Božićni post: "Batut" dao preporuke za pravilnu i uravnoteženu ishranu tokom narednih 40 dana
Foto: Envato
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je povodom Božićnog posta, koji počinje u petak, 28. novembra, da pravilan raspored obroka može da pomogne u održavanju osećaja sitosti, telesne mase i zdravlja.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
"U toku posta imamo veliki izbor namirnica od kojih možemo da napravimo zdrav i ukusan obrok. Osnovu naše uobičajene, svakodnevne ishrane čine meso, jaja i mlečni proizvodi. U postu se ove namirnice izbacuju iz ishrane i prelazi se na ishranu koju čine voće, povrće, žitarice i riba", navodi se u saopštenju.
Ukazuju da se tokom posta menja i način pripreme hrane.
"Posna hrana spremljena na vodi ili na malo ulja lakše se vari od masne, začinjene hrane i mnogi, zbog takvog načina pripreme hrane i izbora namirnica, nakon obroka nemaju osećaj sitosti, a da bi se nadoknadio osećaj sitosti vrlo često dolazi do povećanja unosa hleba i testenine i na taj način se značajno povećava kalorijski unos i zbog toga često, u toku posta, dolazi do povećanja telesne mase", piše u saopštenju.
Kako sprečiti povećanje telesne mase?
Batut ukazuje da povećanje telesne mase tokom posta može da spreči tako što će obroci biti redovni, umereni i raznovrsni, kao i da povećanim unosom voća, povrća, integralnih žitarica, mahunarki doprinosimo poboljšanju zdravlja tako što unosom tih namirnica se doprinosi smanjenju masnoća u krvi, poboljšanju kontrole šećera u krvi, smanjenju rizika od srčanih oboljenja i doprinosi se "odmoru" sistema za varenje.
Foto: Envato
"Iako mnogi post doživljavaju kao zdraviji način ishrane, u toku sâmog posta treba voditi računa o unosu proteina i kalcijuma s obzirom da u ishrani nisu zastupljeni meso i mlečni proizvodi", saopštava "Batut".
Šta birati od namirnica?
Dodaju da u postu izbor treba da budu namirnice koje su hranljive i koje daju dovoljno energije, te da u ovom periodu treba povećati unos biljnih proteina poput mahunarki kao što su pasulj, sočivo, leblebije, zatim orašastih plodova, semenki i proizvoda kao što su tofu sir, tofu namaz ili sojino mleko.
Unosom povrća, kao što su brokoli, kelj, zatim badema, susama obezbeđuje se određen unos kalcijuma, a raznovrsnom i planiranom ishranom, u toku posta, može se izbeći i nedostatak gvožđa, cinka, vitamina B12.
Profesor Slobodan Pajović ocenjuje da je američka politika prema Venecueli deo šire strategije kontrole zapadne hemisfere, gde se kombinuju diplomatski pritisak, međunarodna podrška i regionalne tenzije, s ciljem da ta lationamerička država deluje u skladu sa interesima SAD.
Važno je da, u određenoj količini, u toku dana unose se mahunarke, orašasti plodovi, semenke suncokreta, bundeve, laneno seme, čia semenke, zeleno lisnato povrće, orasi, bademi, sojino ili neko drugo biljno mleko obogaćeno kalcijumom.
"Ne smemo zaboraviti ni zdrave masti kao što su maslinovo ulje, laneno ulje, avokado uz, već pomenute, orašaste plodove i semenke. Treba izbegavati zaslađene napitke i prednost dati vodi i biljnim čajevima", stoji u saopštenju.
Primer dnevnog plana obroka
Ističu da se osećaj gladi ili umora sprečava planiranjem obroka što znači da dan treba započeti doručkom koji mogu da čine ovsena kaša sa malo oraha i voća spremljena na vodi ili biljnom mleku ili integralni hleb sa namazom od avokada uz salatu, dok ručak treba da bude izbalansiran i njega, pored pasulja ili sočiva, mogu da čine povrće uz šampinjone i salatu ili rižoto sa tikvicama, paprikom uz maslinovo ulje i biljne začine.
Foto: Pixabay
Lagana, hranljiva večera može da se sastoji od salate ili humusa, integralnog hleba i povrća, a u toku dana poželjno je imati i užine koje, pored voća, mogu da čine šaka orašastih plodova, biljni jogurt kome možemo dodati malo voća ili energetska pločica koju čine ovsene pahuljice, urme i kakao.
"Kao što vidimo, post donosi značajne promene u načinu ishrane. Kod mnogih ljudi mogu da se jave nedoumice oko izbora namirnica kojima će uneti sve potrebne hranljive sastojke", zaključuje "Batut" u saopštenju.
Pravila Božićnog posta
Božićni post počinje 28. novembra i traje 40 dana, ali nije tako strog kao Veliki Post, završava se 6. januara.
U toku celog ovoga posta, po pravilu se ne jede meso, mlečni proizvodi i jaja.
Ulje i vino su dozvoljeni svim danima osim srede i petka koji se poste "na vodi".
Riba se jede svake subote i nedelje kao i na Vavedenje Presvete Bogorodice (4. decembra), čak i ako praznik padne u sredu ili petak.
Poslednja nedelja Božićnog posta posti se strožije, bez upotrebe ribe, a po mogućnosti "na vodi".
Beogradski Sekretarijat za saobraćaj saopštio je da će saobraćaj u delu Takovske ulice, odnosno od Svetogorske do Trga Nikole Pašića, kao i u delu ulice Tošin bunar, odnosno od ulice Pariske komune do Ivićeve biti obustavljen zbog izvođenja radova na redovnom održavanju ulica.
Mnogi od nas se suočavaju s osećajem težine, nadutosti i usporene probave. Promena dnevne rutine, manjak fizičke aktivnosti i kalorični obroci često ostavljaju trag na probavnom sistemu.
Kombinacija kvasca, meda i kefira može postepeno da ojača vlas i poboljša gustinu kose. Pre pojave modernih kozmetičkih proizvoda, prirodni recepti za negu kose bili su osnova lepote u mnogim tradicijama.
Paradajz je jedna od najčešće korištenih i najpristupačnijih namirnica u ishrani širom sveta. Osim što daje poseban ukus jelima, on je i bogat izvor hranjivih materija koje imaju važnu ulogu u očuvanju zdravlja.
Kompanije sve češće koriste AI alate poput ChatGPT, ali bez jasnih pravila to može dovesti do nenamernog curenja poverljivih podataka. Stručnjaci upozoravaju na rastuće bezbednosne i reputacione rizike.
Istraživanja su pokazala da pijenje kafe može produžiti život i potencijalno smanjiti rizik od fibrilacije atrija (nepravilnih, ubrzanih otkucaja srca).
Tragovi kokaina koji zagađuju reke i jezera mogu da se nakupe u mozgu lososa i da poremete njihovo ponašanje, upozorili su istraživači, navodeći da su posledice po populacije riba još uvek nepoznate.
Mnogi vlasnici pasa veruju da su vatrometi ili grmljavina glavni uzrok tjeskobe kod njihovih ljubimaca. Ipak, prava zabrinutost leži u iznenadnim i nepredvidivim zvukovima koji mogu da se pojave svakodnevno, čak i unutar kuće.
Decenijama su radio i televizija držali monopol nad informisanjem, slušanjem muzike i otkrivanju novih tema. A onda je stigao internet, sa video servisima kao što je YouTube, striming platformama za filmove i serije poput Netflixa, i muzičkim strimingom na platformama kao što je Spotify.
Opšte je poznato da je za zdravlje mozga važno održavati um aktivnim kroz rešavanje zagonetki, čitanje ili učenje jezika. Međutim, neurolog dr Baibing Čen ističe da muzika, odnosno aktivno bavljenje muzikom, može biti posebno korisno za mozak.
Komentari (0)