Božićni post: "Batut" dao preporuke za pravilnu i uravnoteženu ishranu tokom narednih 40 dana
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je povodom Božićnog posta, koji počinje u petak, 28. novembra, da pravilan raspored obroka može da pomogne u održavanju osećaja sitosti, telesne mase i zdravlja.
"U toku posta imamo veliki izbor namirnica od kojih možemo da napravimo zdrav i ukusan obrok. Osnovu naše uobičajene, svakodnevne ishrane čine meso, jaja i mlečni proizvodi. U postu se ove namirnice izbacuju iz ishrane i prelazi se na ishranu koju čine voće, povrće, žitarice i riba", navodi se u saopštenju.
Ukazuju da se tokom posta menja i način pripreme hrane.
"Posna hrana spremljena na vodi ili na malo ulja lakše se vari od masne, začinjene hrane i mnogi, zbog takvog načina pripreme hrane i izbora namirnica, nakon obroka nemaju osećaj sitosti, a da bi se nadoknadio osećaj sitosti vrlo često dolazi do povećanja unosa hleba i testenine i na taj način se značajno povećava kalorijski unos i zbog toga često, u toku posta, dolazi do povećanja telesne mase", piše u saopštenju.
Kako sprečiti povećanje telesne mase?
Batut ukazuje da povećanje telesne mase tokom posta može da spreči tako što će obroci biti redovni, umereni i raznovrsni, kao i da povećanim unosom voća, povrća, integralnih žitarica, mahunarki doprinosimo poboljšanju zdravlja tako što unosom tih namirnica se doprinosi smanjenju masnoća u krvi, poboljšanju kontrole šećera u krvi, smanjenju rizika od srčanih oboljenja i doprinosi se "odmoru" sistema za varenje.
Foto: Envato
"Iako mnogi post doživljavaju kao zdraviji način ishrane, u toku sâmog posta treba voditi računa o unosu proteina i kalcijuma s obzirom da u ishrani nisu zastupljeni meso i mlečni proizvodi", saopštava "Batut".
Šta birati od namirnica?
Dodaju da u postu izbor treba da budu namirnice koje su hranljive i koje daju dovoljno energije, te da u ovom periodu treba povećati unos biljnih proteina poput mahunarki kao što su pasulj, sočivo, leblebije, zatim orašastih plodova, semenki i proizvoda kao što su tofu sir, tofu namaz ili sojino mleko.
Unosom povrća, kao što su brokoli, kelj, zatim badema, susama obezbeđuje se određen unos kalcijuma, a raznovrsnom i planiranom ishranom, u toku posta, može se izbeći i nedostatak gvožđa, cinka, vitamina B12.
Profesor Slobodan Pajović ocenjuje da je američka politika prema Venecueli deo šire strategije kontrole zapadne hemisfere, gde se kombinuju diplomatski pritisak, međunarodna podrška i regionalne tenzije, s ciljem da ta lationamerička država deluje u skladu sa interesima SAD.
Važno je da, u određenoj količini, u toku dana unose se mahunarke, orašasti plodovi, semenke suncokreta, bundeve, laneno seme, čia semenke, zeleno lisnato povrće, orasi, bademi, sojino ili neko drugo biljno mleko obogaćeno kalcijumom.
"Ne smemo zaboraviti ni zdrave masti kao što su maslinovo ulje, laneno ulje, avokado uz, već pomenute, orašaste plodove i semenke. Treba izbegavati zaslađene napitke i prednost dati vodi i biljnim čajevima", stoji u saopštenju.
Primer dnevnog plana obroka
Ističu da se osećaj gladi ili umora sprečava planiranjem obroka što znači da dan treba započeti doručkom koji mogu da čine ovsena kaša sa malo oraha i voća spremljena na vodi ili biljnom mleku ili integralni hleb sa namazom od avokada uz salatu, dok ručak treba da bude izbalansiran i njega, pored pasulja ili sočiva, mogu da čine povrće uz šampinjone i salatu ili rižoto sa tikvicama, paprikom uz maslinovo ulje i biljne začine.
Foto: Pixabay
Lagana, hranljiva večera može da se sastoji od salate ili humusa, integralnog hleba i povrća, a u toku dana poželjno je imati i užine koje, pored voća, mogu da čine šaka orašastih plodova, biljni jogurt kome možemo dodati malo voća ili energetska pločica koju čine ovsene pahuljice, urme i kakao.
"Kao što vidimo, post donosi značajne promene u načinu ishrane. Kod mnogih ljudi mogu da se jave nedoumice oko izbora namirnica kojima će uneti sve potrebne hranljive sastojke", zaključuje "Batut" u saopštenju.
Pravila Božićnog posta
Božićni post počinje 28. novembra i traje 40 dana, ali nije tako strog kao Veliki Post, završava se 6. januara.
U toku celog ovoga posta, po pravilu se ne jede meso, mlečni proizvodi i jaja.
Ulje i vino su dozvoljeni svim danima osim srede i petka koji se poste "na vodi".
Riba se jede svake subote i nedelje kao i na Vavedenje Presvete Bogorodice (4. decembra), čak i ako praznik padne u sredu ili petak.
Poslednja nedelja Božićnog posta posti se strožije, bez upotrebe ribe, a po mogućnosti "na vodi".
Na Kosovu trenutno boravi nešto više od 4 i po hiljade pripadnika KFOR-a. Prištini je međutim i taj broj sporan, pa Kurti otvoreno traži podršku Zapada za njegovo povlačenje. Posle susreta sa predsednikom Francuske Makronom i uz očiglednu podršku Londona i Berlina, pitanje bezbednosne arhitekture regiona ponovo dolazi u fokus. Uporedo sa tim iz Brisela stižu najave o nastavku dijaloga Beograda i Prištine, što otvara dilemu – da li je reč o novoj fazi pregovora ili o potencijalno rizičnom bezbednosnom zaokretu? Ko će na kraju povući ključne poteze – lokalni lideri ili velike sile? Gosti Stava dana su politikolozi Ivan Miletić i Branimir Đokić.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
20:10
SIGNAL
Zalivski rat i napadi na Kipar i Tursku ponovo otvaraju pitanje koliko je evropsko nebo sigurno od dronova, krstarećih i balističkih raketa. Nova epizoda Signala analizira kako se u aktuelnom sukobu pokazao NATO protivraketni štit od istočnog Mediterana do Rumunije i Poljske, podelu uloga između SAD i Evrope i da li ratna realnost menja njegovu budućnost.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA
Da li smo zaista povezani ili samo umreženi? Zašto mladi, uprkos stalnoj komunikaciji, sve češće osećaju prazninu? Da li rad od kuće dodatno udaljava jedne od drugih? Odgovore o usamljenosti, poverenju i odnosima u savremenom društvu tražimo od psihološkinje Snežane Anđelić.
Građani, studenti i akademska zajednica okupili su se ispred Rektorata gde su blokirali ulicu ispred te zgrade u kojoj su pripadnici Uprave kriminalističke policije vršili pretres koji je trajao više sati. Protest je obeležilo nekoliko incidenata, ispred Rektorata i u blizini Trga republike.
Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić izjavio je da su Pripadnici kriminalističke policije ušli u Rektorat bez najave i da su prilikom pretresa zaplenili risivere i kompjutere, ali da, kako kaže, zaplenjeni resiveri ne sadrže relevantne informacije o smrti studentkinje.
Pripadnici Uprave kriminalističke policije, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, ušli su u zgradu Rektorata zbog provere postojanja mogućih neobezbeđenih ulaza ka Filozofskom fakultetu i eventualnih nepravilnosti u radu Rektorata.
Gradska izborna komisija u Boru objavila je preliminarne rezultate lokalnih izbora po kojima je lista "Aleksandar Vučić - Bor naša porodica" dobila najveći broj glasova birača - 12.516.
Insulinska rezistencija nastaje kada stanice vašeg tela postanu manje osetljive na insulin, koji reguliše nivo šećera u krvi (glukoze). Konzumiranje ishrane bogate hranjivim sastojcima, vlaknima, magnezijumom i proteinima može pomoći u preokretanju insulinske rezistencije.
Širom sveta se obeležava 1. april - Dan šale, kada ljudi tradicionalno prave bezazlene podvale. Ovaj običaj ima dugu istoriju, različite tradicije po zemljama i brojne poznate šale koje su kroz vreme zbunjivale javnost.
Posiveli beli veš čest je problem u domaćinstvima, posebno nakon višekratnog pranja ili nepravilnog razdvajanja odeće. Iako na prvi pogled deluje da je takvu odeću teško spasiti, postoje metode koje mogu pomoći da se beloj tkanini vrati svežina i svetlina.
Kosa ne raste od šampona, već od onoga što se unosi u telo. Kosa je zapravo ogledalo unutrašnjeg zdravlja i prvi signal da organizmu nedostaju ključni gradivni blokovi. Umesto skupih površinskih tretmana, tajna bujne frizure krije se u pametnom hranjenju folikula iznutra.
Letnje računanje vremena počelo je u nedelju tako što smo časovnike pomerili za jedan sat unapred, sa dva na tri. Naizgled sitna promena na satu, ali ozbiljan izazov za naš organizam i svakodnevicu. Kako pomeranje sata utiče na mozak, san i zdravlje?
Četbotovi na bazi veštačke inteligencije koji se ulaguju korisniku vode ka zavisnosti od tehnologije i lošim odlukama, pokazala je nova studija Univerziteta Stenford.
Komentari (0)