Svemirska misija Dragonfly koju razvija američka svemirska agencija NASA predstavlja jednu od najambicioznijih planetarnih ekspedicija planiranih u narednoj deceniji. Ona ima za cilj detaljno istraživanje najvećeg meseca planete Saturn, ledenog sveta poznatog kao Titan.
Nakon niza godina razvoja i testiranja, NASA je pre mesec dana konačno započela ključnu fazu sklapanja i integracije letelice koja će biti lansirana 2028. godine pomoću rakete Space X 'Falcon Heavy', a očekuje se da stigne u orbitu Saturna sredinom 2030-ih, najverovatnije 2034. godine.
Dragonfly sonda je specijalno dizajnirana kao autonomni helikopter sa rotorom, odnosno, dron sa osam rotora raspoređenih u četiri para, koji omogućavaju vertikalno poletanje i sletanje, kao i stabilan let u atmosferi Titana.
Sam mesec Titan je posebno pogodan za testiranje ovakvog tipa letelice, jer njegova gusta atmosfera i relativno slaba gravitacija omogućavaju daleko lakši let nego na Zemlji, što znači da će Dragonfly moći da prelazi znatno veće udaljenosti, uz relativno malu potrošnju energije.
Foto: AP/John Raoux
Letelica je veličine manjeg automobila i dizajnirana je da tokom misije izvrši niz kontrolisanih letova između različitih lokacija na površini Titana, prelazeći ukupno više desetina kilometara. Za razliku od tradicionalnih planetarnih rovera koji se sporo kreću po površini, Dragonfly će moći da sleti, analizira uzorke tla i atmosfere, a zatim i ponovo poleti i odleti na novu lokaciju za dalje istraživanje.
Napajanje letelice zasniva se na radio-izotopskom termo-električnom generatoru, nuklearnom izvoru energije koji proizvodi električnu energiju pretvaranjem toplote nastale raspadom radioaktivnog materijala u struju. Ova tehnologija se već decenijama koristi u mnogim svemirskim misijama jer omogućava dugotrajan rad bez oslanjanja na sunčevu energiju, koja je na velikim udaljenostima od Sunca veoma slaba.
Najzanimljivije mesto za proučavanje u Sunčevom sistemu
RTG nuklearna baterija u Dragonfly letelici će pokretati naučne instrumente, puniti baterije potrebne za let i održavati radnu temperaturu elektronike.
Sam Titan je jedno od najzanimljivijih mesta u našem Sunčevom sistemu za proučavanje, jer ima gustu atmosferu bogatu azotom, stabilne meteorološke procese i kompleksnu organsku hemiju. Naučnici veruju da hemijske reakcije koje se odvijaju u njegovoj atmosferi i na površini mogu predstavljati analogiju uslovima koji su postojali na ranoj Zemlji pre nastanka života.
Titan takođe poseduje jezera, reke i mora, ali umesto vode, oni su ispunjeni tečnim metanom i etanom, što ga čini jedinim poznatim telom u Sunčevom sistemu, pored Zemlje, koje ima stabilnu tečnost na svojoj površini. Naučni instrumenti na letelici biće zaduženi za analizu hemijskog sastava površine, identifikaciju kompleksnih organskih molekula, merenje atmosferskih uslova i prikupljanje podataka o geologiji ovog udaljenog sveta.
Kina je izgradila najduže pokretne stepenice na svetu, nazvane Čudesne božanske stepenice, koje su otvorene za javnost 17. februara 2026. godine tokom proslave Kineske nove godine.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je američka vojska izvela, kako je naveo,"jedno od najmoćnijih bombardovanja" na iransko ostrvo Harg, ali da iz pristojnosti nije uništio naftnu infrastrukturu. Centralna komanda SAD objavila video napada na ciljeve na ostrvu.
Podaci koje Dragonfly bude poslao nazad na Zemlju mogli bi značajno proširiti razumevanje hemijskih procesa koji prethode nastanku života i pomoći naučnicima da utvrde koliko su takvi uslovi česti u Sunčevom sistemu i šire u svemiru.
Misija Dragonfly takođe predstavlja i važan tehnološki iskorak, jer će to biti prva letelica koja aktivno leti i obavlja naučna istraživanja na površini drugog planetarnog tela koristeći pogon rotorom, čime se otvara nova era za istraživanje planeta i njihovih satelita.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV NEDELJE (R)
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
specijal
02:00
PORTAL (R)
Kako se prepliću rat u Iranu i rat u Ukrajini? O oceni Volodimira Zelenskog da bi dugačak rat u Iranu išao u korist Moskve i na štetu Kijeva razgovaramo sa savetnikom ukrajinske vlade Ivanom Nahornjahom. O izgledima za prekid vatre u sukobu na Bliskom istoku govori Stefan Jovanović iz Centra za međunarodnu saradnju i održiv razvoj.
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Film “Žetva” otvorio je pitanje da li umetnost ima snagu da ispravi ono što pravda nije uspela? Koliko je u srcu Johanovom srce svih nestalih lica sa Kosova i Metohije? Koliko je teško pomiriti sa činjenicom da danas više ne tragamo za ljudima, već za istinom šta se desilo sa njima? Za emisiju „Tražim reč“ govore autor romana „Srpsko srce Johanovo“ Veselin Dželetović, sekretar Udruženja porodica kidnapovanih i nestalih lica sa KiM Slaviša Vuksanović i članovi porodica nestalih.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Šta su na lokalnim izborima građani poručili političarima? Šta rezultati govore o funkcionisanju vladajuće koalicije a šta o studentsko-opozicionom bloku? Da li će sledeće izbore odlučivati lokalne, republičke ili svetske teme? Odgovore tražimo od advokata i predsednika Narodne partije Vladimira Gajića.
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-PROCES-FUZIJA STAKLA, NAIL ART (R)
Staklo inspiriše umetnike već vekovima zbog svojih jedinstvenih fizičkih osobina – prozirnosti, refleksije svetlosti i mogućnosti oblikovanja na visokim temperaturama, što ga čini pogodnim za različite umetničke i zanatske tehnike. Danas pratimo fuziju stakla, tehniku koja podrazumeva spajanje slojeva različitih tekstura i pigmenata, i koju samo do neke mere možete predvideti, dok svako otvaranje peći donosi novo iznenađenje. Drugi prilog je takođe jedna ekstravagantna umetnost. Pratimo proces koji pravi razliku između redovnog manikira i nail arta – posebnog pravca koji estetiku i kvalitet rada noktiju podiže na najviši mogući nivo koji trenutna tehnologija omogućava.
Sistem elektronskog bolovanja na snazi je od početka godine, a od aprila je počela i njegova puna primena kada je reč o poslodavcima. Cilj platforme koja povezuje lekare, poslodavce i Republički fond za zdravstveno osiguranje jeste smanjenje administracije i brža razmena podataka.
Jagode su veoma osetljivo voće i brzo se kvare, čak i kada se čuvaju u frižideru. Obično nakon dva dana postaju mekane i neupotrebljive, pa ih je potrebno baciti. Međutim, postoji jednostavan način da ostanu sveže i do dve nedelje.
Dolaskom toplijih dana, vikendi su idealni za druženja na otvorenom uz roštilj. Ipak, priprema hrane na zaprljanoj ili masnoj rešetki može da pokvari uživanje.
Život u stanu ne znači da morate da odustanete od psa. Prava rasa omogućava skladan suživot u manjim prostorima, jer je važnije kako se pas ponaša, koliko je aktivan i kako se prilagođava svakodnevnom ritmu stana nego veličina kvadrature.
Raspoloženje majke, posebno smeh, ima direktan uticaj na nerođeno dete. Naučna istraživanja pokazuju da emocije prolaze kroz telo i da beba u materici oseća i reaguje na majčino raspoloženje.
Vodeći američki kardiolozi objavili su nove smernice za upravljanje visokim holesterolom, sa ciljem da se smanji rizik od srčanih bolesti i moždanog udara. Dokument su pripremili stručnjaci Američkog koledža za kardiologiju i Američkog udruženja za srce, a on zamenjuje preporuke iz 2018. godine.
Velika popularnost različitih usluga veštačke inteligencije menja pravila igre u globalnom tehnološkom sektoru, ali i otvara ozbiljna pitanja o izvorima energije za data-centre i zaštiti životne sredine.
Komentari (0)