Koliko su naši podaci bezbedni na internetu: Ne klikćite ukoliko ne znate šta je i od koga je
Moćne tehnološke kompanije Meta i Iks izmenile su politiku privatnosti i to nenajavljeno u zemljama Zapadnog Balkana. Podaci koji se dele putem tih društvenih mreža mogu da postanu materijal za treniranje veštačke inteligencije.
Istovremeno, sve je više zloupotreba podataka koje ostavljamo na internetu. Možemo li da se zaštitimo i kako, za RTS je otkrio Strahinja Dević, stručnjak za sajber bezbednost i Milan Marinović, poverenik za zaštitu informacije od javnog značaja.
Izmenama koje su uveli tehnološki giganti, komentari, fotografije, lični podaci bez znanja korisnika postali su dostupni za upotrebu pri vežbanju veštačke inteligencije.
"Bivši Fejsbuk, sada Meta, i bivši Tviter, sada Iks, promenili su politiku privatnosti ove godine za sve korisnike u svetu i u Evropi, ali šta je karakteristično za nas koji nismo članovi EU? To da nisu obavestili korisnike na teritoriji Zapadnog Balkana, na teritoriji Istočne Evrope, takođe u državama koje nisu članice EU, dok je, recimo, Fejsbuk obavestio korisnike na teritoriji EU i znali su šta ih čeka", istakao je poverenik za zaštitu informacija od javnog značaja Milan Marinović.
Prema njegovim rečima, ta razlika je ključna jer su oni koji su bili obavešteni mogli da reaguju na vreme.
"U EU su reagovale neke nevladine organizacije koje se bave zaštitom podataka o ličnosti, pogotovo jedna iz Austrije, i pod uticajem tih nevladnih organizacija, a zatim i organa koji se bave zaštitom podataka o ličnosti, kao što je poverenik u Srbiji, Meta je odložila tu novu politiku privatnosti, odnosno, tu obradu podataka o ličnosti u svrhu razvoja veštačke inteligencije", precizirao je Marinović.
Na taj način, Meta je sprečena da koristiti podatke koje ubuduće budu prikupili, ali, kako su naveli, i sve one podatke koje su u prethodnih godina prikupili.
Onaj ko prikuplja i obrađuje podatke, ne sme da ih koristi u svrhe za koje nema dozvolu korisnika i pravni osnov.
Pre nekoliko godina, navodi Marinović, korisnici su pristali na korišćenje podataka kada nije bilo reči o veštačkoj inteligenciji.
Neophodno je da građani imaju kome da se obrate
"Nije dozvoljeno evropskim propisima, ni opštom uredbom koja važi u EU, niti našim zakonom, da se podaci koriste u one svrhe za koje nisu prikupljeni. Dakle, to može, ali nakladnim pravnim osnovom", objašnjava Marinović.
Stručnjaci za sajber bezbednost iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore dogovorili su se da zajnički nastupe u ovom slučaju.
"Bili smo u Dablinu i kod Irske komisije za zaštitu podataka, ona je nadležna za Evropsku uniju, jer su sedišta predstavništva kompanija 'Gugl', 'Fejsbuk' i 'Tviter' u Dablinu. Tražili smo njihovu pomoć da objasnimo da predstavnici tih velikih kompanija za Evropsku uniju nisu i predstavnici za Srbiju, Bosnu, Crnu Goru, Makedoniju, Albaniju", kaže poverenik za zaštitu informacija od javnog značaja.
Zakonska obaveza kompanija je da obezbedi službu za komunikaciju sa korisnicima. Nije dovoljna samo komunikacija sa poverenikom, već je neophodno omogućiti i građanima, kada žele da neki sadržaj uklone sa tih platformi, da imaju kome da se obrate.
"Sada je to gotovo nemoguće. Komunicirati direktno sa Kalifornijom, sa sedištem, to je gotovo nemoguće", ukazao je Marinović.
Zloupotreba u onlajn prostor najveća tokom velikih događaja u svetu
Zloupotreba u onlajn prostoru sve je više, a posebno rizični su periodi kada se održavaju veliki događaji poput Olimpijskih igara ili Evropskog prvenstva u fudbalu.
Podaci koje objavljuje FBI u svom godišnjem izveštaju o internet kriminalu, ukazuju na to da je ukupan gubitak usled prevara na internetu prošle godine dosegao 12,5 milijardi dolara, gotovo za četvrtinu više u odnosu na prethodnu godinu.
Kako stručnjak za sajber bezbednost Strahinja Dević navodi, postoji razlika u definisanju sajber napada.
"Zavisi šta smatramo sajber napadom, a šta zloupotrebom podataka. Po podacima Ef-Bi-Aja, to je obično materijalna šteta. Kada Kasperski radi istraživanje, oni kažu: ugroženi su računari, ugroženi su dokumenti itd. Trenutno je svaki drugi ili svaki treći napad ransomware, tj. kada haker u vašem računaru zaključa sva dokumenta i traži otkup da bi vam ih vratio", objašnjava Dević i dodaje da većina napada nisu direktna hakovanja, niti direktni napadi na server, već da se hakuju ljudi.
Ključni problem: Internet koriste svi, a nisu dovoljno obučeni
Dević kao rizično ponašanje navodi igranje igrica na Fejsbuku gde se traži ime ulice u kojoj ste odrasli i ime prvog ljubimca, uz imejl adresu. To su sigurnosna pitanja koja mogu otkriti neke lozinke. Takođe savetuje da ne klikćemo na linkove za koje ne znamo od koga su, da ne prelazimo na fajlove za koje ne znamo čiji su.
Ključni problem leži u tome što internet koriste svi, a nisu dovoljno obučeni da ga koriste na bezbedan način. Kod mladih je to želja da što pre skinu neku aplikaciju, neku igricu. Kod starijih je to što nisu vični, hoće da nabave neki jorgan, jastuk, da kupe jeftinije, da naruče neku robu i onda samo prihvataju. Ljudi treba da nauče da čitaju politiku privatnosti, savetuje Marinović.
Sajber kriminalci se brzo prilagođavaju novim tehnologijama. Sve češće se govori o upotrebi veštačke inteligencije upravo u tu svrhu.
"VI predstavlja opasnost zato što je dosta brz, dosta lagan za korišćenje, isto tako dostupan svima i može da se zlopotrebi jednostavno, da to bude mnogo uvrljivije. Da golim okom vi više ne možete da prepoznate da li je to neki Nigirijac iz internet kafea koji je poslao hiljadu mejlova, jer je njemu sad mnogo lakše da ga personalizuje", upozorio je Strahinja Dević.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
EXPO 2027 (R)
Kroz epizode EXPO 2027, prikazujemo inovacije, naučna dostignuća, kulturnu i sportsku razmenu, kao i jedinstvene paviljone koje će posetioci imati priliku da vide.
dokumentarni
13:30
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
14:00
PERSPEKTIVA
U neverovatno brzim promenama na geopolitičkoj tabli sveta, rat u Urajini je jedina konstanta. Više od tri godine rovovske borbe, vojno I ekonomsko iscrplijivanjе I na stotine hiljada poginulih I ranjenih. Susret presednika Trampa I presednika Putina koji bi mogao značiti početak mirovnih dogovora I pored svih najava ostaje neizvestan. Eskaliraju sankcije, pljušte pretnje, a dronovi uništavaju vojnike na prvoj linii fronta. Ko može više izdržati, Rusija ili Ukrajina? Šta bi značila isporuka „Tomahavk“ raketa Kijevu? Dali Rusija blefira kada govori o nukleranom odgovoru? Perspektiva pita, a odgovore daje Sead Rizvanović, novinar I vojni bloger iz Skopja.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
TRAŽIM REČ
Koliko je veronauka važna u procesu jačanju moralnih vrednosti kod dece i koliki je značaj mladih veroučitelja koji su uspeli da pronađu put do mladih komunicirajući važne verske sadržaje kroz mreže? Da li veronauka u školama doprinesu razumevanja različitih vera? Za emisiju „Tražim reč“ govore: teolog Nebojša Lazić, veroučitelj Aleksandar Đurđević i sociolog Aleksa Vukašinović. U emisiji ćete videti i na koji način se vera neguje među našim ljudima u dijaspori.
Povodom hapšenja Srbina Živka Zagorca (79) u Poljskoj, predsednik "Veritasa" Savo Štrbac smatra da Hrvatska ni tri decenije nakon rata ne smanjuje intenzitet procesuiranja Srba, već da kroz stalne optužnice i hapšenja nastavlja politiku iz devedesetih.
Ni skoro tri decenije nakon atentata na direktora Beopetrola i visokog funkcionera Jugoslovenske levice (JUL) Zorana Todorovića Kundaka, država nije otkrila nalogodavce, a ubistvo je ostalo simbol nerasvetljenih zločina iz devedesetih.
Zimsko računanje vremena počinje u noći između subote i nedelje. Iako dobijamo sat više sna, neizbežno je da se osećamo umornije i bez energije. Lekar specijalista opšte medicine prim. dr Biserka Obradović pojasnila je kako ta promena utiče na organizam i kako se najlakše prilagoditi.
Banane spadaju u jedan od najboljih izbora za obrok (užinu) ako vam nedostaje kalijuma ili vlakana u ishrani. Ipak, neke od koristi banana se ne odnose samo na njihovo konzumiranje. Sve više, banane se koriste za spoljnu primenu na koži, jer mogu da reše brojne dermatološke probleme.
Šest od deset Italijana koristi veštačku inteligenciju (AI) u kuvanju, pokazala je anketa platforme "Academia.tv" o kulinarskim navikama i upotrebi tehnologije u 2025. godini.
Mnogo dokaza ukazuje na to da ljudski um funkcioniše drugačije ako ste budni noću. Posle ponoći, negativne emocije imaju tendenciju da privuku našu pažnju više od pozitivnih, opasne ideje postaju sve privlačnije, a inhibicije nestaju.
Započinjanje rutine vežbanja može izgledati neugodno, frustrirajuće i teže nego što se čini. Motivacija često nije uvek dovoljna. To je osećaj, a osećaji su nedosledni. Ono što funkcioniše jeste izgradnja navika koje odgovaraju vašem rasporedu, interesima i načinu života.
Jesen je vreme pojačanog linjanja pasa, a ukoliko se mučite sa dlakama koje su svuda po vašem domu, trebalo bi da obratite pažnju na ishranu psa, ali i da ga redovno četkate.
Svetski tehnološki gigant Google, čije onlajn usluge koriste praktično svi korisnici interneta na neki od načina, sada želi da bude i prva svetska kompanija koja će kvantne kompjutere uvesti u svakodnevnu upotrebu.
Komentari (0)