Šta uraditi s ostacima hrane nakon novogodišnje proslave
Foto: Envato
Nakon burne novogodišnje noći u kuhinji obično ostane mnogo hrane - od pečenih jela, mesa, pa sve do salata i deserta. Prvi januar često je rezervisan za opuštanje, doručak kasnije ujutru i lagano uživanje u ostacima novogodišnjeg slavlja.
Izvor: Klix.ba
01.01.2026. 19:45
Preuzmi Newsmax Balkans aplikaciju
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Međutim, možda ćete se zapitati kako sačuvati hranu da ostane sigurna i ukusna, a istovremeno izbeći stres zbog bakterija ili kvarenja. Rashladite ostatke hrane odmah nakon jela.
Dijetetičarka i stručnjakinja za sigurnost hrane Dženifer Mekgater ističe da je najvažnije da ostatke stavite u frižider što pre, idealno unutar dva sata od pripreme.
Tradicionalna manifestacija "Ulica otvorenog srca" otvorena je u 11 sati u Beogradu, u Svetogorskoj ulici, ali i u 15 beogradskih opština. Manifestacija ima za cilj okupljanje zajednice i podršku humanitarnim ciljevima kroz raznovrstan program za sve generacije.
Još nekoliko sati je ostalo do nove 2026. godine, a mi još malo vremena imamo da saberemo sve utiske, uspehe, ali i lekcije koje smo naučili u ovoj godini. Praznična atmosfera u dva najveća grada vlada još od jutarnjih časova.
"Bakterije se brzo razmnožavaju na sobnoj temperaturi, a posebno nakon obilnih obroka gde se kombinuju različiti sastojci", kaže Mekgater.
Stoga, može vam poslužiti i ovaj trik. Podelite veliku količinu hrane u manje, plitke posude. To omogućava da se jelo brže ohladi i smanjuje rizik od razvoja bakterija, piše Klix.ba.
Označite i zabeležite datume
Preporučuje se i da svaku posudu s ostacima označite datumom kada ste jelo spremili. Prema USDA Food Safety and Inspection Service (FSIS), većina ostataka hrane može se čuvati u frižideru do tri do četiri dana, a u zamrzivaču i do nekoliko meseci, zavisno od vrste jela.
Oznake pomažu da izbegnete situacije kada zaboravite koliko dugo je hrana stajala, što je posebno korisno u periodu nakon praznika kada se obroci ne jedu odmah.
Podgrevanje: temperatura je ključna
Kada dođe trenutak da ostatke podgrejete, stručnjaci iz MSU Safe Food and Water Programa savetuju da se hrana zagreje na minimalnu temperaturu od 70 stepeni, posebno meso, živina i jela s umacima.
"Brzo podgrevanje u malim porcijama pomaže očuvanju ukusa i teksture, ali i sigurnosti hrane", kaže dijetetičarka Julia Zumpano.
Mikrotalasna pećnica može biti praktična, ali je dobro promešati hranu tokom podgrevanja kako bi se zagrejala ravnomerno.
Alternativno, tava ili rerna pružaju bolju kontrolu temperature, posebno za meso i pečena jela.
Skladištenje po vrstama hrane
Neki restoranski trikovi za kućnu upotrebu pomažu da hrana ostane svježa duže.
Meso i živinu čuvajte u hermetički zatvorenim posudama u frižideru, odvojeno od povrća i salata.
Salate i sveže povrće najbolje je držati u originalnim posudama ili papirnatim ubrusima koji upijaju vlagu.
Foto: Envato
Kuvani umaci i supe: skladištite ih u plitkim posudama radi bržeg hlađenja.
Deserte i peciva čuvajte na sobnoj temperaturi ako ne sadrže kremasti nadev, ili u frižideru ako sadrže mlečne proizvode.
Kreativni načini za korištenje ostataka
Novogodišnji duh može se preneti i u kreativno korišćenje ostataka hrane.
Ostatke hrane možete iskoristiti za doručak, kao i za pripremu supa i kuvanih jela.
Ovi trikovi ne samo da smanjuju bacanje hrane, već i pružaju praktične, brze obroke za prvi januar, kada je želja da se odmori i uživa u mirnom početku godine.
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-ISTORIJA NACIZMA II DEO (R)
Da li je nacizam bio delo jednog čoveka — ili projekat moćnih elita? U novoj epizodi otkrivamo tajne sastanke industrijalaca i političkih lidera koji su oblikovali tok istorije. Ko je finansirao uspon Hitlera — i ko je za to odgovarao? Dokumentovana priča o novcu, moći i propagandi koja je promenila svet.
dokumentarni
06:00
STAV NEDELJE (R)
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
10:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-POZIVNI ZA JUGOSLAVIJU
Stanovi u celom svetu, pa i u SFRJ, nisu mogli da se zamisle bez fiksnog telefona koji se po pravilu uvek nalazio u predsoblju. Put razvoja telefonije u Jugoslaviji podrazumevao je umrežavanje velike države u kojoj su gradovi imali prednost, a male sredine i sela često bili osuđeni na nekoliko govornica koje su bile prozor u svet. Šta je telefon nekada značio ljudima? Kako su ga koristili u komunikaciji? Ko je mogao da dobije priključak za telefon? Sve to istražuju “DEKADE” kroz razgovore sa onima koji su živeli u eri kada mobilni telefoni još uvek nisu postojali.
dokumentarni
11:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
Beogradski maraton prvi put se održava tokom dva dana, a današnji program obeležili su polumaraton i večerašnja trka na 10 kilometara. Najbolji među domaćim takmičarima bili su Janko Urošević i Nora Trklja Boca.
Motociklista je preminuo u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na auto-putu Miloš Veliki u mestu Jajčić, kod Ljiga, u smeru ka Beogradu, potvrđeno je za portal Newsmax Balkans iz Policijske uprave u Valjevu.
Nagradu Grada Beograda "Svetislav Stojanović" dobila je vatrogasno-spasilačka četa iz Mladenovca. Za herojsko delo nagrađen je Marko Roljević, vatrogasac-spasilac iz Obrenovca.
Za vreme održavanja 39. Beogradskog maratona u nedelju, 19. aprila doći će do promene trasa linija javnog prevoza, najavljeno je iz Sekretarijata za javni prevoz.
Najmanje osam osoba, među kojima su i deca, ubijeno je, a više njih ranjeno u masovnoj pucnjavi u gradu Šrivportu, trećem najmnogoljudnijem gradu američke savezne države Luizijane, dok je osumnjičeni napadač takođe mrtav.
Opšte je poznato da je za zdravlje mozga važno održavati um aktivnim kroz rešavanje zagonetki, čitanje ili učenje jezika. Međutim, neurolog dr Baibing Čen ističe da muzika, odnosno aktivno bavljenje muzikom, može biti posebno korisno za mozak.
Piletina i ćuretina su izvrstan izvor nemasnih proteina i u gotovo jednakim količinama obezbeđuju ključne nutrijente poput vitamina B grupe, cinka i selena. Iako su obe vrste mesa hranljive i podržavaju zdravlje mišića, kostiju i imunitet, postavlja se pitanje da li je jedna ipak bolji izbor.
Med se često koristi kao prirodna zamena za šećer i mnogi ga smatraju zdravijom opcijom u ishrani. Ipak, u određenim situacijama njegova konzumacija može predstavljati zdravstveni rizik, posebno kod osetljivih grupa ljudi.
Kada porodica razmišlja o nabavci psa, jedno od najčešćih pitanja je koje su rase najbolje za decu. Stručnjaci, uključujući Američki kinološki klub (AKC), ističu da su temperament i vaspitanje ključni, a ne samo rasa.
Ako primetite da svakodnevno žudite za belim hlebom, možda se pitate šta ta navika zapravo znači za vaše zdravlje. Uprkos kritikama, mnogi ga koriste u svakodnevnoj ishrani, od sendviča sa kikiriki puterom i džemom do salate od tune, dok ga drugi u potpunosti izbegavaju i biraju integralne žitarice.
Metoda 5-4-3-2-1, koju je osmislio kuvar Vil Kolman, postala je popularna na društvenim mrežama jer pomaže kupcima da bez stresa naprave listu namirnica i da spreče impulsivnu potrošnju.
Komentari (0)