota ili Volkswagen planira proizvodne linije za period od deset ili više godina, prilagođavanje kalifornijskim standardima postaje racionalna poslovna odluka, čak i kada federalni propisi privremeno idu u suprotnom smeru.
Upravo zbog te stabilnosti Kalifornija je postala ključni akter u elektrifikaciji transporta. U 2023. godini, više od 25% svih novih vozila prodatih u Kaliforniji bili su potpuno električni ili plug-in hibridi. Za poređenje, nacionalni prosek u SAD u istoj godini iznosio je oko 9%. Kalifornija sama čini oko 30% ukupne prodaje električnih vozila u SAD, što jasno pokazuje gde se tržište najbrže transformiše.
Evropska radio-muzička unija (EBU), koja organizuje Pesmu Evrovizije, objavila je spisak zemalja koje će učestvovati na takmičenju sledeće godine u Beču.
Muzej Luvr u Parizu neće raditi, jer su zaposleni u toj instituciji jednoglasnom odlukom stupili u štrajk zbog, kako su naveli sindikati, "loših uslova rada i nedovoljnih finansijskih sredstava".
U tom kontekstu, na suprotnoj strani stoji neuspeh vodoničnih automobila u Kaliforniji kao posebno indikativan. Država je bila globalni lider u pokušaju da razvije vodoničnu mobilnost, uz snažne subvencije i javna ulaganja. Prema podacima California Energy Commission, u infrastrukturu za vodonik uloženo je više od 2 milijarde dolara javnog i privatnog novca. I pored toga, do 2024. godine u celoj državi postojalo je manje od 55 funkcionalnih vodoničnih punionica, uglavnom koncentrisanih u južnoj Kaliforniji.
Broj registrovanih putničkih automobila na vodonik nikada nije premašio oko 10.000 vozila, što je zanemarljivo u državi sa više od 25 miliona registrovanih automobila. Troškovi su ostali visoki: cena vodonika za krajnje korisnike često je prelazila ekvivalent od 20 dolara po kilogramu, što je značilo da je vožnja bila skuplja nego kod benzinskih ili električnih vozila, čak i uz subvencije. Što ukazuje da iako je Kalifornija bila uspešna kada se radi o nametanju svojih regulitativa kao nacionalnih, one nisu svemoguće za sve tehnologije.
Kalifornija je sličnu prednost izgradila i u oblasti autonomnih vozila. Prema podacima državnog regulatora (DMV), više od 60 kompanija ima dozvole za testiranje autonomnih sistema u Kaliforniji, a samo u oblasti San Franciska godišnje se pređe više miliona kilometara u test režimu. Nijedna druga savezna država nema ni približno sličan obim testiranja u realnim urbanim uslovima. U tom smislu, ukoliko autonomna vozila (ona bez vozača) postanu novi globalni trend uskoro, ova američka savezna država će dokazati još jednom da je bila sa trendovima više koraka ispred ostatka sveta.
Prednost Kalifornije ovde nije samo u tehnologiji, već i u institucionalnom okviru koji drugde nije toliko razvijen. Njen trenutni regulatorni sistem omogućava fazno testiranje, od vozila sa bezbednosnim vozačem do potpuno autonomnih taksi-servisa u ograničenim zonama. To je omogućilo kompanijama poput Waymo-a i Cruise-a da prve ponude komercijalne autonomne vožnje u SAD, makar u ograničenom obimu. Iz tog razloga u nekim kalifornijskim gradovima nije više novost da vidite na ulicama vozila koja prevoze putnike bez vozača pod brendom neke od dve navedene kompanije.
Ukupno gledano, Kalifornija kombinuje tri elementa koja retko idu zajedno: regulatornu moć, tržišnu veličinu i tehnološku koncentraciju. Oni još uvek stoje postojano, iako se savezna država suočavala sa brojnim krizama, a velike kompanije se periodično žale na visoke poreze i regulacije. Njeni emisioni standardi postaju industrijski minimum, neuspeh vodonika pokazuje da subvencije i regulacije ne mogu uvek da nadomeste lošu ekonomsku logiku tehnologije, a pozicija u autonomnim vozilima potvrđuje da budućnost mobilnosti neće biti određena samo politikom, već sposobnošću da se inovacije brzo testiraju i dobijaju ekonomiju obima. U tom smislu, Kalifornija ne samo da je izuzetak u američkom sistemu,, nego je (još uvek) centralni mehanizam kroz koji se oblikuje pravac cele automobilske industrije u Americi, ali i šire.
Konsultant za geopolitiku Nikola Lunić ističe da su strateški ciljevi Rusije jasni, ali da Ukrajina i dalje pronalazi načine da odgovori, posebno zahvaljujući inovacijama u dronovima i raketnom naoružanju. Lunić je analizirao aktuelnu situaciju u Ukrajini i odgovarao na ključna pitanja o mogućim razvoju sukoba i geopolitičkim posledicama. "Kada analiziramo aktuelnu situaciju na ratištu u Ukrajini, vidimo da Rusija beleži kontinuirano, taktičko napredovanje. Međutim, cena tog napredovanja je ogromna", objašnjava Lunić i dodaje da Rusija, uprkos ljudskim i materijalnim gubicima, ne odustaje od cilja.
specijal
22:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-TAJNE SLUŽBE JUGOSLAVIJE I DEO
Kako je OZNA nastala, kakvu ulogu je imala VOS Vojna obaveštajna služba ) , i kako su sovjetski modeli SMERŠ-a oblikovali rad službi? Pratite Aleksandra Rankovića i Slobodana Penezića Krcuna u prvim posleratnim godinama, transformaciju OZNE u UDBU, i njihovo delovanje za vreme Tita. Završni segment otkriva suđenje Draži Mihailoviću i ulogu službi u oblikovanju istorije. Ne propustite dokumentarni serijal Strogo poverljivo – gde istina izlazi iz senke!
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Erfan Soltani, dvadesetšestogodišnji Iranac i prodavac odeće čija porodica živi u blizini Teherana, uhapšen je 9. januara i, prema navodima organizacije za ljudska prava Hengav, suočio se sa mogućnošću neposrednog pogubljenja.
Prevoznici iz Srbije i BiH najavili su blokadu šengenskih granica za 26. januar, zbog, kako navode, nepravedne primene novog sistema ulaska u EU. Srđan Tošić iz Udruženja "381" upozorava da je štrajk krajnja opcija koja, kao i upozorenje, može da ima ozbiljne posledice po privredu.
Jedna osoba je poginula, a osam je povređeno pri sudaru automobila i autobusa na Smederevskom putu, kod hladnjače PKB "Boleč" u beogradskoj opštini Grocka, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Advokati Jelena Pavlović i Jugoslav Tintor složili su se da zakonski predlozi koji se tiču organizacije sudova i tužilaštava, koje je predložio poslanik Srpske napredne stranke Uglješa Mrdić, i o kojima će se raspravljati na vanrednoj sednici u Skupštini Srbije, neće ništa unaprediti.
Visok krvni pritisak ili hipertenzija nastaje kada je sila kojom krv deluje na zidove arterija i vena veća od normalne. Pored lekova i promena načina života, unošenje dovoljne količine vode može pomoći u kontroli krvnog pritiska.
Briga o sobnim biljkama ne znači samo da ih redovno zalivate i da im obezbedite sunčevu svetlost; zapravo, pravi izazov je da znate kada da ih presadite. Pogrešna saksija ili iscrpljeno zemljište mogu da zaustave rast i da učine biljku nezdravom.
Kamenac je jedan od najčešćih problema s kojima se domaćinstva susreću prilikom čišćenja, a posebno je neprijatan kada se pojavi u kuhinji i kućnim uređajima poput mašine za sudove.
Možda je iznenađujuće, ali žene zaista – generalno – hrču manje od muškaraca. Rajan Čin To Čeong, konsultant za uho, nos i grlo i hirurg u bolnici Univerzitetskog koledža u Londonu, kaže da muškarci skoro dvostruko češće hrču od žena.
Većina ljudi zna da kardio vežbe ubrzavaju rad srca i disanje. Međutim, šta se zapravo događa s vašim telom tokom vremena kada vožnja biciklom, trčanje ili druge kardio vežbe uvrstite u svoju svakodnevnu rutinu?
Kompanija Matel predstavila je prvu Barbi lutku sa autizmom, u okviru linije "Barbie Fashionistas", sa ciljem da veći broj dece u igračkama vidi odraz sopstvenih iskustava i sveta koji ih okružuje.
Ukoliko se tokom tuširanja umivate vrućom vodom, možete da ubrzate starenje kože, a da toga niste ni svesni, navode stručnjaci. Umivanje toplom vodom može da deluje opuštajuće, ali ono da isušuje kožu lica i da doprinosi stvaranju bora.
Anksioznost zbog odvajanja kod vaših ljubimaca je ozbiljno stanje, ali uz strpljenje i doslednost moguće je da se nauči pas da se oseća sigurno i opušteno.
Komentari (0)