Mnogi vlasnici pasa imaju utisak da njihov ljubimac tačno zna kada nešto nije u redu. Kada je čovek tužan, pas često prilazi bliže, naginje se, gleda u lice ili ostaje u neposrednoj blizini.
Izvor: Indeks.hr
03.02.2026. 08:05
Preuzmi Newsmax Balkans aplikaciju
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Takvo ponašanje nije slučajno.
Sve veći broj istraživanja pokazuje da psi zaista mogu da prepoznaju ljudske emocije, uključujući i tugu.
Psi prepoznaju izraze lica i govor tela
Psi su izuzetno pažljivi posmatrači ljudi. Tokom hiljada godina zajedničkog života naučili su da obraćaju pažnju na izraze lica, držanje tela i pokrete. U stanju su da razlikuju osmeh od napetog ili tužnog izraza.
Spušteni uglovi usana, izbegavanje pogleda ili pogrbljen stav za psa su jasni signali da se nešto promenilo.
Veliki delovi Grčke, uključujući šire područje Atine, pogođeni su nepovoljnim vremenskim uslovima od subote uveče, sa obilnim padavinama, grmljavinom i jakim vetrovima, dok postoji rizik od lokalizovanih grada.
Broj žrtava požara koji je u novogodišnjoj noći izbio u baru "Konstelasion" u mestu Kran-Montana porastao je na 41, nakon što je 18-godišnji Švajcarac, lečen u bolnici u Cirihu, podlegao povredama zadobijenim u baru tokom proslave Nove godine, saopštilo je tužilaštvo švajcarskog kantona Vale.
Osim lica, psi prate i suptilne promene u ponašanju. Sporiji pokreti, uzdasi, tišina ili nedostatak energije mogu ukazivati na loše raspoloženje, na koje pas reaguje prilagođavanjem svog ponašanja.
Ton glasa ima veliku ulogu
Iako ne razumeju reči kao ljudi, psi su veoma vešti u prepoznavanju emocija u glasu. Tiši, sporiji ili drhtavi ton često se povezuje sa tugom. Na takav glas pas može reagovati tako što će se umiriti, prići bliže vlasniku ili ga nežno dodirnuti njuškom ili šapom, prenosi Indeks.hr.
Zato se često dešava da pas legne pored osobe koja plače ili tiho govori. On ne reaguje na značenje rečenica, već na emocionalni naboj u zvuku.
Psi mogu da osete i promene u mirisu
Tokom stresa i tuge u ljudskom telu dolazi do hormonskih promena koje utiču i na telesni miris. Iako ljudi to uglavnom ne primećuju, psi zahvaljujući izuzetno razvijenom čulu mirisa mogu da registruju ove suptilne promene.
Foto: Envato
One im dodatno potvrđuju da se sa vlasnikom dešava nešto neuobičajeno.
Kombinacija mirisa, izraza lica i tona glasa psu daje jasnu sliku o emocionalnom stanju čoveka.
Zašto su neki psi posebno privrženi kada je vlasnik tužan
Kada pas primeti da je vlasnik loše raspoložen, često pokazuje pojačanu potrebu za blizinom. To može uključivati naslanjanje, stavljanje glave u krilo, mirno sedenje pored osobe ili praćenje po stanu. Takvo ponašanje može se shvatiti kao oblik socijalne podrške.
Psi su društvene životinje i prirodno reaguju na emocije članova svoje grupe. U porodičnom okruženju ljudi su deo te grupe, pa pas instinktivno ostaje blizu kada oseti da je neko uznemiren ili slabiji.
Ne reaguju svi psi isto
Važno je istaći da svaki pas ima svoju ličnost. Neki će odmah potražiti kontakt, dok će se drugi povući, ali ostati na oprezu. Na reakciju utiču rasa, rana socijalizacija, prethodna iskustva i odnos koji pas ima sa vlasnikom.
Psi naviknuti na bliskost češće nude fizički kontakt, dok oprezniji psi zabrinutost pokazuju suptilnije - na primer, tihim ležanjem u blizini.
Šta to znači za odnos čoveka i psa
Sposobnost pasa da prepoznaju ljudske emocije dodatno produbljuje vezu između čoveka i životinje. Pas ne reaguje samo na komande, već i na raspoloženje svog vlasnika. Zbog toga je važno imati na umu da tuga, stres ili napetost ne ostaju neprimećeni.
Smiren glas, blago ponašanje i doslednost pomažu psu da se oseća sigurno, čak i kada je vlasnik loše raspoložen. U takvim trenucima, blizina i dodir mogu smiriti i čoveka i psa, čineći njihovu vezu još snažnijom.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV NEDELJE (R)
Zbog čega mladi u Srbiji sve više koriste alkohol i psihoaktivne supstance? Koji procenat zavisnika uspeva da se izleči? Da li patološko kockanje sve više uzima maha? Gost Stava nedelje, Primarijus doktor Diana Raketić, direktorka Specijalne bolnice za bolesti zavisnosti.
specijal
02:00
PORTAL (R)
“Ne možemo da čekamo da se završi rat u Iranu“, poručio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski. Tim povodom se u Portal uživo iz Kijeva uključuje Andreas Umland iz Kijevskog instituta za evropsku politiku. O evropskom kreditu za Kijev i doživljavaju ratova u Iranu i Ukrajini u Francuskoj razgovaramo s Nikolom Letićem, dopisnikom naše televizije iz Pariza.
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Šta zaista piše u predlogu izmena Porodičnog zakona, a šta su spekulacije? Zbog čega će roditelji ići na prevaspitavanje? Da li ćemo zaista moći da stanemo na put maloletničkim brakovima? Zašto mnogi smatraju da je ovaj Zakon udar na porodicu? Za emisiju “Tražim reč” govore državni sekretar u Ministarstvu za brigu o porodici i demografiji Radoš Pejović, psiholog Dragana Ivanović i operska umetnica Nataša Tasić Knežević.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Sve više ljudi leči se na svoju ruku, dok mladi sve ranije ulaze u svet poroka. Da li bežimo od problema ili smo zaboravili kako da ih podnesemo? Tableta za smirenje ili čaša alkohola, gde danas tražimo izlaz? Odgovore tražimo od psihijatrice i psihoterapeutkinje prof. Nevene Čalovske Hercog.
Prvi Proces je o tkanju – zanatu koji spaja strpljenje, veštinu i tradiciju koja opstaje hiljadama godina. Pratimo kako vešte ruke naše moderne tkalje i dok nastaje jedan letnji pončo, slušamo o filozofiji ovog umeća koje je menjalo istoriju. Potom se selimo u jednu malu, ali organizovanu proizvodnju proteinskih kremova, moćne hrane koja konzumentima pruža čistu esenciju, bez nepotrebnih kalorija. Gledamo proces od samog početka i učimo kako je za naš organizam najzdravije doziranje onoga što nam priroda već nudi, bez dodatog šećera i pojačivača ukusa.
Motociklista (47) iz Sente preminuo je u Univerzitetskom kliničkom centru Vojvodine nakon saobraćajne nesreće u Adi, potvrđeno je za portal Newsmax Balkans iz Policijske uprave Kikinda.
Cena evrodizela u Srbiji biće viša za dva dinara i iznosiće 219 dinara po litru u narednih sedam dana, dok će cena benzina ostati nepromenjena na 191 dinar, saopštilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Uprava policije Crne Gore saopštila je da je krivično procesuirala E. K. iz Bijelog Polja, zbog sumnje da je sa prozora kuće pucao u pravcu tri učenice Osnovne škole "Dušan Korać" u tom gradu.
Državljanin Crne Gore B. S. (37) uhapšen je zbog sumnje da je izvršio krivično delo falsifikovanje isprave, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije.
Pavle Mirović (19), koji se takmiči u regularnoj konkurenciji sa dijagnozom autizma, istrčao je Beogradski polumaraton održan u subotu, za jedan sat, 59 minuta i 45 sekundi (1:59:45), čime je oborio lični rekord. Njegova majka Dragana Mirović govorila je za Newsmax Balkans o Pavlovom uspehu.
Na sajmu Watches and Wonders Geneva 2026, gde se svake godine pomeraju granice časovničarske umetnosti, modna kuća Šanel predstavila je jedan od najneobičnijih i najambicioznijih predmeta koje je svet luksuza video u poslednje vreme – šahovski set nazvan "Coco Game".
Mnogi misle da je za zaštitu jetre dovoljno izbegavati alkohol, ali lekari ističu da to nije jedini factor. Hepatolozi naglašavaju da postoje i druga pića koja mogu štetiti jetri, čak i ako se smatraju zdravima.
Ako primetite krv dok perete zube, prva pomisao obično je da previše pritiskate četkicu ili da možda zanemarujete oralnu higijenu. Iako su to najčešći uzroci, postoje i drugi faktori koji mogu biti u igri.
Poslednjih godina došlo je do alarmantnog porasta broja vodnih puteva zagađenih kokainom, što je navelo naučnike da se pitaju kako ribe reaguju i podnose opijate. Naučnici u Švedskoj su napravili neočekivano otkriće kada su losose izložili ilegalnoj drogi, kao i metabolitu kokaina.
Pitanje koliko nam je magnezijuma zaista potrebno i na koji način ga uneti da bi ga telo optimalno iskoristilo često postavljaju osobe koje brinu o zdravlju i ishrani.
Stres nije samo neprijatelj: savremena nauka pokazuje da umereni, kontrolisani izazovi mogu da ojačaju telo i um i da je njihov nedostatak podjednako opasan kao i previše stresa.
Komentari (0)