Džonson je radio kao potpredsednik kompanije Edison Electric Light Company i bio glavni inženjer sistema za proizvodnju električne energije.
Kako se Božić približavao u danima 1882. godine, tada tridesetšestogodišnji Edvard Hiberd Džonson odlučio je da osveži negovanu prazničnu tradiciju najsavremenijom inovacijom - električnim svetlima i tako postao otac električnih lampica, piše History.
Sveće - preteča lampica
Prema nekim folklornim predanjima, ljudi su vekovima, sve do 1500. godine koristili voštane sveće da osvetle svoje božićno drvce.
Sveće su bile lep ukras, ali je zbog njih postojala ogromna opasnost od izbijanja požara. Slika sveće Svake godine, kako se praznik približavao, novine su pisale o tragičnim slučajevima u kojima je sveća bila uzork požara.
Zamenivši sveće električnim svetlima, Džonson ne samo da je u velikoj meri smanjio rizik od zapaljenja božićnih jelki, već je dodao i blic i boju.
Prve lampice nisu mogli svi da priušte
Džonson je povezao 80 malih električnih sijalica u niz i obmotao ih oko jelke.
Ipak, lampice su bile preskupe, a za njihovo korišćenje je bio potreban generator.
Prvim sijalicama su nedostajale utičnice i zahtevale su proces ožičenja svake lampice pojedinačno, što je zadatak za koji je malo ko imao znanja ili vremena.
Foto: Pixabay
Kao rezultat toga, članovi visokog društva potrošili su čak 300 dolara po drvetu da angažuju električare koji će im postaviti svetla na četinare i biti dežurni u slučaju da sijalica pregori ili se pokvari.
Božićna jelka Bele kuće postala je naelektrisana 1894. godine, kada su ćerke predsednika Grovera Klivlenda bile oduševljene novim izgledom koji su lampice dale jelkama.
Motoristi obučeni u kostime Deda Mraza vozili su motore iz Beograda ka Domu za decu i omladinu sa smetnjama u razvoju u Sremčici, gde su štićenicima ove ustanove podelili novogodišnje paketiće.
Ipak, u većem delu zemlje sveće su i dalje ostale primarno sredstvo za osvetljavanje drveća zbog ograničene dostupnosti električne energije i troškova koje su iziskivale božićne lampice.
Bezopasno praznično osvetljenje
Nakon Džonsonovog pronalaska, Albert Sadaka je 1917. godine stvorio bezopasno električno osvetljenje.
Sadaka je zapravo usavršio dotadašnje svetleće ukrase obezbedivši žice i kontakt među sijalicama i time smanjio mogućnost izbijanja požara.
Kompanija General Electric počela je da proizvodi i prodaje električne božićne lampice za koje nisu bile potrebne usluge električara za ožičenje.
Do 1940, kada je elektrifikacija postala standard u ruralnoj Americi, električna svetla su zamenila voštane sveće na većini božićnih jelki.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
14:00
NAŠA PRIČA 1. DEO
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA 2. DEO
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA ( R )
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
Vuk Drašković, koji je za vreme vladavine bivšeg predsednika Srbije i SRJ Slobodana Miloševića bio jedan od ključnih predstavnika opozicije i glavni akter prvih demonstracija 9. marta 1991. godine, izjavio je za Newsmax Balkans da u protestima studenata sada vidi zaostavštinu 9. marta 1991. godine.
M. T. (40) koji je uhapšen u nedelju zbog napada na ministra kulture u Vladi Srbije Nikole Selakovića, sklopio je sa tužilaštvom sporazum o priznanju krivice.
Tužilaštvo BiH izdalo je naredbu za privođenje Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića zbog optužbi za "napad na ustavni poredak". SIPA je potvrdila da je zatražena njena asistencija, a privođenje može izvršiti sudska policija uz pomoć bilo koje policijske agencije.
Zdrav mikrobiom creva igra ključnu ulogu u proizvodnji neurotransmitera poput serotonina, koji utiču na raspoloženje. Nedavno istraživanje pokazalo je da konzumiranje jedne vrste voća može smanjiti rizik od depresije.
Drugi X hromozom u ženskim ćelijama, za koji se smatralo da je "tihi", mogao bi da pruži objašnjenje zašto žene žive duže od muškaraca i otpornije su na kognitivni pad.
Novozelandski istraživači otkrili su da mužjaci plave prugaste hobotnice koriste otrov kako bi paralisali ženke tokom parenja, čime ih sprečavaju da ih pojedu.
Dok se većina ljudi oseća neprijatno kada neko turpija nokte, oni koji pate od mizofonije mogu imati jednako intenzivnu reakciju na zvukove kao što su, hrkanje, disanje i žvakanje. Istraživanja sugerišu da je mizofonija rasprostranjenija nego što se mislilo.
Komentari (0)