Koliko su naši podaci bezbedni na internetu: Ne klikćite ukoliko ne znate šta je i od koga je
Moćne tehnološke kompanije Meta i Iks izmenile su politiku privatnosti i to nenajavljeno u zemljama Zapadnog Balkana. Podaci koji se dele putem tih društvenih mreža mogu da postanu materijal za treniranje veštačke inteligencije.
Istovremeno, sve je više zloupotreba podataka koje ostavljamo na internetu. Možemo li da se zaštitimo i kako, za RTS je otkrio Strahinja Dević, stručnjak za sajber bezbednost i Milan Marinović, poverenik za zaštitu informacije od javnog značaja.
Izmenama koje su uveli tehnološki giganti, komentari, fotografije, lični podaci bez znanja korisnika postali su dostupni za upotrebu pri vežbanju veštačke inteligencije.
"Bivši Fejsbuk, sada Meta, i bivši Tviter, sada Iks, promenili su politiku privatnosti ove godine za sve korisnike u svetu i u Evropi, ali šta je karakteristično za nas koji nismo članovi EU? To da nisu obavestili korisnike na teritoriji Zapadnog Balkana, na teritoriji Istočne Evrope, takođe u državama koje nisu članice EU, dok je, recimo, Fejsbuk obavestio korisnike na teritoriji EU i znali su šta ih čeka", istakao je poverenik za zaštitu informacija od javnog značaja Milan Marinović.
Prema njegovim rečima, ta razlika je ključna jer su oni koji su bili obavešteni mogli da reaguju na vreme.
"U EU su reagovale neke nevladine organizacije koje se bave zaštitom podataka o ličnosti, pogotovo jedna iz Austrije, i pod uticajem tih nevladnih organizacija, a zatim i organa koji se bave zaštitom podataka o ličnosti, kao što je poverenik u Srbiji, Meta je odložila tu novu politiku privatnosti, odnosno, tu obradu podataka o ličnosti u svrhu razvoja veštačke inteligencije", precizirao je Marinović.
Na taj način, Meta je sprečena da koristiti podatke koje ubuduće budu prikupili, ali, kako su naveli, i sve one podatke koje su u prethodnih godina prikupili.
Onaj ko prikuplja i obrađuje podatke, ne sme da ih koristi u svrhe za koje nema dozvolu korisnika i pravni osnov.
Pre nekoliko godina, navodi Marinović, korisnici su pristali na korišćenje podataka kada nije bilo reči o veštačkoj inteligenciji.
Neophodno je da građani imaju kome da se obrate
"Nije dozvoljeno evropskim propisima, ni opštom uredbom koja važi u EU, niti našim zakonom, da se podaci koriste u one svrhe za koje nisu prikupljeni. Dakle, to može, ali nakladnim pravnim osnovom", objašnjava Marinović.
Stručnjaci za sajber bezbednost iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore dogovorili su se da zajnički nastupe u ovom slučaju.
"Bili smo u Dablinu i kod Irske komisije za zaštitu podataka, ona je nadležna za Evropsku uniju, jer su sedišta predstavništva kompanija 'Gugl', 'Fejsbuk' i 'Tviter' u Dablinu. Tražili smo njihovu pomoć da objasnimo da predstavnici tih velikih kompanija za Evropsku uniju nisu i predstavnici za Srbiju, Bosnu, Crnu Goru, Makedoniju, Albaniju", kaže poverenik za zaštitu informacija od javnog značaja.
Zakonska obaveza kompanija je da obezbedi službu za komunikaciju sa korisnicima. Nije dovoljna samo komunikacija sa poverenikom, već je neophodno omogućiti i građanima, kada žele da neki sadržaj uklone sa tih platformi, da imaju kome da se obrate.
"Sada je to gotovo nemoguće. Komunicirati direktno sa Kalifornijom, sa sedištem, to je gotovo nemoguće", ukazao je Marinović.
Zloupotreba u onlajn prostor najveća tokom velikih događaja u svetu
Zloupotreba u onlajn prostoru sve je više, a posebno rizični su periodi kada se održavaju veliki događaji poput Olimpijskih igara ili Evropskog prvenstva u fudbalu.
Podaci koje objavljuje FBI u svom godišnjem izveštaju o internet kriminalu, ukazuju na to da je ukupan gubitak usled prevara na internetu prošle godine dosegao 12,5 milijardi dolara, gotovo za četvrtinu više u odnosu na prethodnu godinu.
Kako stručnjak za sajber bezbednost Strahinja Dević navodi, postoji razlika u definisanju sajber napada.
"Zavisi šta smatramo sajber napadom, a šta zloupotrebom podataka. Po podacima Ef-Bi-Aja, to je obično materijalna šteta. Kada Kasperski radi istraživanje, oni kažu: ugroženi su računari, ugroženi su dokumenti itd. Trenutno je svaki drugi ili svaki treći napad ransomware, tj. kada haker u vašem računaru zaključa sva dokumenta i traži otkup da bi vam ih vratio", objašnjava Dević i dodaje da većina napada nisu direktna hakovanja, niti direktni napadi na server, već da se hakuju ljudi.
Ključni problem: Internet koriste svi, a nisu dovoljno obučeni
Dević kao rizično ponašanje navodi igranje igrica na Fejsbuku gde se traži ime ulice u kojoj ste odrasli i ime prvog ljubimca, uz imejl adresu. To su sigurnosna pitanja koja mogu otkriti neke lozinke. Takođe savetuje da ne klikćemo na linkove za koje ne znamo od koga su, da ne prelazimo na fajlove za koje ne znamo čiji su.
Ključni problem leži u tome što internet koriste svi, a nisu dovoljno obučeni da ga koriste na bezbedan način. Kod mladih je to želja da što pre skinu neku aplikaciju, neku igricu. Kod starijih je to što nisu vični, hoće da nabave neki jorgan, jastuk, da kupe jeftinije, da naruče neku robu i onda samo prihvataju. Ljudi treba da nauče da čitaju politiku privatnosti, savetuje Marinović.
Sajber kriminalci se brzo prilagođavaju novim tehnologijama. Sve češće se govori o upotrebi veštačke inteligencije upravo u tu svrhu.
"VI predstavlja opasnost zato što je dosta brz, dosta lagan za korišćenje, isto tako dostupan svima i može da se zlopotrebi jednostavno, da to bude mnogo uvrljivije. Da golim okom vi više ne možete da prepoznate da li je to neki Nigirijac iz internet kafea koji je poslao hiljadu mejlova, jer je njemu sad mnogo lakše da ga personalizuje", upozorio je Strahinja Dević.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
02:00
STAV DANA ( R )
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
02:30
TRAŽIM REČ ( R )
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
04:00
PRESEK PLUS ( R )
“Presek plus” je nova emisija na kanalu NewsMax Balkans televizije koja se emituje petkom od 21 čas. U 45 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO ( R )
Strogo poverljivo nudi dubinski prikaz jedne od najintrigantnijih faza regionalne istorije, pružajući uvid u prošlost koja i dalje ima snažan uticaj na savremeno društvo.
dokumentarni
06:00
PROZORI BALKANA BEST II ( R )
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Nastavnica srpskog jezika i književnosti i autorka priručnika "Ti ličiš na sebe" Milica Bijelić govorila je za Newsmax Balkans o ulozi prosvetnih radnika u inkluzivnom obrazovanju, kao i o njihovim reakcijama na inkluziju i pripremljenosti za rad sa učenicima koji imaju Individualan obrazovni plan.
Predsjednik Hrvatske seljačke stranke Mario Karamatić gostovao je u emisiji "Razumno" sa Borisom Brezom i odgovarao na pitanja u vezi sa njegovim zagovaranjem ponovnog oživljavanja Herceg-Bosne.
Suosnivač i i predsednik Upravnog odbora Fondacije IKA 23 Goran Turudić i njegov kolega Saša Bojanić putovali su biciklima od Novog Sada do Beča, prešavši put od 624 kilometra, sa ciljem da promovišu fondaciju koju je Goran osnovao u znak sećanja na svoju tragično preminulu ćerku Isidoru Iku.
Vojska Sjednjinjenih Američkih Država izvela je vazdušne napade na tri nuklearna postrojenja Irana. Predsednik Donald Tramp u obraćanju javnosti izjavio je da su sva ključna postrojenja u potpunosti uništena.
Rat Ukrajine i Rusije traje 1.214, a deveti je dan razmene vatre između Izraela i Irana, i to uz sve druge sukobe na Bliskom istoku koji traju i decenijama. Analitičar Ivan Miletić je za Newsmax Balkans podsetio da kao društvo imamo stalno tinjajuće i obnavljujuće ratove.
Profesor s Harvarda Artur Bruks, koji decenijama proučava ljubavne odnose, ističe da je ključ uspešnog i dugotrajnog braka iskreno prijateljstvo između partnera. Kako kaže, strast vremenom bledi, ali pravo prijateljstvo ostaje i jača vezu.
Za normalno funkcionisanje tokom dana, kvalitetan san je od ključnog značaja. Ipak, brojna istraživanja pokazuju da žene imaju znatno više problema sa snom nego muškarci i to zbog bioloških razlika koje utiču na unutrašnji biološki sat i proizvodnju hormona.
Opasni virusi se šire po severnoj hemisferi uz pomoć komaraca. Virus Zapadnog Nila se na taj način već odomaćio u Nemačkoj. Kako možemo da se zaštitimo i zašto raznovrsnost vrsta pomaže u borbi protiv virusa?
Pomorski arheolozi će prvi put krenuti u istraživanje morskog dna Bahama i prvi put detaljno pretražiti zloglasno piratsko skrovište Nju Providens u nadi da će pronaći olupine brodova i blago.
Mišićima je potrebna određena pauza kako bi mogli da ojačaju. Važno je naglasiti da je odmor jednako važan kao i trening ako želite da poboljšate kondiciju i fizički izgled.
Bes se retko smatra pozitivnim – ali sama emocija postoji da nas zaštiti, kaže autor knjige "Dobar bes: Kako preispitivanje besa može promeniti naše živote", Sem Parker.
Pored dobro poznatih krvnih grupa A+, A-, B+, B-, AB+, AB-, O+, O-, postoji i desetak drugih krvnih grupa otkrivenih tokom poslednjih godina, a najnoviju, nazvanu Gvada negativ, identifikovana je grupa naučnika iz Francuskog zavoda za krv (EFS) kod pacijentkinje sa Gvadalupe.
Leti, kada su visoke temperature i vlaga česte, hleb vrlo brzo može da se osuši, ubuđa ili izgubi svoju svežinu. Ipak, postoji jednostavan trik koji pomaže da hleb ostane svež i nakon nekoliko dana, bez obzira na vremenske uslove.
Komentari (0)